Obama lijepo govori, no dajmo mu sto dana da nam doka\u017ee da li je njegova promjena stvarna ili samo retori\u010dka<\/p>\n
Pi\u0161e: Ivo \u0160kori\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Ljepota Obaminih misli je neprijeporna. No, on nije propovjednik, nego predsjednik dr\u017eave, i njegov test ne sastoji se u tome koliko lijepo mo\u017ee govoriti, nego da li \u0107e se u stvarnosti zaista nešto promijeniti. Ako ne\u0107emo gaziti naše ideale za postizanje trenutnih obrambeno-politi\u010dkih ciljeva, ho\u0107emo li smjesta zatvoriti koncentracioni logor Guantanamo?<\/p>\n Stotine milijuna ljudi u 240 zemalja, u najve\u0107em prijenosu u povijesti televizije kao medija, gledalo je inauguraciju novog ameri\u010dkog predsjednika, Baracka Husseina Obame. Vrijeme inauguracije postavljeno je u 11 ujutro po washingtonskom vremenu tako da bi maksimalnom broju ljudi na svijetu bilo dostupno u neko razumno vrijeme – od Hawaja u 6 ujutro do sujevjerne Kine to\u010dno u pono\u0107 – jedino su Japan, Australija i Novi Zeland izvisili, time što je kod njih prijenos po\u010deo tek nakon pono\u0107i.<\/p>\n U Washingtonu, broj ljudi se popeo na dva milijuna ljudi raspore\u0111enih u preko 3 kilometra duga\u010dku grupu od monumentalne zgrade ameri\u010dkog kongresa do monumentalne zgrade Lincolnovog mauzoleja, na dan inauguracije. Ljudi stoje na krovovima kuca. Svi hoteli i moteli su rasprodani. Gra\u0111ani Washingtona iznajmljuju svoje krevete. Studenti iznajmljuju podove u sobama svojih dormitorija.<\/p>\n Ro\u0111enje kulta li\u010dnosti<\/strong><\/p>\n Slavlje traje još od nedjelje i koncerta ispred mauzoleja Abrahama Lincolna, gdje je pred 750,000 ljudi Bono posvetio svoju pjesmu One man came in the name of love Martinu Lutheru Kingu, koji je na istom mjestu 1963. odr\u017eao svoj povijesni I have a dream govor. Slavljeni\u010dki koncert odr\u017ean je pod motom We are one (Mi smo jedan). To je (r)evolucija tradicionalnog ameri\u010dkog shva\u0107anja demokracije (napisanog na svakoj ameri\u010dkoj nov\u010danici) od ‘e pluribus unum’, tj, ‘iz mnoštva jedan’ u novo, interaktivno, populisti\u010dko poimanje demokracije, u kojem vise nije jedan iz mnoštva, nego smo mi svi, \u010ditavo mnoštvo, taj jedan: ‘nos sumus unum’. Jedan narod, jedna zemlja, jedan vo\u0111a. Jedan! Vise nema razlike izme\u0111u nas i tog jednog. Mi smo svi Tito. Mi smo svi Obama. Ameri\u010dki kult li\u010dnosti je tako napokon ro\u0111en. <\/p>\n Blizu mene, na 109. ulici, je zgrada u kojoj je Obama spavao kad je došao u New York studirati na Sveu\u010dilištu Columbia. Pri\u010da se da je te prve no\u0107i, kasno došavši, fin kakav jeste, da ne budi prijatelje, prespavao u dvorištu, a ujutro kad se probudio da su mu pili\u0107i kljucali oko nogu. To je samo jedna od gotovo biblijskih pri\u010da o \u017eivotu našeg novog proroka. Predlo\u017eio sam stanarima te zgrade da stave spomen plo\u010du, kao što je u SFRJ bila spomen plo\u010da na svakoj zgradi gdje je u \u017eivotu drug Tito spavao, jeo, piškio, kakio.<\/p>\n Pa\u017eljiva koreografija prijenosa vlasti, nalik hollywoodskoj scenografiji slave i mo\u0107i Rimskog carstva iz Wylerovog Ben Hura, je malo kasnila zbog koli\u010dine oduševljenog naroda i opsega programa. Dicka Cheneya, koji je povrijedio le\u0111a mi\u010du\u0107i neke kutije, koje valjda nije smio dati nikome drugome dirati, zbog mogu\u0107eg povjerljivog i inkriminiraju\u0107eg sadr\u017eaja, dogurali su u invalidskim kolicima, sa stapom u ruci i zlobnim smiješkom na ustima, tako da je sad, napokon, na posljednji dan svoje javne politi\u010dke karijere, evocirao i izgledom lik Broja Jedan, ulogu koga je sve ovo vrijeme, sa najve\u0107im u\u017eitkom, obavljao.<\/p>\n Rick Warren, konzervativni sve\u0107enik iz Kalifornije, onaj koji je imao razgovor prvo s Obamom, pa sa McCainom u svojoj Saddleback crkvi, gdje je McCainu dao da potajno sluša Obamine odgovore, onaj koji je napao prijedlog da se u Kaliforniji dozvole brakovi homoseksualnih parova, pozvan je od Obame da odr\u017ei propovijed na inauguraciji, gdje nas je, u duhu op\u0107eg jednozna\u010dja, podsjetio da sve na svijetu postoji zbog jednog Boga i da je cijela povijest Njegova pri\u010da, nakon \u010dega je Aretha Franklin pjevala. U slavlju optere\u0107enom simbolikom, Obama se zakleo na Lincolnovu bibliju – posebno se za njega iznijela iz kongresne knji\u017enice. Tokom zakletve došlo je do malo tenzije izme\u0111u novog predsjednika Obame i predsjenika Vrhovnog Suda Robertsa, Bushevog \u010dovjeka, gdje je Obama malo pobrkao red rije\u010di u zakletvi, ili je to mo\u017eda u\u010dinio Roberts?<\/p>\n I stand here today…<\/strong><\/p>\n Obama je zatim odr\u017eao još jedan stojim danas pred vama govor, a prije šezdeset godina mo\u017eda mi ne bi poslu\u017eili hranu u lokalnom restoranu, odu napretku ameri\u010dke demokracije i mogu\u0107nostima koje sam njegov izbor, izbor koji je on definirao kao biranje nade umjesto straha, za predsjednika otvara. Cinicima, onima koji sumnjaju, poru\u010dio je da zaboravljaju što ova zemlja mo\u017ee kad se ljudi slo\u017ee i, malo podsje\u0107aju\u0107i na Deng Xiaopinga, da nije va\u017eno da li je vlast velika ili mala, nego da li funkcionira. Tradicionalno, Republikanci, kao predstavnici bogatih, zagovaraju "malu" vlast, jer njima nije potrebna socijalna pomo\u0107. Ta retorika ima i rasnu, rasisti\u010dku podlogu, jer onemogu\u0107uje napredak siromašnijih, a siromašniji su \u010deš\u0107e oni koji su potomci obespravljenih robova, nego zemljovlasnika i robovlasnika. Pobrojao je zatim sve izazove koji njega i nas \u010dekaju: ratovi, ekonomija, skupo zdravstvo, loše škole, energetika, ali je inzistirao na optimisti\u010dkom tonu:<\/p>\n Naši radnici nisu ništa manje produktivni nego što su bili prije krize, naši rudnici nemaju ništa manje ruda\u010de, nas kapacitet nije manji, mi smo i dalje najbogatija i najprosperabilnija zemlja na svijetu – MI \u0106EMO, MI MO\u017dEMO.<\/p>\n Mi smo nacija krš\u0107ana, muslimana, \u017eidova, hindusa i nevjernika, svih boja i jezika… ljudi \u0107e nas suditi po onome što mo\u017eemo izgraditi, a ne po onome što mo\u017eemo razrušiti…izbor izme\u0111u obrane i ideala je pogrešan – o\u010devi ove nacije uspostavili su te ideale i mi ih ne\u0107emo pogaziti za postizanje naših trenutnih ciljeva – što smo prije sve izdr\u017eali, a zadr\u017eali smo naše ideale! – ne dobija se rat samo puškama i tenkovima, mi \u0107emo poraziti naše neprijatelje snagom naših ideala, mi \u0107emo pru\u017eiti ruku svakom tko \u017eeli otvoriti svoju stisnutu pesnicu – MI \u0106EMO, MI MO\u017dEMO.<\/p>\n Ljepota njegovih misli je neprijeporna. No, on nije propovjednik, nego predsjednik dr\u017eave, i njegov test ne sastoji se u tome koliko lijepo mo\u017ee govoriti, nego da li \u0107e se u stvarnosti zaista nešto promijeniti. Ako ne\u0107emo gaziti naše ideale za postizanje trenutnih obrambeno-politi\u010dkih ciljeva, ho\u0107emo li smjesta zatvoriti koncentracioni logor Guantanamo? Ho\u0107emo li smjesta ukinuti pravo<\/p>\n koje je Goerge W. Bush sebi dodijelio, a po kojemu predsjednik smije stavljati ljude u zatvor bez obrazlo\u017eenja na neodre\u0111eno vrijeme? Ho\u0107emo li pokrenuti protiv Donalda Rumsfelda i Alberta Gonzalesa postupak na sudu za zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti? Barack Obama je ve\u0107 u nekoliko navrata izjavio kako se ne\u0107e baviti prošlim transgresijama, što mo\u017ee zna\u010diti da se ovo posljednje ne\u0107e desiti.<\/p>\n Ako \u0107e pru\u017eiti ruku svakom tko otvori svoju stisnutu pesnicu, ho\u0107e li Obama ukinuti tajnu operaciju koju je Busheva administracija zapo\u010dela u Iranu? Ako se ratovi ne dobijaju samo puškama i tenkovima, ho\u0107e li Obama nastaviti tradicionalnu ameri\u010dku toleranciju izraelskih vojnih avantura? Šutio je tokom tri tjedna izraelske ofenzive u Gazi, gdje je Izrael ubijao stotinu Palestinaca za svakog ubijenog Izraelca, kao što su Nijemci \u010dinili u Kragujevcu tokom drugog svjetskog rata (tako je broj \u017ertava 1300 Palestinaca i 13 Izraelaca). Oprezno je šutio, a njegov oprez, vrlina koja je vidljivo nedostajala Bijeloj kuci posljednjih osam godina, bio je dovoljan razlog za oduševljenje i optimizam ameri\u010dkog naroda, jer je vanjska politika SAD-a isklju\u010divi prerogativ trenutnog predsjednika, te Obama nije mogao ni\u010dim izmijeniti politiku Busheve administracije, koja je Izrael opskrbila najsuvremenijim oru\u017ejem upravo za ovakve operacije, a Izrael je mudro odlu\u010dio da prekine rat, povu\u010de trupe i dozvoli ulazak stranim novinarima dan uo\u010di inauguracije. <\/p>\n Šteta je me\u0111utim u\u010dinjena. Zlo\u010dini su po\u010dinjeni. Zgrada UN-a u Gazi je uništena direktnim hicima izraelske artiljerije. Brod sa ameri\u010dkom kongresmenkom i Zelenom kandidatkinjom za predsjednicu, Cynthiom McKinney, je ošte\u0107en napadom izraelskog ratnog broda. Regrutiranje mud\u017eahedina za rat protiv Izraela u Iranu je zapo\u010deto još prije poziva Osame Bin Ladena na globalni d\u017eihad. YouTube je kompromitiran od strane Izraelskog ratnog zrakoplovstva, koje ga je koristilo u propagandne svrhe. Legitimno izabrano politi\u010dko vodstvo Palestinaca proglašeno je teroristima, jer je odbilo priznati dr\u017eavu Izrael, i sve je u\u010dinjeno da ih se dokraj\u010di do Obamine inauguracije, kako bi nova ameri\u010dka administracija mogla lakše kumovati eventualnom sporazumu izme\u0111u Izraela i Mahmuda Abbasa – no Abbasov Fatah je kooperacijom sa Izraelom izgubio utjecaj u vlastitom narodu, a Hamas je dobio na presti\u017eu, više nego je izgubio u ljudstvu, oru\u017eju i infrastrukturi, mogu\u0107e dodaju\u0107i još mnogo godina ovom ve\u0107 60 godina dugom ratnom sukobu.<\/p>\n Obamina procjena glavnog uzroka trenutne ameri\u010dke ekonomske krize kao našeg zajedni\u010dkog propusta da donosimo teške odluke (our collective failure to make hard choices), je ispravna, jer kriza jeste zapravo u tome da mi svi, koji ovdje \u017eivimo, ve\u0107 godinama \u017eivimo preko naših mogu\u0107nosti, što nam ostatak svijeta velikodušno pla\u0107a. No ta procjena se mo\u017ee proširiti i na vanjskopoliti\u010dke probleme – nas zajedni\u010dki propust kao Amerikanaca jeste i da donosimo teške odluke kada su u pitanju naši saveznici, kojima je, izgleda, do sada sve bilo dopušteno. Kako \u0107e svijet primiti Obamu danas, zato ponajviše ovisi o tome kako \u0107e Obama rješavati izraelsko-palestinski problem.<\/p>\n Nova lisica, isti kokošinjac<\/strong><\/p>\n Za utjehu onima koji misle da Hrvatsku vodi banda lopovska, Milorad Blagojevich je ve\u0107 \u010detvrti guverner dr\u017eave Illinois koji \u0107e završiti u zatvoru zbog korupcije (nakon Georgea Ryana, Daniela Walkera i Otta Kernera). Njegov ‘grijeh’ je što je pokušao prodati Obamino senatorsko mjesto za 500 tisu\u0107a dolara preko telefona, iako je dobro znao da ga FBI prisluškuje. Tih pet stotina tisu\u0107a je prava malenkost u usporedbi sa 50 milijardi dolara koliko je Bernard Madoff uspio oplja\u010dkati od svojih ulaga\u010da tokom dvadeset godina propusta nadle\u017enih slu\u017ebi da donose teške odluke. Fondacija Eli Wiesel je izgubila sav novac u skandalu. Druge \u017ertve su Brennan Center for Justice, Human Rights Watch, Advancement Project i Center for Constitutional Rights. I mnogo manjih, prete\u017eno \u017eidovskih fondacija i Yeshiva škola, jer je Madoff naj\u010deš\u0107e plja\u010dkao svoje. Danas, kad se kre\u0107e van ku\u0107nog pritvora, nosi pancirku, jer je najve\u0107i ulaga\u010d – Becka Bank of Medici – uglavnom ulagala novac ruskih oligarha, a njima vjerojatno ne bi teško palo da ga smaknu.<\/p>\n Tih pedesetak milijardica blijedi prema deset tisu\u0107a milijardi dolara, koliko je zapravo ameri\u010dka ekonomija u gubitku nakon trideset godina \u017eivota iznad svojih mogu\u0107nosti, a posebno nakon osam godina vladavine Busheve kamarile. Plja\u010dka je otprilike iznosila 400 milijardi dolara godišnje, dakle osam puta više nego što je Madoff maznuo u 20 godina – toliko su si bankari skinuli svake godine iz banaka i stavili u svoje d\u017eepove. Prosje\u010dne pla\u0107e u bankarstvu bile su \u010detiri puta ve\u0107e od prosje\u010dnih pla\u0107a u bilo kojoj drugoj usporedivoj profesiji. Zato su svi htjeli biti bankari, zato je toliko mladih išlo studirati business (MBA), i zato SAD danas nema svojih znanstvenika – svi su gramzivo jurili za dolarima na Wall Street, gdje su ih dijelili kapom i šakom, a svi ostali sektori u društvu su patili. Sad kad je mlijeko iskipilo, bankari se prave ludi kao da ne znaju kud je vrhnje pošlo.<\/p>\n Miloševi\u0107ev recept<\/strong><\/p>\n Kao i u slu\u010daju Bernarda Madoffa, tako i u širem slu\u010daju \u010ditavog Wall Streeta, jedini realni bili su profiti i bonusi onih koji su baratali tu\u0111im novcem. Sve ostalo su bile samo brojke na papiru da se zama\u017eu o\u010di ulaga\u010dima. I danas mislim da se uop\u0107e ne mo\u017ee vjerovati izvješ\u0107ima banaka da predstavljaju njihovo stvarno financijsko stanje. To i jest razlog zašto ne daju zajmove, iako su primile novac od dr\u017eave specifi\u010dno zato da bi davale zajmove. Jer su zapravo pred ve\u0107im gubicima nego su izvorno priznale. Umjesto da banke daju zajmove, one danas primaju pozajmice, jer su ih vlastiti zaposlenici posve legalno oplja\u010dkali u protekla 2-3 desetlje\u0107a. A u zemlji koja \u0107e sitnog lopova stavit u zatvor na dugo godina, tim ugla\u0111enim i lijepo odjevenim prevarantima ne prijeti nikakva opasnost.<\/p>\n I koje je rješenje Obaminog tima? Tiskati i podijeliti još novca. Nije li to bio Miloševi\u0107ev recept za krizu? Obama je najavio najve\u0107i projekt javnih radova nakon Eisenhowerove izgradnje mre\u017ee autocesta. Milijarde se dijele kao da je ameri\u010dka nacionalna riznica bure bez dna. Obama vadi ze\u010deve iz šešira, jednog za drugim. Sve je tu: i ekonomija, i energija, i zdravstvo, i obrazovanje, a uz manje poreze. Na \u010diji ra\u010dun? Na ra\u010dun drugih i tre\u0107ih zemalja, naravno. Sve se mo\u017ee s 13 nosa\u010da aviona! No i to sve mo\u017ee biti sasvim nedovoljno, tvrdi Paul Krugman, ekonomist nobelovac, kolumnist New York Timesa. <\/p>\n U me\u0111uvremenu se zastrašuje imigrante kako bi se svima oborile pla\u0107e, radnici preuzimaju tvornice koje se zatvaraju zato što banke ne daju zajmove, pada prodaja luksuzne robe, a dok stopa nezaposlenosti raste – tokom studenog je u SAD-u izgubljeno pola milijuna radnih mjesta, raste i broj ljudi koji se dobrovoljno prijavljuju u vojnu slu\u017ebu, nemaju\u0107i drugog izbora, te je Pentagon direktni beneficijent ove krize. U protekloj godini samo je dvjema dionicama na newyorškoj burzi porasla cijena – Wal Martu i McDonaldsu – najve\u0107em svjetskom lancu supermarketa sa jeftinom robuljinom i najve\u0107em svjetskom lancu junk-fooda. Nije istina dakle, da je kriza loša za sve: dobra je za bankare koji su si jamili, dobra je za Wal Mart i McDonalds, a odli\u010dna je za Pentagon.<\/p>\n Dobra je i za skateboardere, koji po Kaliforniji prazne bazene ku\u0107a koje su ljudi izgubili, da bi ih mogli koristiti kao skate-parkove. Posebno je dobra za jednog navodnog skateboardera kojeg je Obama nominirao za svog ministra financija – Timothyja Geithnera. Novi šef poreznog ureda, Geithner, pokušao je utajiti vlastiti porez od 2001.-2004., dok je bio šef Me\u0111unarodnog monetarnog fonda i stezao remenje drugim zemljama, sve skupa 34 tisu\u0107e dolara, iako je tamo primao posebno \u010dek specifi\u010dno namijenjen pla\u0107anju ameri\u010dkog poreza, kao ameri\u010dki gra\u0111anin zaposlen u me\u0111unarodnoj instituciji. Otkriven je 2006., i, nakon revizije, platio je što je bio du\u017ean, no što \u0107e nam novi lisac u kontroli našeg kokošinjca?. <\/p>\n Od drugih kandidata za kabinet tu je Steven Chu, fizi\u010dar, nobelovc, kandidat za ministra energetike, te Tom Vilsack, bivši guverner Iowe, kandidat za ministra poljoprivrede. Vilsack je pomogao Obami pobijediti u Iowi, \u017eitnici Sjedinjenih Dr\u017eava. Kontroverzan je zbog podrške geneti\u010dki modificiranoj hrani (kakvu EU zabranjuje): on je godinama radio kao odvjetnik agroprocesora Cargill i ConAgra, upravo na biotehnološkim slu\u010dajevima. Osim toga je velik zagovornik upotrebe etanola dobivenog iz kukuruza kao zamjene za naftne derivative, umjesto da se taj kukuruz upotrijebi za rješavanje gladi u svijetu. <\/p>\n Ministarstvo energetike u SAD-u, osim elektrodistribucije, nadgleda i proizvodnju nuklearnog oru\u017eja. Trenutno Sjedinjene Dr\u017eave troše više na proizvodnju nuklearnog oru\u017eja nego na programe štednje energije. Chu je prije imenovanja za ministra davao izjave kako cijenu benzina u SAD-u treba porezima podignuti na evropsku razinu, te kako je ugljen njegova najve\u0107a no\u0107na mora. Iako je i dalje zagovornik unapre\u0111enja dalekovodne mre\u017ee i razvoja obnovljivih izvora kao energetskih prioriteta, odustao je od podizanja cijene benzina, oprezno je nagovijestio povratak izgradnji nuklearnih elektrana, pa \u010dak i pokoje termoelektrane na ugljen. Kompromis je majka svih nominacija. <\/p>\n Obama lijepo govori, no dajmo mu sto dana da nam doka\u017ee da li je njegova promjena stvarna ili samo retori\u010dka. Da li je zaista Obama druga\u010diji od drugih ameri\u010dkih politi\u010dara? Ili \u0107e vrijeme okrutno pokazati da i on potpada pod definiciju ameri\u010dkog demopublikanskog sustava iz \u010dlanka Chrisa Hedgesa: Demokratska i Republikanska stranka postale su ništa više do ljigavih klubova privilegiranih i bogatih, kurve novca i korporacijskih interesa, taoci masivne industrije oru\u017eja i ve\u0107 toliko vi\u010dne izvrtanju istine i samo-iluziji da ni same više ne znaju razlu\u010diti istinu od la\u017ei.<\/p>\n