Balkanska istra\u017eiva\u010dka mre\u017ea (BIRN) i Fondacija Konrad Adenauer analizirali su izvještaje regionalnih medija o hapšenju Radovana Karad\u017ei\u0107a. Analize ukazuju na duboku podijeljenost društva i medija<\/p>\n
Pi\u0161e: Samir Huseinovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Balkanska istra\u017eiva\u010dka mre\u017ea pratila je izvještavanje printanih medija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu. Ova je mre\u017ea u publikaciji pod nazivom "Istorija u sjeni senzacije" ustanovila da je "javnost, u poplavi vijesti o hapšenju Radovana Karad\u017ei\u0107a, prvih deset dana ostala uskra\u0107ena za bitne informacije", ka\u017ee analiti\u010darka balkanske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee Nid\u017eara Ahmetaševi\u0107. "Javnost je dobila senzaciju, dok su \u017ertve zaboravljene, kao i informacije o Radovanu Karad\u017ei\u0107u, posebno one koje se odnose na razloge njegovog hapšenja i optu\u017enicu", pojasnila je Ahmetaševi\u0107. <\/p>\n I konzervativni mediji u Crnoj Gori prilago\u0111avali su se "potrebama tr\u017eišta" koje radije konzumira senzaciju nego informaciju, isti\u010de Nedeljko Rudovi\u0107, dopisnik BIRN-a iz Podgorice. "Tako da smo imali sve mogu\u0107e informacije o tome kako je izgledao privatni \u017eivot Radovana Karad\u017ei\u0107a dok se krio", rekao je Rudovi\u0107 dodaju\u0107i u pojedinim crnogorskim medijima ipak nisu zanemarene informacije relevantne za Karad\u017ei\u0107ev slu\u010daj u Hagu.<\/p>\n Predsjednica Suda Bosne i Hercegovine Med\u017eida Kreso tako\u0111er vjeruje da su u konkretnom slu\u010daju \u017ertve uglavnom potisnute u drugi plan. Ona smatra da senzacionalisti\u010dko izvještavanje ne ide u prilog ni optu\u017eenima ni ošte\u0107enima, te da ima situacija u kojima mediji ote\u017eavaju rad pravosudnih organa. "Zapravo bi mediji trebali raditi u skladu sa svojim kodeksom i omogu\u0107avati i sudovima i tu\u017eiteljstvima da rade u miru", napominje gospo\u0111a Kreso.<\/p>\n Analiti\u010dari smatraju da su senzacionalisti\u010dkom izvještavanju skloni površni i neprofesionalni novinarski krugovi. Takvo je izvještavanje \u010desto rizi\u010dno, posebno ako je predmet izvještaja rad pravosudnih organa. Zamjenik federalnog Ombudsmena za medije Mehmed Halilovi\u0107 isti\u010de da uticaj medija na pravosudne organe mo\u017ee biti i pozitivan i negativan. <\/p>\n "Negativno bi bilo da onemogu\u0107e redovan sudski postupak i to bi bilo najgrublje miješanje u rad pravosudnih organa" upozorava Halilovi\u0107. Kao primjer negativnog medijskog uticaja Halilovi\u0107 navodi i "pristrasno infromiranje na osnovu kojeg se javnost unaprijed opredjeljuje, bez obzira na sudske postupke".<\/p>\n U pozitivnom smislu, doprinos medija se o\u010dituje i u razumijevanju sudskih postupaka, smatra Halilovi\u0107. "Pogotovo razumijevanju potrebe da se postigne pravda, prije svega pravda \u017ertava i mediji u tom smislu mogu stvoriti povoljnu javnu klimu i podršku sudskim organima", ka\u017ee Halilovi\u0107.<\/p>\n Prema monitoringu Balkanske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee (BIRN), regionalni mediji razli\u010dito su izvještavali hapšenju i izru\u010denju Radovana Karad\u017ei\u0107a. Na jednoj strani našli su se oni koji pokazuju jasne simpatije prema optu\u017eenom za najte\u017ee ratne zlo\u010dine, a na drugoj oni koji su ga osudili i prije nego je izašao pred sudije. Pod uticajem takvih medija, \u010desto sklonih senzacionalizmu pa i propagandi, neminovne su bile i podjele u društvu.<\/p>\n