{"id":46881,"date":"2009-02-02T07:29:55","date_gmt":"2009-02-02T07:29:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46881"},"modified":"2009-02-02T07:29:55","modified_gmt":"2009-02-02T07:29:55","slug":"nije-crkva-cicija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/02\/02\/nije-crkva-cicija\/","title":{"rendered":"Nije crkva cicija"},"content":{"rendered":"<p>Pla\u0107eni rad ku\u0107anicama: Ne vjerujte papi ni kad darove nosi<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: \u0110ur\u0111a Kne\u017eevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Obrni-okreni, popovi svih zemalja (i religija) odvajkada su ujedinjeni u jednostavnoj ideji prema kojoj \u017eena jest drugorazredno, inferiorno bi\u0107e i jedina joj je svrha rasplodna i skrbni\u010dka. Ako pla\u0107a za rad u ku\u0107i ili povla&scaron;teno drugorazredno mjesto \u010dita\u010dice u nekom crkvenom kutku doprinese da ju se malo vi&scaron;e motivira da poradi na svojoj glavnoj, rasplodnoj svrsi, pa platit \u0107emo! Crkva nije cicija, osobito ako to u stvari pla\u0107a netko drugi, to jest, dr\u017eava, to jest, svi gra\u0111ani<\/p>\n<p>Mora da se ovih dana feministkinje prve generacije kri\u017eaju u nevjerici nad pravom poplavom govora i objavom darova \u017eenama, a sve, samo na prvi pogled neo\u010dekivano, sti\u017ee iz Vatikana. Da su te iste feministkinje onih davnih godina, kad su se vodile raznorazne i va\u017ene rasprave o polo\u017eaju \u017eena u dru&scaron;tvu, imale ma&scaron;tu formata \u010dak i jednog Julesa Vernea, ne bi bile u stanju zamisliti da bi neki tamo papa u skoroj budu\u0107nosti mogao glatko preuzeti njihove ideje. I to ne bilo koji papa, ve\u0107 jedan od najkonzervativnijih, koji glatko mo\u017ee stati uz bok ultrakonzervativca Pija XII., a kako u posljednje vrijeme i svjedo\u010dimo, u tom se pravcu dosta i trudi. Papa Benedikt XVI. dodu&scaron;e nije Danajac ve\u0107 Teutonac (u mladim danima malo \u017ee&scaron;\u0107i, pomalo sklon uniformi, vojnoj ili popovskoj svejedno), ali ni njemu, kao ni Danajcima, ne treba vjerovati \u010dak i kada darove nosi; i njegovih se darova, poput danajskih, treba bojati. <\/p>\n<p>Nedavno nam tako sti\u017ee vijest da se predsjednik Papinskog vije\u0107a za obitelj kardinal Ennio Antonelli zalo\u017eio &quot;da se \u017eenama koje nisu zaposlene, nego se kod ku\u0107e brinu o svom ku\u0107anstvu i djeci, taj rad i plati&quot;. I ne samo da je time ponovio glavnu misao jedne, ne premudre, ali jake struje u feminizmu 70-tih (mada se jo&scaron; uvijek na\u0111e pokoja feministkinja, istina samo po samorazumijevanju i bez pretjeranog razumijevanja i\u010deg drugoga koja to i dan-danas veselo ponavlja). Da se kardinal dobro pripremio, vidi se i iz na\u010dina kako to sve obrazla\u017ee, pa ka\u017ee da &quot;ne razumije kako taj rad mo\u017ee vrijediti manje ako ga radi majka, nego ako ga obavi ku\u0107na pomo\u0107nica&quot;. (Samo je nedostajalo, makar nije te&scaron;ko izvesti taj zaklju\u010dak, da ka\u017ee da je to, majka i\/ili ku\u0107na pomo\u0107nica, ionako isto.) Da je tako\u0111er prou\u010dio i pone&scaron;to iz feministi\u010dkih diskusija vidi se iz daljnjih kardinalovih razmi&scaron;ljanja gdje se pita &raquo;kako to da posao ku\u0107ne pomo\u0107nice ulazi u bruto dru&scaron;tveni proizvod, dok se posao ku\u0107anice smatra neproduktivnim&laquo;. Predsjednik Papinskog vije\u0107a za obitelj zalo\u017eio se i da se oporezivanje u obitelji preformulira na na\u010din &raquo;da i rad ku\u0107anice bude temelj za poreznu olak&scaron;icu jednako kako se pla\u0107a ku\u0107ne pomo\u0107nice mo\u017ee prijaviti kao porezna olak&scaron;ica&laquo;.<\/p>\n<p><strong>I mu\u017e, i poslodavac<\/strong><\/p>\n<p>Sve to &scaron;to nam se nudi iz vatikanske kuhinje kao ambrozija u stvari je stara i neprobavljiva liberalna mu\u0107kalica koja slu\u017ei jedino tome da se \u017eenu definitivno, na vijeke vjekova, zacementira u domeni privatnoga. Percepcija \u017eena, koje se &raquo;prirodno&laquo; bave djecom, mladima, starima, bolesnima i nemo\u0107nima i skrbe o njima, pa uz to i o njihovim uglavnom zdravim mu\u017eevima pri dobroj snazi, sankcionira se i pla\u0107om za taj posao. &Scaron;to to ba&scaron; \u017eenu \u010dini kvalificiranijom, sposobnijom, spretnijom, empati\u010dnijom za takve poslove od mu&scaron;karaca znaju kardinali, generali, upravitelji poslovima nacije i dru&scaron;tva uop\u0107e te svi ostali &scaron;oferi. Znaju, a i ne mu\u010de se s obja&scaron;njenjima, jer ZNA SE valjda &scaron;to je to, pa neka one samo lijepo sjede u privatnosti i intimi doma njegovog i njihovog, brinu se, peglaju, &scaron;trikaju i &scaron;tirkaju i tako dalje, a on \u0107e se baviti va\u017enim javnim poslovima. Dodu&scaron;e, ako mlatne, nema se kuda, jer ako se i ode od njega, nema pla\u0107e, budu\u0107i da je on, zaboga ili k vragu, poslodavac. Zato bolje jezik za zube, dok su jo&scaron; na broju, i pla\u0107u\/trinkgeld u prega\u010du.<\/p>\n<p>Ako su tamo davno, s industrijskom revolucijom, \u017eene i bile potrebne na tr\u017ei&scaron;tu rada, sada ih je, u ova te&scaron;ka vremena, bolje vratiti ku\u0107i i osloboditi radna mjesta za mu&scaron;karce. K tome, u&scaron;tedjet \u0107e se na jaslicama, vrti\u0107ima, svim vrstama socijalne skrbi koja je \u017eenu, ne mu&scaron;karca, osloba\u0111ala od ku\u0107nog rada (za koji mu&scaron;karci po istom shva\u0107anju uop\u0107e nisu sposobni: eto kako je te&scaron;ko obrisati djetetu guzu, to mo\u017ee samo mama, a skuhati ru\u010dak izgleda da za mu&scaron;karce spada u probleme ravne onima iz atomske fizike). No, to nije kraj. Kad ih se lijepo plati, \u017eenama ne\u0107e padati na pamet da tra\u017ee druge poslove, da se obrazuju, bave javnim poslovima i sli\u010dne gluposti, pa da time rasturaju obitelj i jo&scaron; k tome ne ra\u0111aju marljivo dje\u010dicu, nove radnike i\/ili ratnike i nove doma\u0107ice. Odnosno, po ovom prijedlogu, budu\u0107im sretnicama &#8211; ku\u0107nim zaposlenicama, kojima bi, vidimo, mogao biti garantiran i redovni trinkgeld. Tako \u0107e svaka obitelj biti kao maj\u010dica crkva koju vodi otac (papa). Sretna liberalna dr\u017eava, sretan sveti otac Papa.<\/p>\n<p><strong>Zaklju\u010dana u ku\u0107i<\/strong><\/p>\n<p>I tako imamo jukstapoziciju demokracije u javnoj sferi i subordinacije u privatnoj. To &scaron;to nejednakost u ovoj potonjoj izvrgava ruglu koncept jednakih politi\u010dkih prava svih gra\u0111ana bez obzira na spol (me\u0111u ostalim) ne brine one koji odre\u0111uju ta prava, njihov sadr\u017eaj i formu. A to su, uz du\u017eno po&scaron;tovanje za one koji se tako ne osje\u0107aju, mahom mu&scaron;karci. Jer, \u010dinjenica jest da je liberalno razlikovanje javnoga i privatnoga \u010dvrsto povezano uz verziju vi\u0111enja pojedinca kojeg se predstavlja kao, ili koji ima odlike, mu&scaron;karca, budu\u0107i da se mu&scaron;ki spol \u010dak ni statisti\u010dki jo&scaron; nije odvojio od tradicionalne dominantne obiteljske uloge vlasnika imovine i &raquo;hranitelja&laquo; koji je po&scaron;te\u0111en ku\u0107nih poslova iako njegova zaposlena supruga svojim prihodom daje hraniteljski doprinos. Tako nekako ide i ovaj potez koji bi, pla\u0107anjem \u017eena za rad u ku\u0107i, samo pridonio zaklju\u010davanju \u017eena u tu ku\u0107u i njihovom isklju\u010divanju iz javnog \u017eivota. Time onaj koji nije &raquo;zaklju\u010dan&laquo; u ku\u0107u, i koji je, ustvari, otu\u0111en od obiteljskih odnosa, slobodan kao ptica za ulazak u javnu arenu. A ta pti\u010dica je sve dosad najve\u0107im dijelom mu&scaron;kog roda. Istina je da u samoj mu&scaron;kosti ili \u017eenskosti nema ni\u010dega &scaron;to determinira tko \u0107e rintati doma a tko izlaziti &#8216;u javnost&#8217;. Radi se naime o zate\u010denoj podjeli rada\/uloga, koja bi &#8216;priznanjem&#8217; putem pla\u0107anja bila fiksirana i ovjekovje\u010dena. <\/p>\n<p>Nije \u010dudo &scaron;to je ova ideja zapela za oko kaptolskim momcima pa glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Anci\u0107 nalazi tu ideju zanimljivom i spremno pridodaje da bi valjalo porazmisliti kako to provesti i kod nas. Dodu&scaron;e, mi smo, kao i uvijek, ve\u0107i katolici od pape; gdje je, naime, on bio kad smo mi trabunjali o tome, to jest, pretekli smo ga, no na sre\u0107u sve je ostalo mrtvo slovo na papiru? Rije\u010d je o nebulozi iz sredine devedesetih, kada je u hrvatski Zakon o radu uvedena mogu\u0107nost priznavanja statusa majke odgojiteljice \u017eenama sa \u010detvero ili vi&scaron;e djece, \u010dime se moglo ostvariti pravo na mirovinski sta\u017e, zdravstveno osiguranje i na posebnu nov\u010danu naknadu. Sve se \u010dini kao da tamo u Vatikanu prepisuju autenti\u010dne misli i ideje iz na&scaron;ih olovnih vremena.<\/p>\n<p><strong>S dna hijerarhijske kace<\/strong><\/p>\n<p>Poklona, kako smo rekli na po\u010detku, na pretek. Dvanaesto redovito zasjedanje Biskupske sinode, nedavno odr\u017eano u Vatikanu, donijelo je me\u0111u inima i prijedlog da \u017eene dobiju slu\u017ebu lektora (&scaron;tioca), koja ne zna\u010di samo \u010ditanje ulomaka Evan\u0111elja pred vjernicima, nego je i jedan od \u010detiriju ni\u017eih redova, reorganizirana Apostolskim pismom Pavla VI. Ministeria qaedam. Blago \u017eenama, smjet \u0107e \u010ditati i pri tome jo&scaron; i avansirati s dna hijerarhijske kace do nekog vi&scaron;eg, no uvijek drugorazrednog mjesta.<\/p>\n<p>Obrni-okreni, popovi svih zemalja (i religija) odvajkada su ujedinjeni u jednostavnoj ideji prema kojoj \u017eena jest drugorazredno, inferiorno bi\u0107e i jedina joj je svrha rasplodna i skrbni\u010dka. Ako pla\u0107a za rad u ku\u0107i ili povla&scaron;teno drugorazredno mjesto \u010dita\u010dice u nekom crkvenom kutku doprinese da ju se malo vi&scaron;e motivira da poradi na svojoj glavnoj, rasplodnoj svrsi, pa platit \u0107emo! Crkva nije cicija, osobito ako to u stvari pla\u0107a netko drugi, to jest, dr\u017eava, to jest, svi gra\u0111ani.<\/p>\n<p>Jo&scaron; da se ova \u017eivahna ma&scaron;ta i ideje zadr\u017ee u domeni kojom se bave, to jest nebeskoj, ni pola problema. Treba samo strahovati od dosadno upornih i prili\u010dno agresivnih nastojanja da nam, htjele-ne htjele, bude kako na nebu tako i na zemlji!<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novilist.hr\/\">Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pla\u0107eni rad ku\u0107anicama: Ne vjerujte papi ni kad darove nosi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46881","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46881","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46881"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46881\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46881"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46881"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46881"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}