{"id":46848,"date":"2008-12-26T11:08:30","date_gmt":"2008-12-26T11:08:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46848"},"modified":"2008-12-26T11:08:30","modified_gmt":"2008-12-26T11:08:30","slug":"rdeca-luc-evropskog-kursa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/12\/26\/rdeca-luc-evropskog-kursa\/","title":{"rendered":"&#8220;Rde\u010da lu\u010d&#8221; evropskog kursa"},"content":{"rendered":"<p>Aktuelni spor Zagreba i Ljubljane pokazuje da su Srbi ve\u0107 &quot;potro&scaron;eni neprijatelji&quot;, a Slovenci tek na\u010det zalogaj nacionalnih frustracija<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Zorica Stanivukovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Nekoliko Zagrep\u010dana razbe\u017ealo se ovih dana pred kamerama dr\u017eavne Hrvatske televizije koja je poku&scaron;avala da ih snimi pred slovena\u010dkom robnom ku\u0107om &bdquo;Merkator&quot; u kojoj su, pred katoli\u010dki Bo\u017ei\u0107 25. decembra, punili kolica poklonima i ku\u0107nim potrep&scaron;tinama. Jedan od &bdquo;in flagranti&quot; uhva\u0107enih potro&scaron;a\u010da slovena\u010dke robe drugi dan je, o vlastitom tro&scaron;ku, demonstrativno vratio radni sto poznate fabrike name&scaron;taja &bdquo;Lesnina&quot; i tresnuo ga o pult pred zapanjenim blagajnikom. Doma\u0107i fudbaleri su posle toga otkazali pripreme nacionalne reprezentacije, ina\u010de tradicionalno odr\u017eavane u slovena\u010dkom mesta&scaron;cu \u010cate\u017e, svega nekoliko kilometara udaljenom od hrvatske granice. Slovena\u010dki karatisti odustali su od, tako\u0111e tradicionalnog, bo\u017ei\u0107nog takmi\u010denja u Zagrebu u strahu od represalija. Grani\u010dni prelaz Hrvatske i Slovenije &bdquo;Bregana&quot;, odavno poznat kao poligon za &bdquo;ve\u017ebanje &Scaron;engena&quot;, pretvorio se u sliku saobra\u0107ajnog kolapsa. Sva vozila s hrvatskim registracijama koja ulaze u Sloveniju iz pravca Hrvatske ili se iz Slovenije vra\u0107aju u Hrvatsku, podvrgnuta su poznatoj evropskoj pedanteriji grani\u010dne policije i carine Republike Slovenije. U Hrvatskoj ka\u017eu &bdquo;to je nama za inat&quot;, u Sloveniji tvrde da samo provode evropske propise, na &scaron;to ih obavezuje petogodi&scaron;nje \u010dlanstvo u Evropskoj uniji. <\/p>\n<p>Razlog ovih nemilih slika i &bdquo;spontanog narodnog prkosa&quot; je odluka vlade u Ljubljani socijaldemokratskog premijera Boruta Pahora da, zatvaranjem desetak pregovara\u010dkih poglavlja, na du\u017ee vreme prakti\u010dno blokira ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. Zvani\u010dni Zagreb sa hadezeovskim premijerom Ivom Sanaderom bio je &scaron;okiran ovakvim potezom suseda s kojima se uvek lako nalazio zajedni\u010dki jezik i sanjao idili\u010dan san o &bdquo;miteleuropskoj kulturi i naslije\u0111u&quot; koje ih od ostalih naroda biv&scaron;e Jugoslavije deli nespojivim civilizacijskim barijerama. Pokazalo se da Slovenci &bdquo;bratstvo srednjoevropske civilizacije&quot; shvataju sasvim druga\u010dije nego &scaron;to se to pretpostavljalo u Tu\u0111manovoj, Ra\u010danovoj, pa i Mesi\u0107evoj i Sanaderovoj Hrvatskoj. Ne samo zato &scaron;to su od svih zemalja biv&scaron;e Jugoslavije jedini sa\u010duvali vlastitu proizvodnju i respektabilan standard, nego i zbog relativno lakog uspostavljanja pokidanih veza sa ostalim narodima jugoisto\u010dne Evrope. Primitivni vicevi o Sloveniji kao minijaturnoj zemlji u kojoj sa Bregane mo\u017ee da se vidi sve do &Scaron;entilja, pa tako mogu da &scaron;tede na carini i policiji, pokazali su ovih dana svoje groteskno nali\u010dje. Slovenci su pred evropski prag za Hrvate postavili &bdquo;rde\u010du lu\u010d&quot;, crveno svetlo koje signalizuje da je re\u010d o zemlji koja ne po&scaron;tuje evropska pravila pona&scaron;anja, ogrezla je u korupciji, nepotizmu i neobuzdanoj potrebi da vi&scaron;ak patriotizma iskazuje na pogre&scaron;an na\u010din. <\/p>\n<p>Konkretno, re\u010d je o spornim teritorijalnim pitanjima Zagreba i Ljubljane koji ve\u0107 petnaestak godina, po potrebi politi\u010dkog trenutka u obe zemlje, izbijaju u prvi plan ili ostaju na periferiji javnog interesa. Nekada su to \u010detiri istarska sela, nekada bre\u017euljci Svete Gere, nekada ku\u0107a ridikuloznog Jo&scaron;ka Jorasa sa hrvatske strane grani\u010dnog prelaza &bdquo;Plovanija&quot; u Istri omotana u slovena\u010dku zastavu i natpis &bdquo;Tudi tukaj je Slovenija!&quot;, nekada Piranski zaliv, dugovi &bdquo;Ljubljanske banke&quot;, borba za isto\u010dna tr\u017ei&scaron;ta od Srbije do Rusije i sli\u010dno. Sve u svemu, geometarske procene govore da Hrvatska i Slovenija imaju 25 kilometara sporne dr\u017eavne teritorije, a taj spor efektivno uti\u010de na otprilike desetak stanovnika tih podru\u010dja. Hrvatski bojkot slovena\u010dke robe uni&scaron;tava obe nacionalne privrede, \u010dime uti\u010de na barem deset miliona ljudi, a slovena\u010dka blokada hrvatskih pregovora sa Evropskom unijom dovodi u pitanje opstanak vlade u Zagrebu, do usijanja komplikuje politi\u010dku situaciju u Hrvatskoj i podse\u0107a na, ovde toliko nemile, paralele u hrvatsko-srpskim i slovena\u010dko-srpskim odnosima.<\/p>\n<p>Svi relevantni hrvatski politi\u010dari vlasti i opozicije sla\u017eu se da je Slovenija zloupotrebila polo\u017eaj u Evropskoj uniji, da se pona&scaron;a osvetoljubivo i krajnje iracionalno. Ali ne mogu da zanemare da ih u tome podr\u017eava vi&scaron;e od osamdeset odsto gra\u0111ana Slovenije. Kao &scaron;to nije bezna\u010dajna ni \u010dinjenica da dve tre\u0107ine Hrvata smatra da su Slovenci samo iskoristili nesposobnost hrvatskih politi\u010dara i zaradili poene na njihovim lo&scaron;im potezima prema susedima u biv&scaron;oj Jugoslaviji. Interesantno je da manje od deset odsto anketiranih misli da su Slovenci u dogovoru sa Srbima, &scaron;to govori u prilog zdravom razumu koji se kosi sa teorijama zavere nekada omiljenima kod lokalnih hrvatskih politi\u010dara, od li\u010dkih predsednika op&scaron;tina do samog premijera Ive Sanadera. Trenutak u kome je prvi \u010dovek izvr&scaron;ne vlasti u Hrvatskoj pateti\u010dno izjavio da ne\u0107e trgovati delovima hrvatske dr\u017eavne teritorije da bi se pribli\u017eio Evropskoj uniji, podsetio je svakog politi\u010dkog audiofila, pa i gra\u0111anina prose\u010dnog politi\u010dkog sluha, na diplomatski kanalisano odu&scaron;evljenje kojim je Zagreb do\u010dekao odvajanje Kosova od Srbije. A bojkot slovena\u010dke robe jo&scaron; jednom je tragikomi\u010dno podvukao sli\u010dnosti predoziranog nacional-populizma Srba i Hrvata. Prvi su tome podlegli u devedesetima pro&scaron;log veka, drugi u prvoj deceniji 21. stole\u0107a. Evropska unija ve\u0107 se umorila od pro&scaron;irivanja i novih \u010dlanica koje u njeno zajedni&scaron;tvo unose &bdquo;balkanski sindrom&quot; i &bdquo;narcizme malih razlika&quot;, svoju poreme\u0107enu nacionalnu percepciju i krajnje nerazumevanje prakti\u010dnog zajedni&scaron;tva koje ne dr\u017ei do predimenzioniranih nacionalnih identiteta garniranih pri\u010dama o prvoj vilju&scaron;ci na stolovima Stevana Nemanje i prvoj kravati na vratovima hrvatskih doseljenika &bdquo;od stolje\u0107a sedmog&quot;, koja se danas pateti\u010dno razvla\u010di od Boke Kotorske do Piranskog zaliva.<\/p>\n<p>Veoma pojednostavljeno, re\u010d je o dugogodi&scaron;njim politi\u010dkim kapricima Zagreba koje je Ljubljana naplatila u najgorem mogu\u0107em trenutku po aktuelnu hrvatsku vlast. Premijer Ivo Sanader gubi bitku na svim podru\u010djima. Gra\u0111anima preti &bdquo;stezanjem kai&scaron;a&quot;, dok doma\u0107i tabloidi objavljuju da je dizajnerska ode\u0107a njegove supruge pla\u0107ena iz dr\u017eavnog bud\u017eeta. Pose\u017ee za nacionalisti\u010dkom retorikom u vreme kada je, \u010dak i u biv&scaron;oj Jugoslaviji, ona svima postala odiozna. Tvrdi da Hrvatsku vodi u Evropu u &bdquo;petoj brzini&quot;, ali se lo&scaron;e odmerenom politi\u010dkom ambicijom u prvu prepreku zabija ve\u0107 na slovena\u010dkoj granici. Do parlamentarnih izbora u Hrvatskoj ostale su jo&scaron; tri godine. Svi su izgledi da \u0107e 2011. godina biti prelomna za sve postjugoslovenske dr\u017eave jugoisto\u010dno od Sutle, bez obzira na pri\u010de o &bdquo;individualnom pristupu&quot; briselskih diplomata svakoj od njih. U sopstvenoj percepciji do\u017eivljena kao &bdquo;lokomotiva regije&quot;, Hrvatska je sada u poziciji politi\u010dkog autiste vo\u0111enog geslom &bdquo;&scaron;to gore, to bolje&quot;. Srbi su ve\u0107 &bdquo;potro&scaron;eni neprijatelji&quot;, a Slovenci su tek na\u010det zalogaj ovda&scaron;njeg nacionalnog sebeljublja. Svima je jasno da aktuelni spor Zagreba i Ljubljane nikome ne donosi poseban politi\u010dki profit. Ali Slovenci dobro znaju da imaju vremena na pretek, dok se u Hrvatskoj jo&scaron; koketira s demago&scaron;kim zbijanjem redova pred &bdquo;nekorektnim susjedima&quot;, pretnjama radikalnim nacionalizmom koji bi kao od &scaron;ale mogao da po\u010dupa &bdquo;krhke zasade hrvatske demokracije&quot; i sl. Procena da je slovena\u010dka blokada hrvatskog ulaska u Evropsku uniju &bdquo;najve\u0107i akt neprijateljstva u osamnaestogodi&scaron;njoj povijesti nacionalne demokracije&quot;, govori, uostalom, sama za sebe. Kao i savet &bdquo;pokrijte se u&scaron;ima i ne dolijevajte ulje na vatru&quot;, koji je doma\u0107im politi\u010darima stigao iz diplomatskog zbora akreditovanog u Zagrebu. Zajedno sa upozorenjem da slovena\u010dki recept nipo&scaron;to ne poku&scaron;avaju da isprobavaju na Srbima, jer se svaka balkanska frustracija po&scaron;iljatelju vra\u0107a kao bumerang optere\u0107en evropskim kamatama.<\/p>\n<p>NIN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aktuelni spor Zagreba i Ljubljane pokazuje da su Srbi ve\u0107 &quot;potro&scaron;eni neprijatelji&quot;, a Slovenci tek na\u010det zalogaj nacionalnih frustracija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46848","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46848"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46848\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}