{"id":46902,"date":"2009-02-26T15:52:55","date_gmt":"2009-02-26T15:52:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46902"},"modified":"2009-02-26T15:52:55","modified_gmt":"2009-02-26T15:52:55","slug":"dva-nespojiva-pola-antiglobalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/02\/26\/dva-nespojiva-pola-antiglobalizma\/","title":{"rendered":"Dva nespojiva pola antiglobalizma"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: An\u0111elko Milardovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Lijevi segment antiglobalizacijskoga kontinuuma ne odbacuje modernizaciju i ideju napretka, ali je kriti\u010dan u pogledu instrumentalizacije znanosti, tehnike i tehnologije u kapitalske svrhe, dok je desni na pozicijama protumodernizacije<\/em><\/p>\n

Ve\u0107 smo prethodno postavili tezu o nemogu\u0107nosti antiglobalizacijske koalicije i nekim slabostima antiglobalizacijskih pokreta. Sada bismo trebali pokazati kako je ta misija uspostavljanja antiglobalizacijske koalicije zapravo nemogu\u0107a. Nemogu\u0107nost te misije ogleda se u heterogenosti protupokreta, skupina i projekata. Ta heterogenost pokazuje pluralni karakter antiglobalizacijskih pokreta kao pokušaj konstruiranja nove protumo\u0107i. Pluralni karakter podrazumijeva razli\u010dita mjesta obrane od globalizacijskih procesa. Razli\u010dita mjesta obrane temelje se na me\u0111usobno diferenciranim sustavima vrijednosti, ideologijama i svjetonazorima. <\/p>\n

Raznolikost u tom pogledu ne predstavlja prednost, ona je prepreka bilo kakvoj antiglobalizacijskoj koaliciji. Njena je bit u ve\u0107 predstavljenoj konfliktnoj liniji i sna\u017enoj razdjelnici izme\u0111u lijevih i desnih grupacija na ideologijskom kontinuumu antiglobalizacije. <\/p>\n

Skupine koje brane boje faktora rada, socijalnih prava, kvalitete \u017eivota od nezasitnosti neoliberalne globalizacije teško se mogu na\u0107i u nekom savezu sa skupinama koje za obranu uzimaju topose kao što su identitet, nacija-dr\u017eava i koje se bore protiv multikulturalnosti, promi\u010du\u0107i gospodarski i kulturni protekcionizam, ksenofobiju i rasizam. Heterogenom antiglobalizacijskom pokretu mogu se pridru\u017eiti skupine i transnacionalno civilno društvo za poboljšanje kvalitete \u017eivota i protiv politike društva rizika koja ugro\u017eava ljudski opstanak na zemlji, zatim skupine koje imaju naglašeni antikorporacijski stav te one što zastupaju ideju slobodnog protoka znanstvenih informacija na internetu jer smatraju kako je znanje, uostalom, kao što su to zrak i voda, nešto što pripada svima. <\/p>\n

Pred nama su, eto, heterogeni akteri koji u borbi protiv nove konstruirane globalne mo\u0107i ne mogu odigrati pobjedni\u010dku utakmicu iz organizacijskih, ideologijskih razloga i diferencirano postavljenih toposa koje brane. A ti toposi obrane su o\u010duvanje \u017eivota, rad vs kapital, sloboda i demokracija vs globalne oligarhije, alternativni oblici organizacijske gospodarstva vs neoliberalnog tr\u017eišnog fundamentalizma, globalizacija vs nacionalna dr\u017eava i globalizacija vs protumodernizacija. <\/p>\n

Dva pola na antiglobalizacijskom kontinuumu imaju razli\u010diti odnos spram modernizacije. <\/p>\n

Lijevi segment antiglobalizacijskoga kontinuuma ne odbacuje modernizaciju i ideju napretka. On je kriti\u010dan u pogledu instrumentalizacije pozitivne znanosti, tehnike i tehnologije u kapitalske svrhe, gdje onda taj tip racionalnosti slu\u017ei postavljenoj svrsi. Posljedica tako ne\u010dega prepoznaje se u siromaštvu, globalnoj socijalnoj neravnote\u017ei, demografskim poreme\u0107ajima, sukobima, iscrpljivanju prirode, uništavanju prirodne raznolikosti, uspostavljanju monopola na energiju, uklju\u010duju\u0107i i vodu zbog koje \u0107e se u budu\u0107nosti ratovati. <\/p>\n

Desni populisti\u010dki segment antiglobalizacijskog pokreta stoji na pozicijama protumodernizacije. Globalizacija rasta\u010de tradiciju, demontira nacionalne kulturne identitete, drobi suverenitete. Zbog nejednakih gospodarskih u\u010dinaka globalizacije taj desno populisti\u010dki segment antiglobalizacijskog pokreta brani topos nacionalnih društava od utjecaja globalizacije kulture, zatim ilegalnih migracija i op\u0107enito stranaca i stranosti. Njegov koncept obrane svekoliki je protekcionizam nasuprot liberalizmu. K tomu valja dodati i one iracionalne strahove u obliku razli\u010ditih fobija, kao globofobije, kesnofobije koji su sastavnica tog segmenta antiglobalizacijskog pokreta. <\/p>\n

Uz ta dva jasno detektirana pola na kontinuumu antglobalizacijskih pokreta valja skrenuti pozornost na razli\u010dite kriti\u010dko-intelektualne pozicije kriti\u010dara globalizacije koji zastupaju više filozofske poglede na globalizaciju i protuglobalizaciju, ukazuju\u0107i na mogu\u0107nost alternativa procesu globalizacije, anticipiraju\u0107i k tome vrijeme dovršetka epohe koja još traje. <\/p>\n

I sada kada je svijet u »petoj brzini« uletio u krizu i kad se vidi kako na djelu funkcionira ta globalizacija i kao globalizacija (rizika) ostaju otvorena pitanja o karakteru globalizacije, eti\u010dkoj dimenziji i ono ovdje ve\u0107 u nekoliko navrata postavljeno – o konstrukciji antiglobalizacijske protumo\u0107i. U vezi s revolucionarnom teorijom njeni su autori odavno konstatirali tezu o »kraju revolucionarnog subjekta«. Taj je revolucionarni subjekt nakon pada berlinskog zida povijesno zbrisan, zdrobljen, dok je ostatak uspavan i upokojen ampulama potroša\u010dke civilizacije i kreditno du\u017eni\u010dkog ropstva. S druge strane, njegova modernija alternativa u vidu antiglobalizacijskih pokreta, zbog ovdje prikazanih razloga, nije u stanju uspostaviti veliku antiglobalizacijsku koaliciju. S kim onda imamo posla? S globalnim igra\u010dima! Kamo oni vode bez ozbiljne kontrolne protumo\u0107i ili antiglobalizacijske protute\u017ee? Ne zna se? Kako \u0107e onda završiti sve to? Razli\u010ditim mogu\u0107nostima! Prva je urušavanje jednog modela, što je ve\u0107 zapravo na djelu, a druga je propitivanje novih modela s nekim tipom globalnog vrijednosnoga konzervativizma koji bi bio u funkciji o\u010duvanja \u017eivota. <\/p>\n

Za sada se takav odnos snaga na relaciji globalizacija-protuglobalizacija ne mo\u017ee smatrati odnosom ravnovjesja, jer je rije\u010d o apsolutnoj dominaciji interesno homogeniziranih aktera globalizacije koji su u razli\u010ditim arenama društva u odnosu velike koalicije, nasuprot razdijeljenoj, heterogenoj, ideologijski konfliktno divergiranoj antiglobalizaciji. To je za sada igra mo\u0107ne liberalne, neoliberalne ili libertijanske oligarhijske ma\u010dke koja miševima dopušta mogu\u0107nost globalne antiglobalizacijske predstave ili oporbenog spektakla na ulicama velegrada te naše globalne selendre. Potonja se odigrava na globalnoj Agori. U toj predstavi ideologijski, vrijednosno i divergentno uspostavljeni antiglobalizacijski akteri nesvjesno postaju saveznici globalnih igra\u010da koji, barem za sada, na\u017ealost, u nedostatku kontrolnih mehanizama mogu mirno demonstrirati svoju globalnu oligarhijsku mo\u0107.<\/p>\n

Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: An\u0111elko Milardovi\u0107 Lijevi segment antiglobalizacijskoga kontinuuma ne odbacuje modernizaciju i ideju napretka, ali je kriti\u010dan u pogledu instrumentalizacije znanosti, tehnike i tehnologije u kapitalske svrhe, dok je desni na pozicijama protumodernizacije Ve\u0107 smo prethodno postavili tezu o nemogu\u0107nosti antiglobalizacijske koalicije i nekim slabostima antiglobalizacijskih pokreta. Sada bismo trebali pokazati kako je ta misija uspostavljanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46902","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46902"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46902\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}