CrnogorskA Akademija Nauka i Umjetnosti i dalje bez pripadnika manjinskih naroda<\/p>\n
Pi\u0161e: Sead Hod\u017ei\u0107*<\/strong><\/em><\/p>\n Knji\u017eevnik Zuvdija Hod\u017ei\u0107 je ro\u0111en 1944. godine u Gusinju, opština Plav, Crna Gora. Osnovnu školu je u\u010dio u Gusinju, Pe\u0107i i Plavu, gimnaziju u Beranama. Studirao na Pedagoškoj akademiji u Nikši\u0107u, a zatim u Prištini, gdje je završio Filološki fakultet. Od 1962. \u017eivi u Podgorici. Bio je novinar "Titogradske tribine", saradnik Doma omladine "Budo Tomovi\u0107", novinar i urednik "Titovog pionira", zatim urednik INDOK – Centra, "Tribine", predsjednik Skupštine Republi\u010dke zajednice kulture, urednik \u010dasopisa "Strvaranje", "Doclea" i "Koha". Bio je urednik "Almanaha", \u010diji je i jedan od osniva\u010da. Redovni \u010dlan Dukljanske akademije nauka i umjetnosti do 2004. godine. Objavio je knjigu poezije "Na prvom konaku", knjige pripovjedaka "Gluva zvona" i "Neko zove" (2003), romane "Gusinjska godina" i "Davidova zvijezda", koji se svrstavaju me\u0111u najbolje na prostoru bivše Jugoslavije. Ne treba zaboraviti ni knjigu reporta\u017ea i putopisa "Jedan dan \u017eivota". Pjesme i pri\u010de prevedene su mu na mnoge jezike. Zastupljen je u brojnim antologijama i izborima kod nas i inostranstvu. Dobitnik je zna\u010dajnih nagrada i priznanja – Nagrade oslobo\u0111enja Titograda, Nagrade oslobo\u0111enja Plava, trostruki je pobjednik jugoslovenskog festivala mladih pjesnika "Majska rukovanja", pobjednik jugoslovenskih festivala poezije u Beogradu, Kumanovu, Prilepu, Nikši\u0107u. Njegov roman "Davidova zvijezda" je uvršten u školske programe Federacije BIH i Crne Gore. Hod\u017ei\u0107 je poznat i kao uspješan crta\u010d, grafi\u010dar i ilustrator. Imao je samostalne izlo\u017ebe u Podgorici, Pljevljima, Ulcinju, Plavu i Cetinju. Objavio je knjige zapisa i crte\u017ea "Podgoricom starom" (1999) i "Otkrivanje zavi\u010daja" (2003.). Jedan od osniva\u010da "Almanaha", knji\u017eevnik Zuvdija Ho\u017ei\u0107 dobitnik je Trinaestojulske nagrade najve\u0107eg dr\u017eavnog priznanja Crne Gore za 2005. godinu. Nagradu je dobio za zbirku pripovjedaka "Neko zove", koju je "Almanah" objavio 2003. godine. Me\u0111utim, sve ovo nije bilo dovoljno da nedavno bude primljen u Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti. Redovna skuština i izborna sjednica CANU potvrdila je nepisano pravilo ove institucije. "Krivce" ne treba primati. A Zuvdija Hod\u017ei\u0107 je "kriv" što je u jednom periodu, ne tako sjajne istorije Crne Gore, bio jedan od nekoliko stvaralaca koji je javno progovorio! "Kriv" je što je ukazao na neke ratno-huška\u010dke akademike iz CANU koji mu to ni do danas nijesu oprostili! "Kriv" je što se poput pojedinih \u010dlanova CANU nije borio protiv sopstvene dr\u017eave! "Kriv" je Zuvdija i zbog imena i prezimena! "Kriv" je…<\/p>\n Doduše, kako smo nezvani\u010dno saznali, osamnaest akademika je bilo za njegov prijem. Akademik Vojo Stani\u0107, koji na sjednice CANU i ne dolazi, taj dan je prvi put došao. Javno je rekao da je tu samo da podr\u017ei knj\u017eevnika Zuvdiju Hod\u017ei\u0107a, \u010dije romane "Davidova zvijezda" i "Gusinjska godina" smatra me\u0111u najboljim na prostoru bivše SFRJ! Ispostavilo se da je Stani\u0107 uzalud dolazio. Falilo je samo još tri glasa pa da CANU dobije prvog \u010dlana iz redova manjinskih naroda. Prvog me\u0111u trideset i osam koliko ih trenutno CANU ima (plus \u010detiri novoprimljena). <\/p>\n U uvodnom dijelu redovne skupštine, tokom kojeg je gost CANU bio i predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi\u0107 i koja je bila otvorena za javnost, referisali su predsjednik CANU Momir \u0110urovi\u0107, na temu "Mo\u017eemo li pre\u017eivjeti antropocenu eru" i akademik Mijat Šukovi\u0107 o najbitnijim odlikama programa rada CANU za 2009. godinu. Naravno, slijedio je aplauz predsjednika Vujanovi\u0107a koji je poznat kao \u010dovjek široke ruke kada su u pitanju razni nazovi "prijatelji" Crne Gore.<\/p>\n Neko \u0107e i re\u0107i da je rijetka dr\u017eava poput Crne Gore koja tako nesebi\u010dno poma\u017ee Akademiju \u010diji \u010dlanovi su radili a i dalje rade protiv sopstvene zemlje. No, Vlada Crne Gore na \u010delu sa Milom \u0110ukanovi\u0107em ne \u017eali novac za njih. Za djelatnost akademije nedavno je izdvojeno oko milion eura, a obe\u0107ana im je i izgradnja nove zgrade. Crnoj Gori "vjerni" akademici primaju tri\u010davih 850 eura mjese\u010dno za svoje \u010dlanstvo. I to sve na ra\u010dun poreskih obaveznika. A mnogi od njih bi mogli da doktoriraju na temu: "Kako raditi protiv Crne Gore", i dobijati od iste novac za to. <\/p>\n Onima koji poštuju li\u010dnost i djelo pisca Zuvdije Hod\u017ei\u0107a je, ipak, drago što ga nijesu primili u društvo Laki\u0107a, Strugara, Šoški\u0107a, Vlahovi\u0107a, Ze\u010devi\u0107a, Martinovi\u0107a, \u0110urovi\u0107a i drugih… Ka\u017eu da mu nije ni mjesto me\u0111u njima. <\/p>\n
![Fokus<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"CrnogorskA Akademija Nauka i Umjetnosti i dalje bez pripadnika manjinskih naroda<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46879","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46879","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46879"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46879\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46879"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46879"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46879"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}](\"http:\/\/fokuspress.com\/fokus-6-v.jpg\"){kind=link}