{"id":46918,"date":"2009-03-18T11:19:18","date_gmt":"2009-03-18T11:19:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46918"},"modified":"2009-03-18T11:19:18","modified_gmt":"2009-03-18T11:19:18","slug":"pucala-mu-leda-od-zlatnih-poluga","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/03\/18\/pucala-mu-leda-od-zlatnih-poluga\/","title":{"rendered":"Pucala mu le\u0111a od zlatnih poluga"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Rade Vuki\u0107evi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Luka Bo\u017eovi\u0107 sa pripadnicima prate\u0107e \u010dete UDBE aprila 1945. godine, utovarivao sanduke sa zlatom iz Donjeg manastira Ostrog u kamione koji su tovar odvezli u francusku ambasadu na Cetinju <\/em><\/p>\n

Se\u0107anja na april 1941. godine: Luka Bo\u017eovi\u0107 (Foto: R. Vuki\u0107evi\u0107) Nikši\u0107 – Ni nakon skoro sedam decenija još se na zna gde je završilo kraljevo zlato, 204 sanduka zlatnih poluga i zlatnog novca, koje je 15. aprila 1941. godine dopremljeno na Kapino Polje kod Nikši\u0107a, kada je kralj Petar Drugi Kara\u0111or\u0111evi\u0107 zajedno sa dr\u017eavnim rukovodstvom napustio zemlju. Postoje podaci o izvesnim koli\u010dinama zlata koje su otpremljene u Gr\u010dku, nekoliko sanduka su odneli Nemci i Italijani, dok su neki sanduci po završetku Drugog svetskog rata vra\u0107eni u Beograd. Ogromna koli\u010dina novca je spaljena u Trebješkoj pe\u0107ini ali još nije ta\u010dno utvr\u0111eno gde je završilo narodno blago koje se aprila meseca 1941. našlo na jedinom slobodnom aerodromu u Jugoslaviji.<\/p>\n

– Ne znam gde je završilo kraljevo zlato, ali se dobro se\u0107am aprila 1945. godine kada nam je na Cetinju na\u010delnik crnogorske UDBE Savo Brkovi\u0107 naredio da se spremimo da idemo na polo\u017eaj. Pomislio sam da idemo u neku od akcija da hvatamo one koji su se ogrešili ili izdali naš pokret. Bio sam iznena\u0111en kao i drugi pripadnici UDBE kada smo kamionima stigli do Donjeg manastira Ostrog.<\/p>\n

Ovim re\u010dima svoje kazivanje za „Politiku" po\u010dinje Luka Bo\u017eovi\u0107 (87), nekadašnji pripadnik prate\u0107e \u010dete UDBE sastavljene od oko 30 osoba.<\/p>\n

– Meni i jednom mom kolegi su rekli da ostanemo kod vozila i pored putni\u010dkog automobila na\u010delnika UDBE, dok su se ostali udaljili u mrkli mrak uputivši se prema stenama u unutrašnjost Donjeg manastira. Nedugo zatim videli smo kako se vra\u0107aju nose\u0107i velike drvene sanduke. Doneli su ih i ostavili kod kamiona i onako u šapat nam rekli da je unutra kraljevo zlato. Koliko se se\u0107am radilo se o \u010detiri-pet sanduka. Nisam znao da je zlato toliko teško. Pucala su mi le\u0111a dok smo utovarivali sanduke sa zlatnim polugama. Bio je to najte\u017ei posao u mom \u017eivotu. Se\u0107am se da smo \u010detiri utovarili u kamione, a peti pozadi u vozilo na\u010delnika Sava Brkovi\u0107a. Dugo smo stajali pored tog bogatstva. Prvi i poslednji put u \u017eivotu bio sam \u010duvar tolikog blaga. Kada smo u kasnim no\u0107nim satima završili posao i moje kolege se vratile sa obilaska manastira krenuli smo nazad za Cetinje i sanduke sa zlatom uneli u zgradu francuske ambasade na Cetinju.<\/p>\n

Po re\u010dima našeg sagovornika bila je to u to vreme najlepša i najve\u0107a zgrada na Cetinju, a ceo posao koji smo obavili je ura\u0111en u najve\u0107oj tajnosti. Za ovaj posao a i za poslove u Udbi birani su odabrani ljudi koji se nisu ogrešili u vremenu rata i u koje niko nije mogao da posumnja. Ne znam ta\u010dno koliko je zlato ostalo u zgradi francuske ambasade dan ili dva, ne mogu ta\u010dno da se setim, jer godine su u\u010dinile svoje, ka\u017ee ovaj krepki starac, i dodaje da je zapamtio kada je stigla naredba da se zlato iznese i utovari u hladnja\u010de koje su nosile oznaku Crvenog krsta. Ispratili smo kamione sve do aerodroma do \u0106emovskog polja utovarili ih u avion, koji je, kako nam je re\u010deno odleteo za Beograd.<\/p>\n

Bilo je to kazivanje Luke Blagojevog Bo\u017eovi\u0107a, ro\u0111enog u selu Trep\u010da kod Nikši\u0107a 1922. godine, koji je nakon oslobo\u0111enja proveo tri godine vojnog roka u prate\u0107oj \u010deti crnogorske Udbe. Radni vek Luka je završio u nikši\u0107kom gra\u0111evinskom preduze\u0107u, sre\u0107an što mu je posle toliko vremena zdravlje dobro, a savest \u010dista.<\/p>\n

Brojne nesre\u0107e, stradanja, paljevine ku\u0107a i celog sela Ozrini\u0107a, mnogi vezuju za dolazak kraljevog bogatstva u Nikši\u0107. Na tone papirnog novca je zapaljeno u Trebješkoj pe\u0107ini, a mnogi su se domogli izvesne koli\u010dine novca kojim su kasnije kupovali nekretnine. Bilo je i onih koji su sa Kapina Polja uspeli da odnesu koju polugu. Nakon oslobo\u0111enja a i sredinom šezdesetih otkriveno je da su te poluge bile zakopane u zemlju daleko od mesta gde su dopremljene 15. aprila. Neke zlatne poluge su završili u seoskim bunarima, pa su kasnije va\u0111ene, a njihovi vlasnici pod \u010dudnim okolnostima izgubili \u017eivot. Postoje brojne pri\u010de o kraljevom blagu, ali precizanodgovoro tome gde su završila 204 sanduka zlata,u kojima je bilo blizu devet tona, niko još uvek nije dao.<\/p>\n

Politika<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Rade Vuki\u0107evi\u0107 Luka Bo\u017eovi\u0107 sa pripadnicima prate\u0107e \u010dete UDBE aprila 1945. godine, utovarivao sanduke sa zlatom iz Donjeg manastira Ostrog u kamione koji su tovar odvezli u francusku ambasadu na Cetinju Se\u0107anja na april 1941. godine: Luka Bo\u017eovi\u0107 (Foto: R. Vuki\u0107evi\u0107) Nikši\u0107 – Ni nakon skoro sedam decenija još se na zna gde je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46918","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46918"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46918\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46918"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}