{"id":46853,"date":"2009-01-03T10:01:12","date_gmt":"2009-01-03T10:01:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46853"},"modified":"2009-01-03T10:01:12","modified_gmt":"2009-01-03T10:01:12","slug":"bozidar-vucurevic-sutorina-pripada-rs","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2009\/01\/03\/bozidar-vucurevic-sutorina-pripada-rs\/","title":{"rendered":"Bo\u017eidar Vu\u010durevi\u0107: Sutorina pripada RS"},"content":{"rendered":"

Otomanska imperija i stari Dubrov\u010dani dali su uski pojas BiH, sada Republici Srpskoj, kako bi ona imala izlaz na more, kao i Sutorinu, što je verifikovano Karlova\u010dkim mirom i brojnim sporazumima<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Milica Dangubi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

– Insistira\u0107u od predsjednika Vlade RS, predsjedavaju\u0107eg Predsjedništva BiH, predsjednika Savjeta ministara BiH i ostalih zvani\u010dnika da preduzmu potrebne mjere za vra\u0107anje Sutorine – izjavio je u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Udru\u017eenja utemeljiva\u010da Republike Srpske Bo\u017eidar Vu\u010durevi\u0107. <\/p>\n

Dodao je da me\u0111unarodna zajednica ponavlja da su avnojevske granice nepromjenjive i da u slu\u010daju odvajanja republika, granice postaju dr\u017eavne granice. To se nije ispoštovalo.<\/p>\n

GLAS: Kakva su Vaša saznanja o Sutorini, jedinom izlazu Srpske na more?<\/em><\/p>\n

VU\u010cUREVI\u0106: Od mira u Sremskim Karlovcima 1699. godine pa sve do 1947. uzak primorski pojas dug devet kilometara od Igala do poluostrva Prevlaka pripadao je Trebinju. Ljudi iz Kruševica i Sutorine do tada su u Trebinju završavali sve administrativne obaveze. Granica je promijenjena mimo ustaljenih procedura. Posjedujem stenogram sa sjednice Vlade BiH 1946, u kojem se vidi da tadašnji ministri nisu bili saglasni sa ustupanjem teritorije, pa je nare\u0111eno ministru Vladu Šegrtu da provede referendum. Granice su mimo zvani\u010dnih institucija promijenjene, a referendum nikad nije proveden.<\/p>\n

GLAS: Zašto ste se zauzeli da istra\u017eite ovaj problem i otkud zanimanje za to?<\/em><\/p>\n

VU\u010cUREVI\u0106: Znao sam za sastanak koji je odr\u017ean u Kara\u0111or\u0111evu i poznat mi je bio dogovor da trebinjska opština bude zale\u0111e Dubrovnika, a da \u0107e oni BiH dozvoliti izlaz na more od Molunta do Popovi\u0107a. To je nazvano "d\u017eentlmenskim sporazumom". Hrvati su \u017eeljeli da iza\u0111u iz sastava Jugoslavije. S tom namjerom svjesno su \u017ertvovali Vukovar, a i Dubrovnik. To dokazuje \u010dinjenica da je vrhovni komandant u to vrijeme bio predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesi\u0107, a i najbli\u017ei saradnici bili su Hrvati. Hrvati su tada zauzeli dio teritorije o kojem je bilo rije\u010di i u Kara\u0111or\u0111evu. Pa je propao "d\u017eentlmenski sporazum". Otomanska imperija i stari Dubrov\u010dani dali su uski pojas BiH, sada Srpske, kako bi ona imala izlaz na more, kao i Sutorinu, što je verifikovano Karlova\u010dkim mirom i brojnim sporazumima. O ovome svjedo\u010de i dokumenta iz Be\u010dkog arhiva, zadarskog i katastarskih i gruntovnih knjiga u Trebinju. Saznao sam i da su sva doma\u0107instva sa prostora Kruševica i Sutorine pla\u0107ala porez i vadila dokumenta u tadašnjem trebinjskom srezu.<\/p>\n

<\/p>\n\n\n\n
\n

Dokumentacija<\/strong><\/p>\n

GLAS: Da li ste sakupili svu potrebnu dokumentaciju o tom podru\u010dju koje je pripadalo BiH?<\/em><\/p>\n

VU\u010cUREVI\u0106: Posjedujem zvani\u010dnu kartu, slu\u017ebene novine, zapise sa sjednice Vlade iz 1946. godine, dokumenta o katastarskim knjigama koje su odnesene, na neku ruku otete po naredbi iz 1947. godine, odnosno dokaze o spisima iz Gruntovnice koji su preneseni tek 1980. godine.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

GLAS: Kome ste sve poslali inicijativu za pokretanje pitanja Sutorine prilikom rada me\u0111unarodnih grani\u010dnih komisija oko definisanja granice izme\u0111u BiH i Crne Gore?<\/em> <\/p>\n

VU\u010cUREVI\u0106: Kada je sporna grani\u010dna teritorija, dogovore se susjedne dr\u017eave u kojim se rješava spor da se formira arbitra\u017ena komisija. Ako ta arbitra\u017ena komisija ne postigne dogovor, tra\u017ei se me\u0111unarodna arbitra\u017ea, tada me\u0111unarodna zajednica formira komisiju i njene odluke su kona\u010dne. Imamo komisiju za razgrani\u010denje sa svim zemljama i dr\u017eavama koje nas okru\u017euju, ali je bitno da politika stane iza ovog.<\/p>\n

GLAS: Šta o\u010dekujete od inicijative i ko od zvani\u010dnika i politi\u010dara treba na ovom pitanju najviše da insistira?<\/em><\/p>\n

VU\u010cUREVI\u0106: Za ovaj posao je nadle\u017ena dr\u017eava BiH i insistira\u0107u od predsjednika Vlade RS, predsjedavaju\u0107eg Predsjedništva BiH, predsjednika Savjeta ministara BiH i ostalih zvani\u010dnika da preduzmu potrebne mjere za vra\u0107anje Sutorine. Treba o\u010dekivati da onaj dio teritorije koji je prisvojen bude i vra\u0107en, bez sukobljavanja sa Crnom Gorom. Me\u0111unarodna zajednica ponavlja da su avnojevske granice nepromjenjive, kojima je re\u010deno da, u slu\u010daju odvajanja republika, republi\u010dke granice postaju dr\u017eavne granice. To se nije ispoštovalo.<\/p>\n

Glas Srpske<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Otomanska imperija i stari Dubrov\u010dani dali su uski pojas BiH, sada Republici Srpskoj, kako bi ona imala izlaz na more, kao i Sutorinu, što je verifikovano Karlova\u010dkim mirom i brojnim sporazumima<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46853","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46853","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46853"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46853\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46853"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46853"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46853"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}