"Duboka grla" informiranja dala su neprocjenjiv doprinos novinarstvu, bez njih bi i demokracija još uvijek bila nekakva zaplotnja\u010dka rabota<\/p>\n
Pi\u0161e: Zdenko Duka<\/strong><\/em><\/p>\n Nije mogu\u0107a sloboda izra\u017eavanja i sloboda medija bez zaštite novinarskog izvora informiranja. Novi hrvatski Zakon o kaznenom postupku u nekoliko \u010dlanaka novinare dovodi u nepovoljniju situaciju no dosad. Osim nedovoljno jasnog \u010dlanka 231. koji govori o tajnosti istrage iz kojeg nije posve jasno da se on na novinare ne odnosi (o njemu se dosta pisalo), odredba u \u010dlanku 285. nala\u017ee novinarima obvezu svjedo\u010denja u slu\u010dajevima klevete i u svakom slu\u010daju u kojem je posrijedi kazneno djelo zbog kojeg prijeti 12 godina zatvora, ili više. Još dva \u010dlanka istog zakona omogu\u0107uju i pretres stana i poslovnih prostorija novinara, oduzimanje bilje\u017eaka, snimaka ra\u010dunala ili bilo kojeg medija na kojem su pohranjeni podaci zanimljivi tu\u017eiteljima ili policiji. <\/p>\n Te su nove odredbe Zakona o kaznenom postupku i u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o medijima. Jer, prema Zakonu o medijima (\u010dlanak 28.), za novinare je liberalnije rješena zaštita izvora informacije, uz prihvatljivija ograni\u010denja. Op\u0107enito, novinar nije du\u017ean davati podatke o izvoru ali Dr\u017eavno odvjetništvo mo\u017ee podnijeti zahtjev sudu da novinar otkrije izvor kad je to »nu\u017eno radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite zdravlja«. Sud onda tra\u017ei od novinara otkrivanje samo u naro\u010dito zna\u010dajnim i ozbiljnim okolnostima i onda kad ne postoji razumna alternativna mjera kojom bi te podatke sud saznao na drugi na\u010din i usto – kad na zakonu osnovani interes javnosti za otkrivanje podataka o izvoru informiranja jasno prevladava nad interesom zaštite izvora informiranja. <\/p>\n Ugro\u017eeno istra\u017eiva\u010dko novinarstvo<\/strong><\/p>\n – Odredbe o obvezi svjedo\u010denja novinara vrlo su sporne. Odredba Zakona o medijima o zaštiti izvora informiranja mnogo je liberalnija od ovih iz ZKP-a, ka\u017ee nam odvjetnik Veljko Miljevi\u0107. – Na neki na\u010din, zakonodavac mo\u017ee se braniti da na ovaj na\u010din ide na najosjetljivija djela – ona koja se ti\u010du \u010dasti i ugleda – i najte\u017ea djela, preko 12 godina. To je narušavanje na\u010dela a nisam \u010duo argumentirana objašnjenja zašto su se te odredbe kao i odredba o mogu\u0107nosti pretresa novinarskih stanova trebale uvoditi. Postavlja se i pitanje narušava li se time i pravo na rad novinara, na pravo da informiraju jer postoji za to javni interes a time se, jasno, narušavaju, i privatne slobode novinara, ka\u017ee Miljevi\u0107. <\/p>\n – To je mo\u017eda trebalo riješiti s nekom generalnom odredbom a precizno riješiti ili u Zakonu o medijima ili u nekom podzakonskom propisu. Ovo je potpuno nomotehni\u010dki pogrešno, ka\u017ee on. <\/p>\n Sli\u010dno misli i odvjetnik Branko Šeri\u0107. <\/p>\n – Pooštravanje okolnosti u kojima bi novinar pozvan od suda morao svjedo\u010diti i u kojima se o\u010dekuje da on oda svoj izvor informiranja ugro\u017eava slobodu medija, osobito slobodu istra\u017eiva\u010dkog novinarstva, ka\u017ee nam odvjetnik Branko Šeri\u0107. <\/p>\n – Ne samo da je posao novinara da informira nego javnost ima pravo biti informirana. Rekao bih da je sudski pritisak na novinare da odaju izvore u onim procesima u kojima je zaprije\u010dena kazna više od 12 godina zatvora i protuustavan jer Ustav jam\u010di slobodu informiranja i medija i dobro bi ‘legla’ ustavna tu\u017eba protiv ovakvog ZKP-a, ne samo zbog potrebe otkrivanja izvora informiranja nego i zbog \u010dlanka tog zakona o tajnosti istrage. Jer okrivljenici i osumnji\u010denici u postupku se mogu zaštititi na brojne druge na\u010dine a ne jedino odredbom o tajnosti istrage, ka\u017ee Šeri\u0107. <\/p>\n Odredbe o zaštiti izvora u zakonodavstvima europskih zemalja uglavnom su onoliko liberalne koliko je takva i odredba o zaštiti izvora informiranja u našem Zakonu o medijima. Stotinjak zemlja širom svijeta ima odredbe o zaštiti izvora informiranja u svojim zakonima, uz tek neka razumna ograni\u010denja te zaštite u kojima sud mo\u017ee zatra\u017eiti od novinara i urednika da otkriju izvor. <\/p>\n Izvori zašti\u0107eni ustavom<\/strong><\/p>\n Dvadesetak zemalja je zaštitu izvora informiranja unijelo i u ustave, primjerice, takva ustavna zaštita postoji u Švedskoj, u Makedoniji, Portugalu, Španjolskoj. <\/p>\n Iako \u010dak i u Švedskoj postoji izuzetak pa novinar mo\u017ee biti ispitivan zbog ugro\u017eene nacionalne sigurnosti, zakon o slobodi tiska novinarima i urednicima i u Švedskoj i u Letoniji \u010dak zakonski zabranjuje odavanje izvora. <\/p>\n Ustavni sud u Njema\u010dkoj još je 1966. zaklju\u010dio da su za slobodu medija bitni povjerljivi odnosi novinara i privatnih izvora infromiranja jer samo tako je mogu\u0107e dobiti podatke koji su medijima va\u017eni. Prije dvije godine, isti je ustavni sud jasno zaštitio sve novinarske redakcije od mogu\u0107ih pretresa u istragama. <\/p>\n Prema francuskom Zakonu o kaznenom postupku, novinari ne moraju odavati izvor informiranja ali je policija ipak svojedobno pretresala dvije redakcije – Le Canard Enchaine (Okovani patak) i L'Equipe te ispitivala i pojedine novinare. <\/p>\n Belgijski zakoni jam\u010de op\u0107enitu zaštitu izvora no ipak ta zaštita mo\u017ee biti sudski ugro\u017eena u slu\u010dajevima ozbiljnih fizi\u010dkih prijetnji i terorizma, ako bitne informacije ne mogu biti prikupljene na drugi na\u010din, nego baš od novinara. <\/p>\n U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine te Kosova nema takvih iznimki u kojima bi novinari mogli biti prinu\u0111eni da odaju izvor informiranja. <\/p>\n Na snazi tek od 2011.<\/strong><\/p>\n Specijalne zakonske zaštite izvora informiranja ne postoje u Irskoj, Nizozemskoj, Slova\u010dkoj, Gr\u010dkoj i Andori. Prema podacima koje je prikupila Europska federacija novinara, u ma\u0111arskom kaznenom zakonodavstvu postoji \u010dak vrlo restriktivna odredba o tome da kad izvor oda dr\u017eavnu tajnu, novinar bi ga morao prijaviti policiji, ina\u010de \u0107e i sam biti podvrgnut kaznenom progonu! <\/p>\n Naravno da je uz zaštitu novinara da ne oda svoj izvor, naju\u017ee vezana zaštita osobe koja daje informaciju novinaru. Kad bi novinari po\u010deli otkrivati »zvi\u017eda\u010de«, tih bi zvi\u017eda\u010da nestalo a na veliku štetu prava da budemo obaviješteni o svemu va\u017enom što se doga\u0111a. »Duboka grla« informiranja dala su neprocjenjiv doprinos novinarstvu, bez njih bi i demokracija još uvijek bila nekakva zaplotnja\u010dka rabota. <\/p>\n A, ono što je osobito va\u017eno to je da stanovi novinara i redakcije moraju biti zašti\u0107eni od pretresa u istragama u kojima bi novinarski tragovi trebali poslu\u017eiti kao dokazi u svjedo\u010denju protiv drugih osoba i da tako pribavljeni dokazi ne vrijede. Izuzeci u svjedo\u010denju novinara trebali bi postojati samo za najte\u017ea djela ugro\u017eavanja \u017eivota, ali samo onda kad sud potrebne podatke ne mo\u017ee doznati na neki drugi na\u010din – to proizlazi i iz sudbenih iskustava Europskog suda za ljudska prava. <\/p>\n Spomenute donesene odredbe Zakona o kaznenom postupku trebale bi stupiti na snagu tek 2011. godine pa imamo razloga vjerovati da \u0107e dotad biti izmijenjene.<\/p>\n Novi list<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" "Duboka grla" informiranja dala su neprocjenjiv doprinos novinarstvu, bez njih bi i demokracija još uvijek bila nekakva zaplotnja\u010dka rabota<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46886","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46886","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46886"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46886\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46886"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46886"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46886"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}