Nermina Kurspahi\u0107 sarajevska je knji\u017eevnica i intelektualka, govori za Dane o bolnim temama politi\u010dke i \u017eivotne svakodnevnice <\/p>\n
Pi\u0161e: Senad Pe\u0107anin<\/strong><\/em><\/p>\n DANI: Nermina, u uvodniku posljednjeg broja Odjeka napisali ste: "(…) Grad kojemu su se u ratu, kao svjetioniku humanosti, raznovrsnosti, simbolu borbe za plemenite i uzvišene vrijednosti klanjali najve\u0107i umovi današnjice. Da, govorim o Sarajevu, simbolu vrlina koje je vrijedilo braniti i zagovarati. No, na\u017ealost, desetak godina od rata, planet Sarajevo izgubio je taj svoj image. S kosmi\u010dkih visina strmoglavio se na samo dno blatnog, netolerantnog i agresivnog primitivizma i pridru\u017eio se bratstvu oja\u0111enih balkanskih kasaba i palanki, gdje caruju patrijarhalna bahatost, zatucanost, kriminal, licemjerje, za\u010dinjeni nacionalisti\u010dkim fanatizmom i religijskom rigidnoš\u0107u." Koji postratni procesi i doga\u0111aji su zaslu\u017eni za ovakvu Vašu ocjenu današnjeg Sarajeva? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Sve o\u010dekivano nakon rata, opsade Sarajeva, genocida, nije se desilo. O svim neadekvatnim, da upotrijebim taj eufemizam, rješenjima za BiH i Sarajevo znamo sve, a pisalo se dosta i na stranicama ovog lista. Ipak, neo\u010dekivani i podmukli udar na sve ono što su mnogi još vidjeli u Sarajevu, a pri\u017eeljkivali i za cijelu BiH, desio se iznutra, od strane onih od kojih se to (naivno) nije o\u010dekivalo. Da, radi se o onoj strani na kojoj su bili i istinski branitelji vrijednosti bosanskohercegova\u010dkog društva. Ali ta strana odjednom je, paradoksalno, postala veoma uve\u0107ana i osna\u017eena nakon rata. "Obogatili" su je oni koji naj\u010deš\u0107e nisu ni bili za vrijeme rata u BiH. Oni su \u010duvali svoje samoproglašene dragocjene pozadine, naj\u010deš\u0107e tamo gdje su ih bra\u0107a razumjela, darivala, ali su im prenijela i "znanja" o "novim duhovnim" vrijednostima (koja \u0107e tako najlakše uspostaviti na tlu BiH). Taj "novi duhovni" paket sadr\u017eavao je i niz prakti\u010dnih uputa, materijalnih dobiti za njih li\u010dno. Zauzvrat, trebalo je duhovno preoblikovati stanovnike BiH, naro\u010dito muslimane, ali i disciplinirati i njih i ostale. (Tako nastadoše "novi (komponirani) muslimani"). Zbog još ne\u010deg dobronamjerni stanovnici BiH, ali i njihovi strani prijatelji, ostali su zapanjeni. A to je veliki procenat neznalica, nekompetentnih, poluinteligentnih, kriminaliziranih ljudi koji su se izmjenjivali na politi\u010dkoj sceni. Vrlo brzo oni su ovdašnju kolektivnu empatiju zamijenili svojim sociopatskim "sklonostima". Time su se potpuno izdigli iznad mnogobrojnih obi\u010dnih smrtnika, zate\u010denih i iznena\u0111enih takvim obratom. Tako, nasuprot osiromašenim i prevarenim gra\u0111anima, oni name\u0107u svoje vrijednosti i kriterije, skrivaju, ali i pokazuju sve ono što su stekli, bilo ordinarnom plja\u010dkom, prijevarom, tobo\u017enjom privatizacijom, ili tek, kao slu\u010dajnim, neznanjem. U rezultatu dobivamo isto. Novope\u010dene bogataše, sumnjivog moralnog i svakog drugog integriteta, kojima nije cilj mijenjati stvari nabolje, jer one bi ih poništile, nego o\u010duvati status quo; stanje u kojem je njima dobro, jer se ima, a ostali… neka idu… E, pa, tamo se zaista sa njima i nalazimo. <\/p>\n DANI: \u010cesto s prijateljima polemiziram o raspodjeli odgovornosti izme\u0111u društvene elite i naroda za ovakvo stanje društva u kojem \u017eivimo. Recimo da ja pod elitom podrazumijevam najistaknutije aktere politi\u010dkog, kulturnog, vjerskog, privrednog, obrazovnog, pravosudnog i medijskog miljea u našem društvu i uvjeren sam da upravo oni snose najve\u0107u krivicu za ovo što mi \u017eivimo. Kakvo je Vaše gledište o ovome? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Uvijek se osje\u0107am nelagodno kad moram da upotrijebim rije\u010d elita za, kako vi ka\u017eete, "najistaknutije aktere politi\u010dkog, kulturnog, vjerskog, privrednog, obrazovnog, pravosudnog, medijskog miljea našeg društva". Znate ve\u0107, elita ozna\u010dava odli\u010dnike, najbolje ljude, cvijet nekog društva, ljude obdarene najboljim odlikama, creme de la creme… Ali, kad ka\u017eete "elita bosanskohercegova\u010dkog društva" (šta je uop\u0107e to društvo?), onda je to skoro pa contradictio in adjecto, nesklad unutar samog pojma. Kao da ste rekli "najpošteniji lopovi", ili "najugledniji probisvijeti". Dakle, me\u0111u cvije\u0107em bh. društva su naj\u010deš\u0107e i prije svega nekompetentni i zadatoj temi (bilo politi\u010dkoj, privrednoj, vjerskoj, sudskoj, obrazovnoj, i sl.) nedorasli pojedinci. Oni su se regrutirali po strana\u010dkoj i, što je s eti\u010dkog aspekta još pogubnije, vjerskoj, odnosno religijskoj pripadnosti i predanosti. A ta predanost se mjerila u formalnom smislu – redovni posjeti crkvama, d\u017eamijama, dru\u017eenje s vjerskim velikodostojnicima, i sl. (Po takvim kriterijumima ispalo bi da je najelitniji \u010dlan bh. društva onaj jadnik, poginuo je, što je spavao u nekoj seoskoj d\u017eamiji). Tako smo dvostruko nagra\u0111eni: nekompetentnim pojedincima koji se trse da rade poslove koje ne znaju, a rade to zato što su dali \u010dasnu rije\u010d da su uzorni vjernici, kojima se, doduše, omakne da malo ukradu, sla\u017eu. Time je vjera, na u\u017eas pravih vjernika, pretvorena u ideologiju, \u010dije se \u010dlanstvo potvr\u0111uje zelenom knji\u017eicom koja se ovjerava skoro isto kao partijska knji\u017eica. Zato, kada se, npr., ka\u017ee: "Ned\u017ead je sjajan politi\u010dar, uspješan privrednik, jer on je uzorni vjernik" ili, "D\u017eafer je pošten bankar, jer on daje priloge Islamskoj zajednici", onda se \u010dini greška u logici poznata kao petitio principi, a, ustvari, zna\u010di na\u010delo kojeg tek treba dokazati. No, još \u0107e pro\u0107i dosta vremena dok se sudskim putem ne doka\u017ee suprotno. <\/p>\n DANI: Imao sam utisak da niste sretni što niste \u017eeljeli odbiti moju molbu za intervju. Mo\u017ee li biti uzrok tome sve raširenije osje\u0107anje bespomo\u0107nosti, pa \u010dak i besmislenosti svakog kriti\u010dkog anga\u017emana? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Sebe smatram marginalcem, outsiderom, a te pozicije sam svjesno izabrala, pristala na njih. Jer, sve moje intelektualne, mentalne, pa i fizi\u010dke snage koristila sam prije rata, u ratu i djelomi\u010dno poslije rata, e da bih makar malkice doprinijela sveop\u0107em boljitku. Na\u017ealost, stvari nisu ispale onako kako sam ja i mnogi sli\u010dni meni o\u010dekivali. Jednostavno, do\u017eivjeli smo poraz s kojim smo se svi morali suo\u010diti i podnijeti posljedice. Neki su se adaptirali novim okolnostima, neki su otišli, pa i u vje\u010dnost, neki su se povukli, kako bi rekao Dostojevski, "poni\u017eeni i uvrije\u0111eni". Ja, naravno, i dalje radim, onoliko koliko je dovoljno da zadovoljim svoje intelektualne i, djelomi\u010dno, materijalne potrebe. Argumentacija i anga\u017eman kojeg sam prije upra\u017enjavala jednostavno je besmislen i nekoristan. Zato, the rest is silence. <\/p>\n DANI: Imate li Vi osje\u0107aj da bošnja\u010dka vlast, ona ista koja godinama nije u stanju pokrpiti rupetine na glavnim sarajevskim ulicama, s dosta uspjeha nastoji promijeniti sami karakter ovdašnjeg društva? Govorim o njihovom odnosu prema obrazovanju, prema onome što personificira direktorica Javne ustanove Djeca Sarajeva Arzija Mahmutovi\u0107… <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Potreba da se intervenira na duhovnom planu u kolektivitetu, ali i na pojedincima, je san svih diktatora, totalitarnih društava, ali i bezna\u010dajnijih spodoba, ali s velikim ambicijama. Uz to, op\u0107a promjena sustava vrijednosti, ideologije, ali i sveop\u0107a kriza društva ošte\u0107enog ratom, neimaštinom i sl., pogodno je tlo za razne "in\u017eenjere duše", koji bi u takvim okolnostima da probaju osvojiti što više. U konkretnom slu\u010daju, zlonamjerno se izvr\u0107e ljudska potreba za vjerovanjem, koja je legitimno i znanstveno dokaziva. Tako, veliki stru\u010dnjak za te teme, prof. psihologije sa Yalea, Paul Bloom, ka\u017ee: "Religija je va\u017ena za sve kulture kao i jezik, muzika, i sl. Ali je skoro taboo zašto je ona va\u017ena." Ovdje, u slu\u010daju spomenute, i svih onih koji stoje iza nje, posve je jasno zašto je ona va\u017ena. La\u017eu kada ka\u017eu da je to u interesu djece, jer da su dobronamjerni prema djeci, da znaju išta o dje\u010dijoj psihologiji, ali i pretpostavkama kada se i kako vjerovanja razvijaju, to ne bi rekli. O\u010dito je, me\u0111utim, da se ovdje \u017eeli posti\u0107i nešto drugo. Stvoriti pretpostavke za budu\u0107e poslušnike. U jednom izvrsnom tekstu u New Scientists, pod naslovom Born Believers: How Your Brain Creates God (Ro\u0111eni vjernici: Kako vaš mozak stvara Boga), pored ve\u0107 spomenutog prof. Blooma, citira se i antropolog prof. Justin Barrett, s Oxford univerziteta. On ka\u017ee: "Dje\u010diji svijet ima jaku prirodnu sposobnost recepcije i usvajanja vjerovanja u bogove zbog na\u010dina na koji njihovi mozgovi funkcioniraju i zato, u toj ranoj receptivnoj fazi u nastavku, mo\u017eemo im trajno utisnuti naše (\u010ditaj \u017eeljeno, primjedba N.K.) intuitivno mišljenje za cijeli \u017eivot." U tekstu se zaklju\u010duje, a na osnovu temeljitih ispitivanja, da djeca jesu podlo\u017ena za akceptiranje svih sadr\u017eaja koji im se ponude i to bez ostatka, jer kognitivni sistem djeluje odvojeno. Što zna\u010di, u\u010denje o vjeri ne zna\u010di automatski vjerovanje i religioznost. \u010cak štaviše, kod djece u ranoj dobi mo\u017ee da izazove suprotan efekt. Strah, odbojnost, i sl. Ali, zna\u010di i odlaganje razvoja vlastitih spoznajnih procesa, kriti\u010dkog rasu\u0111ivanja. Eto, ja to vidim u pozadini ovog projekta. Ništa dobronamjerno, naprotiv. I zato sam u\u017easnuta i uvrije\u0111ena da tako neko bezvezan mo\u017ee i uspijeva se poigravati tako va\u017enim stvarima. A \u010dinjenica da se sve to odvija u sudejstvu i uz podršku nekih roditelja, politi\u010dara, gdje se oni i ti "vjerou\u010ditelji" pojavljuju kao vlasnici, gospodari dje\u010dijih duša, je skandalozna. Naravno, ne o\u010dekujem od frustrirane poluinteligentkinje da zna išta o tome. Ali neko mora da zna i da uka\u017ee na to (na\u017ealost, ovdje nema pravobranitelja dje\u010dijih prava kao u Hrvatskoj, a moralo bi ih biti ako \u017eelimo ispuniti uvjete za ulazak u EU). Da ima neko odgovoran sa smislom za prava djece, prokazao bi i manipulaciju djevoj\u010dicama iz Gluhe Bukovice koje hine pla\u010d za hod\u017eom. To mi je jedna od najstrašnijih slika ovdašnje Bosne. Jer, taj njihov pla\u010d je upravo posljedica takve manipulacije i indoktrinacije koja se sada pokušava provesti kod još manje djece. Da nisu izmanipulirane, i da im se dozvolilo da misle svojom glavom, dolazak u Sarajevo, kad se ve\u0107 poteglo iz njihove rodne gluho\u0107e, iskoristile bi da odu u muzej, kino, kazalište, prošetaju gradom, pogledaju izloge… Ovako, i one postaju kami\u010dak u mozaiku koji se sklapa u zlo\u010dina\u010dkom projektu zvanom indoktrinacija djece radi njihove budu\u0107e manipulacije i onesposobljavanja za kriti\u010dko mišljenje. <\/p>\n DANI: Nermina, kako objašnjavate sljede\u0107i paradoks: religija i vjerske zajednice nikada nisu imali ve\u0107u slobodu u našem društvu, pri \u010demu reis Ceri\u0107 tvrdi da bez religije nema morala; s druge strane, imamo \u010dinjenicu da su moralne osnove našeg društva u potpunosti ruinirane, te nemoral ovdašnje politike, religije, kulture, visokog obrazovanja, pravosu\u0111a, medija… predstavlja njihovo \u010dvrsto utemeljenje? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Nepobitna je \u010dinjenica da smo u predratnom razdoblju i društvenom sistemu \u017eivjeli u društvu koje je bilo ustrojeno na ateisti\u010dkim pretpostavkama (izme\u0111u ostalog), i da su sigurno u njemu mnoge vjerske slobode, posebno u prvim godinama poslije Drugog svjetskog rata, bile ograni\u010davane. Bilo je situacija zatvaranja i proganjanja vjernika i sl. No, ipak, postojale su bogomolje, vjernici su se školovali, putovali. Ako smijem primijetiti, kao okorjeli demokrata i ja sam se, kao neko ko \u017eeli da ljudska prava budu za sve, zalagala da vjernici imaju ve\u0107e slobode i ne ka\u017enjavaju se samo zbog svojih uvjerenja (famozni \u010dlan 133. Zakona SFRJ). Ali, kako re\u010de Günter Grass, prije nego je "ogulio sav luk", da parafraziram, nisam o\u010dekivala da \u0107e kad dobiju ljudska prava za koja ste se i vi zalagali, oni za koje ste smatrali da su ugro\u017eeni, umjesto da u njima u\u017eivaju, ustvari, raditi na tome da vama ili drugima dokinu mnogo više prava. I to nije sve. Ne samo da su se postavili isto, nego i gore od onih protiv kojih su se bunili. Postali su neupitni i nedodirljivi u svojim novoosvojenim pravima, neskloni kritici, propitivanjima, humoru \u010dak. I ne samo to, nego \u017eele i ho\u0107e da uskrate i prošlost, fantaziraju\u0107i stalno da su "aveti ateizma i komunizma još \u017eive", ergo, treba kazniti i destimulirati sve one koji referiraju na nešto što im se ne dopada. Npr., pokrenuta je grozna lavina protiv jednog znanstvenog skupa o Marxu. Zamislite, oni ne znaju da su njegove knjige, zbog ekonomske krize i rješenja koje je on nudio, trenutno najprodavanije na Zapadu. Pa i u SAD-u, Njema\u010dkoj, Velikoj Britaniji izvršile su se dr\u017eavne intervencije u privredu i bankarstvo, skoro po Marxovom receptu. Ali, ne, kod nas je va\u017eno da se taj duh zatre, a raširi duh gluhih bukovica. U pravu je jedan hrvatski sociolog koji ka\u017ee: "Duhovi komunizma koje spominju te nove demokrate \u017eive samo u njihovim fantazijama." Zato, ono što je primijetio don Grubiši\u0107 za Hrvatsku, vrijedi i za BiH. Veli on: "Nikad više pri\u010de o vjeri, moralu, a nikad više nemorala i kriminala." A ja bih dodala i neznanja. <\/p>\n DANI: Nedavno ste upotrijebili ocjenu "tobo\u017enje demokrate talibanskog tipa". Na koga ste mislili? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Mnogi se mogu svrstati pod taj pojam. I to ne samo oni koji su sljedbenici islama. Npr., Dodik se savršeno uklapa u sliku ljutog talibana. Abu Dodik! Osobno je prost, drzak, netolerantan, bahat, nesklon razli\u010ditostima, bilo ljudskim, bilo kulturnim. Sve druga\u010dije, one koji ga kritiziraju, bi najradije sravnio. \u017dene vrije\u0111a i omalova\u017eava (slu\u010daj Doris Pack, Arijane Sara\u010devi\u0107-Hela\u0107), cijeli prostor RS-a opustošio je svojim strahom, isklju\u010divoš\u0107u. Potpuno je uspostavio teokratske zakone koje sprovode popovi, sa \u010dijih ruku se još nije sprala krv \u017ertava \u010dije su klanje blagosiljali. (Blago vjernicima koje oni u\u010de, a nama jadna majka.) Taj prostor, bez obzira na zdanja koja je izgradio, odiše sablasno pusto. Na teritoriji Federacije situacija je pogubnija pojavom novokomponiranih muslimana. Ali, i stari se obra\u0111uju, ako se nisu ve\u0107 povukli u unutarnju emigraciju. Dakle, svi bi trebalo da rade isto, misle isto, obla\u010de se isto, ponašaju se kako "babo ka\u017ee"… Zvu\u010di kao šala. Ali uop\u0107e nije smiješno ako trebate da \u017eivite taj kontekst. Postalo je opasno ne raditi ono što se o\u010dekuje po preporukama raznoraznih "duhovnih autoriteta". <\/p>\n DANI: A šta mislite o (socijal)demokratima koje personificira lider SDP-a BiH Zlatko Lagumd\u017eija? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Uvijek su mi bile bliske ideje socijaldemokratije, ideje društva temeljenog na socijalnoj pravdi, ravnopravnosti, jednakim šansama, vladavini prava, i sl. No, to ne zna\u010di da se sve te ideje nalaze u aktima i djelima bh. SDP-a. Jedino što se iz aviona vidi da demokracija ne stanuje unutar SDP-a. Još uvijek se igra na jednu kartu i igra\u010da. Zato, o doti\u010dnom gospodinu osobno ne mislim ništa, kao i o ve\u0107ini politi\u010dara. Mo\u017eda \u0107e se potpuno predstaviti kad se do\u010depa vlasti. Za sada, ipak gajim simpatije prema dva \u010dlana bh. SDP-a. To su gospodin \u017deljko Komši\u0107 i gospodin Alija Behmen. Ali na isti na\u010din se, barem do sada, pokazao kao dobronamjeran i gospodin Besim Mehmedi\u0107. <\/p>\n DANI: Vidjeli ste šta je otkrio ostavinski postupak nakon iznenadne i prerane smrti bivšeg federalnog premijera Ahmeta Had\u017eipaši\u0107a. Ne daj Bo\u017ee da ista sudbina zadesi njegove strana\u010dke kolege iz vrha SDA ili kolege iz Vlade Ned\u017eada Brankovi\u0107a, koji su nedavno, s najvišim pijetetom, obilje\u017eili prvu godišnjicu Had\u017eipaši\u0107eve smrti. Šta mislite, do kada \u0107emo \u017eivjeti u kulturi tako providne la\u017ei? Je li za njen kraj neophodan proces ili on mo\u017ee do\u0107i s nekim doga\u0111ajem, recimo ponavljanjem bijega iz parlamentarne sale kroz sporedna vrata Ned\u017eada Brankovi\u0107a pred o\u010dajnim invalidima? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: U uvodniku Odjeka, kojeg ste i vi spomenuli, referirala sam na jedan ma\u0111arski film Istvana Szaboa Privatne tajne i javni moral, ili tako nekako mu je naziv. Uglavnom, u filmu se govori o spoljnom ustroju austrougarskih oficira, ali i razotkriva njihovo licemjerje i demaskira se njihov (ne)moral. E, pa mi još ne gledamo film o moralu\/nemoralu naših "elita", ali sigurno bi jedan mogu\u0107i film otkrio svašta. Na\u017ealost, ne vjerujem da \u0107e se išta u skorije vrijeme promijeniti. Jer, ovdašnje "elite" nisu zainteresirane za uhodavanje demokratskih institucija. Onakvih koje u svijetu obezbje\u0111uju da se nemoralni tipovi odstrane s javne scene ili kad se uhvate makar blizu prekršaja, da se sklone sami, daju ostavke iz moralnih razloga. Iz ove perspektive, mada se svi upinju da doka\u017eu da se trude da postanemo dio EU, ustvari vidimo da sve rade da se to ne desi. Jer, ako se to desi, onda bi njihovo postojanje postalo upitno. A moral mnogih od njih je ve\u0107 odavno pod sumnjom. Odnos prema invalidima to potvr\u0111uje. Za njih nema milosti, jer ovdje \u017eivimo vrijeme kao iz onog stripa gdje se otima od siromašnih, e da bi se dalo bogatima. To je bosanska inverzija. <\/p>\n DANI: Šta ili ko iz javne sfere Vas raduje, ohrabruje? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Malo je toga. Ipak, obraduje me saznanje da postoje pojedinci, posebno me\u0111u mladim znanstvenicima, na koje se ovdje daje pet para, a koji uspijevaju, uprkos svemu, nešto uraditi. Ti pojedinci, skriveni od javnih reflektora rade, i ponekad \u010dine \u010duda. Naši umjetnici, filmski, likovni, zaslu\u017euju poštovanja. I njihovi uspjesi raduju. Samo usporedbe radi, u Hrvatskoj su prošle godine iz EU fonda za nauku za razne projekte dobili 18 miliona eura. Ovdje, u ministarstvima obrazovanja bave se Djeda Mrazom, dresiranjem predškolske djece, ili tzv. "begovskih potomaka". Jedino što me ohrabrilo je inicijativa ministra Emira Had\u017eihafizbegovi\u0107a koji je prvi pokrenuo educiranje naših kulturnih djelatnika o metodama pristupanja EU fondovima za kulturu. <\/p>\n DANI: Otkuda crpite energiju za odr\u017eavanje u \u017eivotu \u010dasopisa Odjek kada vlast, koja bi trebala da omogu\u0107i uslove za njegovo postojanje, niti ga \u010dita, niti bi se po\u010dešala ako biste se Vi predali? <\/p>\n KURSPAHI\u0106: Pa ne znam koliko je još imam. Priznajem, dosta sam se iscrpila u svim aktivnostima koje su prethodile ovom sadašnjem polustanju. No, šta je tu je, mea culpa. Dakle, Odjek je nešto što ima konstantni kvalitet. Nešto što nudi sadr\u017eaje za kojima vapi cijeli region. U kulturnoj suši koja je poharala cijelu regiju, Odjek je pravo osvje\u017eenje kome se raduju ljudi sli\u010dnih intelektualnih opredjeljenja i van granica ove zemlje. I još nešto. Za opstanak ovakvog Odjeka zaslu\u017ean je ministar Gavrilo Grahovac, a interes da pomogne pokazuje i ministar Emir Had\u017eihafizbegovi\u0107. I na tome im hvala.<\/p>\n
Nermina Kurspahi\u0107 sarajevska je knji\u017eevnica i intelektualka, glavna urednica \u010dasopisa Odjek, koja svojim kulturnim anga\u017emanom predstavlja jedan od svijetlih izuzetaka u opskurnoj atmosferi pada vrijednosti, kriterija i zapostavljanja kulture op\u0107enito. Za Dane Nermina Kurspahi\u0107 govori o bolnim temama naše politi\u010dke i \u017eivotne svakodnevnice.<\/em> <\/p>\n