Analize stru\u010dnjaka ne daju nadu da \u0107e se klima u Crnoj Gori vratiti u normalu<\/p>\n
Pi\u0161e: D. Peruni\u010di\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Analiza temperature vazduha i koli\u010dine padavina u Crnoj Gori koju je, za period od 2000. do 2007. godine, uradio Hidrometeorološki zavod i nalaz Me\u0111unarodnog panela za klimatske promjene da \u0107e pove\u0107anje globalne temperature prouzrokovati i pove\u0107anje ekstremnih situacija u pojedinim regionima, me\u0111u kojima i na Balkanu, ne daje nadu \u0107e se klima ovog ljeta vratiti u normalu. <\/p>\n Kada se tome dodaju ovogodišnje rekordno visoke temperature, uraganski udari vjetra u Herceg Novom i na \u017dabljaku i poplave, lako je do\u0107i do zaklju\u010dka da zima i ljeto ne\u0107e biti kao prije deceniju. Direktor HMZ Luka Mitrovi\u0107, me\u0111utim, smatra da se ne radi o klasi\u010dnoj promjeni, ve\u0107 samo o varijabilnosti klime.<\/p>\n U Analizi se ka\u017ee da je u Crnoj Gori prošla godina bila najtoplija godina u Nikši\u0107u, Baru, Golubovcima, Podgorici, Kolašinu, Beranama, Plavu, Ro\u017eajama, Kršcu, Velimlju, druga na \u017dabljaku, u Budvi, Bijelom Polju i Kotoru, tre\u0107a u Pljevljima, \u010detvrta na Cetinju i u Danilovgradu, a šesta u Herceg Novom. Prema analizi HMZ, odstupanja temperature vazduha u periodu od 2000. do 2007. godine, u odnosu na godišnji prosjek za period takozvane "klimatske normale" (od 1961. do 1990. godine) je bilo pozitivno u svim mjestima. <\/p>\n – Od posmatranih osam godina, najmanje \u010detiri godine pripadaju nizu 10 najtoplijih godina. Ostvarenost koli\u010dine padavina u ovom periodu u odnosu na klimatsku normalu bila je ve\u0107a od 92 odsto u ve\u0107ini mjesta. U ovom periodu najkišnija je bila 2004. godina, kada se ostvarenost padavina kretala od 88 odsto u Velimlju do 144 odsto u Bijelom Polju – ka\u017ee se u analizi HMZ. <\/p>\n Broj dana kada minimalna temperatura nije padala ispod 20 stepeni, takozvane tropske no\u0107i, kretao se od jednog na \u017dabljaku do 28 dana u Podgorici. Takvi dani prvi put su zabilje\u017eeni u Ro\u017eajama, na \u017dabljaku je bilo takvih dana samo jednom i to 1987. godine, u Nikši\u0107u su bila takva tri dana, a do sada su zabilje\u017eena najviše dva. Prevazi\u0111eni su apsolutni ekstremi temperature vazduha. U Nikši\u0107u je izmjereno rekordnih 40,8, \u017dabljaku 32, 23. avgusta , a u Podgorici \u010dak 44,8, 28. avgusta. <\/p>\n Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda, automatska meteorološka stanica u Herceg Novom zabilje\u017eila je prije petnaestak dana udar vjetra od \u010dak 236 kilometara na \u010das (skoro 65 metara u sekundi). Taj udar vjetra odgovara vjetrovima koji duvaju u uraganu \u010detvrte kategorije (druga najve\u0107a mogu\u0107a kategorija uragana) i najve\u0107a je brzina vjetra do sada izmjerena u Crnoj Gori. Pore\u0111enja radi, maksimalni udar sjevernog vjetra je u Podgorici i iznosi 40 metara u sekundi. <\/p>\n – Govoriti o klimatskim promjenama je najzahtjevnija stvar u svijetu, a za tako kompleksno pitanje nikada ne postoji jedinstven stav. Neki nau\u010dnici govore da se ne radi o klimatskim promjenama, ve\u0107 o varijabilnosti klime. Ja sam pristalica te teze, da je to normalna cikli\u010dna pojava od kada Zemlja postoji kao planeta. Utvr\u0111eno je da je bilo \u010detiri ledena doba i tri doba otopljavanja. Mi smo sada u fazi otopljavanja i postoje odstupanja od klimatske normale, ali su ta odstupanja sporadi\u010dna. Ne mo\u017eemo odlu\u010dno re\u0107i da se dešava klimatska promjena zato što je u jednom danu bilo ekstremnih padavina ili jakih udara vjetra. To su još samo pojedina\u010dni slu\u010dajevi, a ne pravilo i ne mo\u017eemo re\u0107i da se klima promijenila, da to više nije umjereno-mediteranska ili kontinentalna, ve\u0107 suptropska ili neka druga – kazao je Mitrovi\u0107. <\/p>\n On smatra da promjene svakako postoje, s obzirom na bitna odstupanja u pojedinim djelovima svijeta i da je jedini na\u010din „odbrane" da se naviknemo i prilagodimo novim klimatskim uslovima, jer „\u010dovjek ne mo\u017ee da uti\u010de da se to sprije\u010di, ali mo\u017ee da se pripremi". <\/p>\n – U Crnoj Gori su te ekstremne meteo pojave sporadi\u010dne. One se dešavaju jednom u deset godina, jednom u godini ili mjesecu. To su uglavnom obilnije padavine koje mogu da prouzrokuju poplave, niske ili visoke temperature i du\u017ei sušni periodi. Pojava u Herceg Novom je sli\u010dna pojavi tornada. Iako se radi o pojedina\u010dnim slu\u010dajevima ne smijemo smesti sa uma da \u0107e biti tih ekstremnih pojava u kojima se probijaju dostignute vrijednosti. Sre\u0107a je da je to bio udar koji je trajao pet do 10 minuta. Da je trajao više od toga bilo bi katastrofe. Na \u017dabljaku je prošlog ljeta izmjern udar vjetra od 156 kilometara na \u010das. Ali to su udari – jednom se desi i kratko traje i nema kontinuitet. Postignuti su i rekordi u obimu padavina, visini temperature, niskoj temperaturi, visini snijega, udarima vjetra. Primje\u0107ujemo da se posljednjih 10 godina ti rekordi obaraju. Svaki grad je u 2007. godina imao rekordnu temperaturu i to sa zna\u010dajnim probijanjem. Specifi\u010dno je da imamo ve\u0107 ure\u0111aje koji ne registruju te vrijednosti i moramo da ih mijenjamo. Naši termometri su maksimalno ure\u0111eni da mjere 45, a sada moramo da nabavimo nove sa 50 stepeni – kazao je Mitrovi\u0107.<\/p>\n Sumorne prognoze<\/p>\n Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), dekada od 1998. do 2007. godine, najtoplija je od kako postoje instrumentalna mjerenja temperature, od 1850. godine. Osmatranja jasno pokazuju zna\u010dajno zagrijavanje tokom 20. vijeka. Najtoplija godina u proteklih hiljadu bila je 1998. kada je temperatura na globalnom nivou porasla za 0,59 stepeni u odnosu na klimatsku normalu. <\/p>\n Projektovana srednja globalna površinska temperatura iznosi +1,4 do +5,8 stepeni za period od 1990. do 2100. godine, a projekcija nivoa mora je +9 do +88 centimetara, prema IPCC scenariju.<\/p>\n Tokom 20. vijeka nivo mora je porastao za oko 20 centimetara. Taj porast od dva milimetra po godini pove\u0107ao se na tri milimetra tokom posljednje dekade. Osim toga, arkti\u010dki morski led se smanjuje i zna\u010dajno topi. Pokrivao je 13 miliona kilometara u 1978. godini, a za posljednjih 15 godina površina mu se smanjila za oko milion kilometara kvadratnih.<\/p>\n Vijesti<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Analize stru\u010dnjaka ne daju nadu da \u0107e se klima u Crnoj Gori vratiti u normalu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46843","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46843","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46843"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46843\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46843"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46843"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46843"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}