{"id":46861,"date":"2009-01-12T13:28:01","date_gmt":"2009-01-12T13:28:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46861"},"modified":"2009-01-12T13:28:01","modified_gmt":"2009-01-12T13:28:01","slug":"oko-300-zahtjeva-protiv-cg-u-sudu-za-ljudska-prava-u-strazburu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/01\/12\/oko-300-zahtjeva-protiv-cg-u-sudu-za-ljudska-prava-u-strazburu\/","title":{"rendered":"Oko 300 zahtjeva protiv CG u sudu za ljudska prava u Strazburu"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Radio Slobodna Evropa<\/strong><\/em><\/p>\n

Nebojša Vu\u010dini\u0107, crnogorski sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, objašnjava koliko je aplikacija stiglo iz Crne Gore u Strazbur, da li su ti zahtjevi osnovani i odgovara na pitanje na povredu kojih prava se ljudi sa ovog prostora uglavnom \u017eale ovoj krajnjoj instanci. <\/p>\n

RSE: Gospodine Vu\u010dini\u0107u, da li u ovom momentu imate podatak koliko je zahtjeva iz Crne Gore upu\u0107eno prema sudu u Strazburu? <\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Naravno, jer ja ve\u0107 tri i po mjeseca radim u sudu, tako da sam upoznat i sa tom problematikom, odnosno sa tim predmetima koji su upu\u0107eni u aplikacijama protiv Crne Gore. Mislim oko tri stotine zahtjeva, trenutno da je, odnosno aplikacija, kako mi to ka\u017eemo, protiv dr\u017eave Crne Gore i oni \u0107e po\u010deti da se rješavaju u toku ove godine. Naime, potrebno je da pravnik iz Crne Gore koji je dio Registra, odnosno Sekretarijata da stupi na du\u017enost i to je uobi\u010dajena procedura, da po\u010dne obrada uz pomo\u0107 nacionalnog sudije tako da o\u010dekujemo u toku ove godine da budu i prve presude u odnosu na te slu\u010dajeve iz Crne Gore.<\/p>\n

RSE: Da li imate neka saznanja o osnovanosti tih zahtjeva i na šta se oni uglavnom odnose, odnosno na šta se fizi\u010dka i pravna lica sa ovog podru\u010dja \u017eale?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Ja nijesam mogao u ovom periodu sve te zahtjeve da pregledam, neke sam pregledao, odnosno pro\u010ditao predmete. Uglavnom su to predmeti koji se odnose na restituciju imovine, na povra\u0107aj imovine i imovinskih prava, predmeti po pitanju du\u017eine pritvora, to je taj \u010duveni \u010dlan 5.3. i to je puno, ima mnogo aplikacija u sudu po toj osnovi, predmeti u pogledu du\u017eine trajanja postupka, predmeti po pitanju odre\u0111enih medijskih sloboda, slobode informisanja, ali to je samo generalno. U ovom trenutku pošto nije izvršen detaljan pregled tih predmeta ne bih mogao da ka\u017eem koliko je osnovano, a koliko nije, ali praksa suda pokazuje da je više od 90 odsto aplikacija inadvizibl, odnosno neosnovano. Svega desetak posto ide na vije\u0107a \u0111e se odlu\u010duje u meritumu. Tako ra\u010dunam da \u0107e u toj razmjeri biti i aplikacije iz Crne Gore.<\/p>\n

RSE: U Strazburu ste ve\u0107 neko vrijeme. Koja su ta\u010dno Vaša zadu\u017eenja i \u010dime ste se bavili prije?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: To je regulisano konvencijom i pravilima suda. Ja sam predlo\u017een ispred Crne Gore. Predlo\u017eena su tri kandidata. Parlamentarna skupština je izabrala jednog. Ja sam sudija kao i svaki drugi sudija, potpuno ravnopravan. Sada ima 47 sudija, a zadatak suda je da štiti ljudska prava, odnosno da primijenjuje konvenciju onda kada dr\u017eavni organi nijesu u stanju da obezbijede primjenu propisanih prava. Drugi dan pošto sam polo\u017eio zakletvu ja sam bio \u010dlan Vije\u0107a, ja sam ina\u010de \u010dlan \u010cetvrte sekcije, \u010cetvrtog vije\u0107a, gdje sam ve\u0107 drugi dan u\u010destvovao, dobio sam prije toga predmeta koje sam morao da prou\u010dim, da pro\u010ditam, da pogledam detaljno i odlu\u010divao sam i u\u010destvovao u glasanju i donošenju odluka. Zadatak sudija jesta da presu\u0111uju, da donesu odluke na osnovu individualnih aplikacija koje predvi\u0111a Evropska unija jer to je osobenost glavne evropske konvencije da nakon što se iscrpe sva sredstva na unutrašnjem pravnom planu još uz neke izvjesne pravne pretpostavke, da se svako lice, ne samo dr\u017eavljani nego svako lice koje se nalazi pod vlaš\u0107u, pod juristikcijom neke od 47 dr\u017eava \u010dlanica Savjeta Evrope koje su potpisale, ratifikovale konvenciju da se onda obrati sudu po pitanju kršenja onih prava koja su predvi\u0111ena konvencijom i protokolima uz konvenciju.<\/p>\n

RSE: U koje slu\u010dajeve ste sada uklju\u010deni? Šta bi mogli da izdvojite?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Ima puno slu\u010dajeva. Sada ne mogu detaljno da vam ka\u017eem, ali puno slu\u010dajeva ima po pitanju pritvora prije pritvora, prije optu\u017eenja i du\u017eine pritvora, prije optu\u017eenja i su\u0111enja, to je taj poznati \u010dlan 5 stav 3. Tu ima puno primjedbi. Puno ima slu\u010dajeva oko \u010dlana 6, to je su\u0111enje u razumnom roku i neki od aspekata slobodna prava na fer i pravi\u010dno su\u0111enje. Ima slu\u010dajeva oko imovine, povrede prava na imovinu, ima slu\u010dajeva medija i medijskih sloboda, slobode izra\u017eavanja, ima, na \u017ealost, slu\u010dajeva po pitanju prava na \u017eivot \u010dlan 2 i po pitanju zabrane mu\u010denja i ne\u010dovje\u010dnog postupanja \u010dlan 3 i tako to je neki dijapazon. U ovom našem vije\u0107u ima deset sudija iz deset evropskih dr\u017eava. <\/p>\n

Predsjednik vije\u0107a je engleski sudija. Mi rješavamo te slu\u010dajeve koji su iz tih dr\u017eava iz kojih su naimenovane sudije, odnosno predlo\u017eene sudije i koji su \u010dlanovi \u010detvrtog vije\u0107a, \u010detvrte sekcije.<\/p>\n

RSE: Kada ste pomenuli ove slu\u010dajeve oko medijskih sloboda i ovdje su aktuelni.<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Da. To nije samo ovdje to je u \u010ditavoj Evropi.<\/p>\n

RSE: Koje je Vaše tamošnje iskustvo i koliko je crnogorska praksa u skladu sa tom institucijom?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: To ne bih mogao da ka\u017eem dok ne do\u0111u na dnevni red eventualno neki naši slu\u010dajevi jer ima slu\u010dajeva, ustvari ve\u0107 ima slu\u010dajeva kleveta, ali mislim da više postoje najave, normalno, morate da iskoristite unutrašnju proceduru da bi predmet bio dopustiv. U tom kontekstu upravo je u novembru mjesecu bila jedna konferencija u sudu i Savjetu Evrope oko toga i tu postoje odre\u0111ene kritike da se ne postupa uvijek konzistentno, da se ne prati uvijek taj koncept izra\u017een u \u010duvenom slu\u010daju Lingens protiv Austrije. To je vrlo delikatno pitanje. To je jedno od ovih elementarnih sloboda bez kojih se ne mogu osvojiti druge slobode, bez kojih nema demokratskog društva, nema demokratije u cjelini, ali s druge strane tako\u0111e postoji jedna sfera koja se odnosi na odgovornost prije svega novinara, odgovornost poslenika javne rije\u010di u tom stru\u010dnom i profesionalnom smislu da istinito i objektivno izvještavaju jer sloboda bez ograni\u010denja, sloboda bez regulacije nije sloboda nego anarhija. To se vidi sada na ovim ekonomskim procesima. Svaka sloboda po sebi sadr\u017ei neka ograni\u010denja, tako i sloboda informisanja. Mora postojati neka ravnote\u017ea interesa izme\u0111u onoga da javnost ima pravo da zna šta se dešava u toj javnoj sferi i s druge strane kako se to izvještava jer i senzacionalisti\u010dko izvještavanje predstavlja jednu vrstu kršenja slobode informisanja. Ina\u010de, tu je veoma razvijena praksa gdje ima vrlo karakteristi\u010dnih predmeta za rješavanje, to spada u domen profesionalne tajne i ne mogu o tome da govorim, ali sve se te presude objavljuju javno i svako mo\u017ee to da pro\u010dita i da vidi te standarde i kako sud ustavnovljava ravnote\u017eu. Nije samo bitno o \u010demu se izvještava nego je bitno i kako se izvještava. To je onaj profesionalni nivo novinara i poslenika javne rije\u010di, da se sloboda ne bi izvrgla u svoju sopstvenu suprotnost.<\/p>\n

RSE: Ovdje se insistira na tome da se ta ravnote\u017ea, da se ta odgovornost uspostavlja po praksi suda u Strazburu u drakonskim nov\u010danim i simboli\u010dnim iznosima?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Apsolutno. Zavisi od slu\u010daja do slu\u010daja, ali uglavnom visoke kazne predstavljaju jedno od nedozvoljenih ograni\u010denja slobode informisanja. Dakle, tu mora tako\u0111e postojati neka ravnote\u017ea, neki balans interesa, javnog, privatnog, obi\u010dnih "gra\u0111ana", politi\u010dara i sli\u010dno.<\/p>\n

RSE: Da li su tu\u017eioci senzitivni kada je u pitanju ta tema, da li oni postavljaju visoke tu\u017ebene zahtjeve?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: To je stavar slobode procjene.<\/p>\n

RSE: Znam da je stvar slobode, ali me interesuje kakva je praksa, kakvo je Vaše iskustvo?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Zavisi od slu\u010daja do slu\u010daja. Negdje gdje je stepen demokratije i demokratskog razvoja ve\u0107i tu su i zahtjevi umjereniji. Gdje je stepen demokratije manji tu su zahtjevi neumjereniji, ali to ne mo\u017eemo generalizovati jer postoji veliki broj tih slu\u010dajeva, s kraja godine izlaze sve presude. Mislim da je bio jedan interesantan slu\u010daj protiv Poljske, odnosno koji se odnosio na bivšeg predsjednika, to bi trebalo da pogledaju svi naši i sudije i novinari i tu\u017eioci, vrlo interesantan slu\u010daj oko klevete koju su neki poljski listovi iznijeli protiv tadašnjeg kandidata za Predsjednika Republike Kvašnjevskog. Neki listovi i novinari su na dosta senzacionalisti\u010dki na\u010din objavili da je Kvašnjevski ljetovao u jednom rezidencijalnom centru sa bivšim šefom KGB-a za Poljsku. Da su oni maltene veliki prijatelji. Suština je bila u tome da je zaista tu dva, tri dana boravio Kvašnjevski, ali koji se uopšte nije poznavao niti susretao sa tim bivšim šefom KGB-a za Poljsku i poljski sudovi su našli da je isklevetan, da je izvrije\u0111an gospodin Kvašnjevski i osudili su novinare, odnosno urednike koji su to objavili, ali na jedan veoma umjeren na\u010din. Naime, ovi su konstatovali da su ovi po\u010dinili klevetu, ali su ih kaznili samo da plate sudske troškove 200, 300 eura. Mi smo razmatrali taj slu\u010daj i bi\u0107e objavljen, završen je taj slu\u010daj, pa mo\u017ee o njemu da se govori i sud je našao da poljski sudovi nijesu povrijedili konvenciju, da senzacionalisti\u010dki na\u010din pisanja tako\u0111e predstavlja povredu informisanja, da je Kvašnjevski do\u017eivio odre\u0111ene klevete i uvrede, ali da su bili veoma umjereni u pogledu sankcija. Sankcije su bile u tome da plate nekoliko stotina eura. Vidite balans izme\u0111u tih razli\u010ditih kompetativnih interesa kako se mo\u017ee uspostaviti po pitanju slobodne informisanja.<\/p>\n

RSE: Mo\u017eete li povu\u0107i neku paralelu izme\u0111u slu\u010dajeva koji dolaze iz dr\u017eava bivše Jugoslavije i slu\u010dajeva koji dolaze iz Crne Gore? <\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Ja nijesam imao još prilike da u\u010destvujem u rješvanju slu\u010dajeva \u010dak ni iz bivše Jugoslavije po pitanju slobode informisanja, tako da ne mogu da ka\u017eem, ali mislim da ti slu\u010dajevi manje više su vrlo sli\u010dni ne samo na prostorima bivše Jugoslavije nego na prostorima \u010ditave Evrope, odnosno tog podru\u010dja koje pokriva \u010dlanstvo u Savjetu Evrope.<\/p>\n

RSE: I to je ovaj opseg o kojem ste govorili?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Jeste. Osnovni je princip, ali u principu uvijek ima izuzetaka i princip se mora adekvatno tuma\u010diti. Moj princip je da zaista politi\u010dari treba da trpe ve\u0107u kritiku, to je teret odgovornosti, to je teret funkcije.<\/p>\n

RSE: Nijesam Vas sada pitao samo za slu\u010dajeve medijskih sloboda, nego uopšte slu\u010dajevi koji dolaze.<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Manje više na iste poglede iz regiona i kada uporedite sa ostalim dr\u017eavama \u010dlanicama Savjeta Evrope i onim starim \u010dlanicama Savjeta Evrope manje više \u0107ete na\u0107i aplikacije po pitanju istih prava.<\/p>\n

RSE: Da li ima razlike izme\u0111u slu\u010dajeva koji dolaze iz našeg regiona i slu\u010dajeva koji dolaze iz Evrope?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Kako mislite da li ima razlike? Gra\u0111ani se \u017eale po istim pitanjima. Nekada je to \u010dlan 5, ovi produ\u017eeni pritvori, nekada \u010dlan?<\/p>\n

RSE: To Vas pitam šta je dominantno?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Ovdje sa prostora bivše Jugoslavije interesantni su bili ovi slu\u010dajevi stare devizne štednje, tih slu\u010dajeva ima i bi\u0107e ih još pred sudom u Strazburu, oko prava na imovinu. Kada se raspala Jugoslavija raspale su se i ove banke i onda je ostao zarobljen novac u mnogim tada novostvorenim dr\u017eavama. Ti predmeti mogu da budu karakteristi\u010dni za podru\u010dje bivše Jugoslavije. Mada je i tu donešeno ve\u0107 nekoliko presuda, \u010dak i na Velikom vije\u0107u, tako da je uspostavljena jedna konzistentna praksa na osnovu koje \u0107e se i ubudu\u0107e eventualni slu\u010dajevi rješavati.<\/p>\n

RSE: Ovo je malo opušteniji postprazni\u010dni intervju. Kako ste se snašli u Strazburu?<\/p>\n

Vu\u010dini\u0107: Mogu da ka\u017eem da sam vrlo zadovoljan naro\u010dito s aspekta profesionalne djelatnosti. To je vrhunski pravni\u010dki posao, to je vrhunac pravne karijere, bilo za sudiju, bilo za profesora prava. Ima zaista puno posla. Ima puno da se \u010dita, da se prou\u010dava sudska praksa, predmeti, ali ako je suština ljudske egzistencije bitisanja u nekom radu i stvaranju to bi zaista vrhunac za svakog pravnika, najve\u0107a \u010dast, ali i obaveza tako da sam po tom pitanju apsolutno zadovoljan, tamo sam i primljen i ja nastojim da opravdam povjerenje koje mi je povjereno. Ja sam i ranije dolazio u Strazbur, bio sam \u010dlan nekih radnih tijela Savjeta Evrope, tako da mi ta atmosfera tamo nije apsolutno nepoznata, mada je sada malo druga\u010dija kada radite jednu tako odgovornu du\u017enost kao što je sudija Me\u0111unarodnog suda za ljudska prava.<\/p>\n

Petar Komneni\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Radio Slobodna Evropa Nebojša Vu\u010dini\u0107, crnogorski sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, objašnjava koliko je aplikacija stiglo iz Crne Gore u Strazbur, da li su ti zahtjevi osnovani i odgovara na pitanje na povredu kojih prava se ljudi sa ovog prostora uglavnom \u017eale ovoj krajnjoj instanci. RSE: Gospodine Vu\u010dini\u0107u, da li u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46861","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46861","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46861"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46861\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46861"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46861"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46861"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}