{"id":46836,"date":"2008-12-12T09:58:14","date_gmt":"2008-12-12T09:58:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46836"},"modified":"2008-12-12T09:58:14","modified_gmt":"2008-12-12T09:58:14","slug":"vladika-grigorije-nema-potrebe-da-se-boje-ljudi-raskola","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/12\/12\/vladika-grigorije-nema-potrebe-da-se-boje-ljudi-raskola\/","title":{"rendered":"Vladika Grigorije: Nema potrebe da se boje ljudi raskola"},"content":{"rendered":"<p><em>Na&scaron;i episkopi, eto recimo taj mitropolit Amfilohije koga sam ja tamo najvi&scaron;e grdio, kako bi rekli, u tom pismu, je jedan \u010dovek Crkve najdublje re\u010deno. I moja ljutnja prema njemu je zbog moje velike ljubavi prema njemu, rekao je episkop zahumsko-hercegova\u010dki&nbsp; Grigorije u intervjuu za RTS<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Zoran Stanojevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><strong>Preosve\u0107eni vladiko &scaron;ta Vas je navelo da se pismom obratite svojoj bra\u0107i iz Sabora Srpske pravoslavne crkve? Kada po&scaron;aljete pismo na toliko adresa mo\u017eete da pretpostavite da \u0107e ono u nekom trenutku do\u0107i do javnosti.<\/strong> <\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Pismo sam poslao pre svega bra\u0107i arhijerejima i to jasno stoji u naslovu samog pisma i jasno je ko su adresati tog pisma. A &scaron;ta me navelo na to je&#8230;zaista posle ovog poslednjeg Sabora vratio sam se ku\u0107i i uistinu nisam mogao da spavam. Nisam mogao da \u017eivim sa tim. Ve\u0107 dugo vremena, pet, &scaron;est poslednjih Sabora vra\u0107am se ku\u0107i sa tim ose\u0107ajem da se ni&scaron;ta ne doga\u0111a. Moje uverenje i moja vera je da je Crkva \u017eiv organizam, da mora da dejstvuje u vremenu, da mora da re&scaron;ava probleme, da mora da ide napred, i moje uverenje je da je \u017eivot svakog \u010dovijeka, a pogotovo \u017eivot Crkve jedna rijeka koja ide u okean koji je carstvo bo\u017eije i da u tom nekom smislu ne pristoji, ne prili\u010di nikakva stagnacija. Stagnacija zna\u010di propadanje i u duhovnom smislu pa i u trenutku kada govorimo o Crkvi.<\/p>\n<p><strong>Pismo je bilo prili\u010dno o&scaron;tro. Tu je bilo i stvari koje mo\u017eda &scaron;iroka javnost nije znala.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Pa kao i svako pismo i svaku rije\u010d koju upu\u0107ujemo svojoj bra\u0107i, ona uvek mo\u017ee da se tretira ili smatra o&scaron;trom. Moglo je biti o&scaron;trije, moglo je biti bla\u017ee.<\/p>\n<p><strong>Zna\u010di ima jo&scaron; stvari koje niste pomenuli?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Ne nego mislim u tom izrazu da li je o&scaron;tro ili nije bilo o&scaron;tro. Naravno da ima mnogo stvari, ali da bi ste nekome ne&scaron;to rekli u lice, u o\u010di, jasno i nedvosmisleno, ja mislim da je glavni preduslov da ga volite. Da bi on to \u010duo on mora da ima taj osje\u0107aj da je va&scaron; brat i da ste vi njegov brat. I ono &scaron;to je mene obradovalo&#8230;ja sam dobio \u010detrnaest, \u010dini mi se, odgovora pismenih na to moje pismo. I dva su vrlo onako negativna. Ali sam osjetio jednu zahvalnost tim ljudima koji su mi poslali negativne odgovore. I rekao sam &#8211; dobro, to je va&scaron;e mi&scaron;ljenje. Ali to svakako uti\u010de na neki moj kona\u010dni stav i ja mislim da je to sabornost.<\/p>\n<p><strong>Da li je vreme da ka\u017eete koji su bili pozitivni, a koji su bili negativni odgovori?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> To nije ba&scaron; vrijeme ali to \u0107e se pokazati kroz vrijeme i to se zna otprilike. Ali dobio sam onako jedan odgovor iz Njema\u010dke od vladike Konstantina koji je vrlo razlo\u017ean a ne sla\u017ee se u svemu sa mnom. Dobio sam tako\u0111e od vladike Georgija iz Kanade jedan odgovor u kom se on samo u pone\u010demu sla\u017ee sa mnom, u mnogome se ne sla\u017ee, ali sam zahvalan. Naravno, i tu je jedna stvar koja je vrlo bitna meni, a to je dijalog. Jer ja Crkvu do\u017eivljavam kao dijalog. Do\u017eivljavam i Boga i svijet u kome \u017eivim kao jedan dijalog i jedan zagrljaj svetova, zagrljaj Boga i \u010dovjeka. Ali tom zagrljaju uvijek prethodi dijalog.<\/p>\n<p><strong>Poslali ste pismo na koliko adresa?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> \u010cetrdeset. <\/p>\n<p><strong>Ali neke vladike ka\u017eu da iako ste ga poslali pre dve nedelje nisu dobile pismo. Kako je to mogu\u0107e?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Pa to mo\u017ee biti u tim na&scaron;im administracijama, mo\u017ee biti neka gre&scaron;ka, to ne isklju\u010dujem. Ali ima i tamo ljudi koji rade u kancelarijama. Ja sam im dao princip po kome da zovu. Prvo su zvali telefonom, pa su pitali u kancelariji episkopije svake &#8211; kako vam najlak&scaron;e mo\u017eemo poslati jedno pismo koje vam &scaron;alje vladika li\u010dno? Neko je rekao po&scaron;aljite nam faksom, neko je rekao po&scaron;aljite nam po&scaron;tom, neko je rekao po&scaron;aljite nam e-mail.<\/p>\n<p><strong>Ali svi su znali da pismo sti\u017ee?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Naravno, mi smo ih zvali telefonom. Mogu\u0107e je da mo\u017eda vladiki Artemiju sa zaka&scaron;njenjem je stiglo to pismo i da on jedini mo\u017ee da ka\u017ee da ga nije dobio na vrijeme. A ostali su ga dobili i naro\u010dito svjedo\u010di o tome &scaron;to sam dobio odgovore iz Australije, Amerike i Kanade.<\/p>\n<p><strong>Otvorili ste mnogo problema, ali mo\u017ee li sada ova Va&scaron;a inicijativa naprosto da se pre\u0107uti kao &scaron;to su mnoge stvari vezane za rad SPC u javnosti pre\u0107utane?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Tu ima jedan problem koji mene brine. A to je &scaron;to u ovom trenutku kad patrijarh je u bolesni\u010dkoj postelji ovo pismo mo\u017ee da bude malo nesre\u0107no zato &scaron;to nema njega. Jer bi njegova rije\u010d o tome bila najsna\u017enija i najva\u017enija za mene li\u010dno. Jer je on tu otac. I ta floskula &#8211; prvi me\u0111u jednakima &#8211; nije ba&scaron; dobra. Jer on nije prvi me\u0111u jednakima, \u010dim je prvi. Jer, ne mo\u017ee&scaron; biti prvi i jednak. To je malo onako komunisti\u010dki &scaron;to bi rekli. On je uistinu prvi u tom Saboru i njegova rije\u010d je neobi\u010dno va\u017ena. To sad ne mo\u017eemo da \u010dujemo. I to je ono &scaron;to mene najvi&scaron;e \u017ealosti u ovom trenutku. Ali dijalog sa bra\u0107om arhijerejima je neophodan i potreban, to je moj stav i ja tako razgovaram sa njima i tamo na Saboru. Neki saginju glavu, neki razgovaraju, ali je to princip i to je princip jo&scaron; od apostolskog Sabora 1949. godine kad je apostol Pavle vrlo \u017eustro razgovarao sa apostolom Petrom i vrlo mu te&scaron;ke rije\u010di govorio. A sve u svrhu da se zavr&scaron;i tako kao &scaron;to se zavr&scaron;ilo, da Duh sveti ka\u017ee poslednju rije\u010d.<\/p>\n<p><strong>Pomenuli ste patrijarha Pavla i tu poziciju patrijarha kao ipak prvog. &Scaron;ta bi se promenilo u SPC kada bi ona dobila ubrzo novog patrijarha?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Pa stvari bi bile vrlo jasnije. Prvo i prvo znali bismo, imali bismo lice, li\u010dnost kojoj mo\u017eemo da se obratimo.<\/p>\n<p><strong>Za&scaron;to je bitno da on bude aktivan, po&scaron;to Crkva ima patrijarha i sada?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Zato &scaron;to Crkva ima svoju strukturu. Struktura Crkve je vrlo jasna. Crkva, to jest episkop, sve&scaron;tenik, \u0111akon, narod. Niko tu ne mo\u017ee bez ni\u010dega. Episkop bez sve&scaron;tenstva, \u0111akona i naroda ne zna\u010di ni&scaron;ta. \u0110akon bez naroda, i tako dalje. &Scaron;to ka\u017ee narod &#8211; to nipo&scaron;to ne treba prenebregnuti. Trista bez popa ni&scaron;ta. Dakle pop uvek slu\u017ei u ime episkopa, episkop je iznad njega, pop ili sve&scaron;tenik, nije bitno. Dakle, struktura je jako bitna. Dakle, on je glava. Ako nema glave onda je mnogo te&scaron;ko da funkcioni&scaron;u ruke. I tu je stvar vrlo jasna. To je struktura, za to se mi zala\u017eemo. Da se izabere patrijarh. Ne Janko i Marko. Moj stav je da bude patrijarh jedan od nas \u010detrdesetorice. Da je to mnogo bolje nego da nema patrijarha. Jer onda, kako bi rekli opet narodnim jezikom mo\u017eda neprikladnim za ovu ozbiljnu temu, onda mi&scaron;evi kolo vode. Onda se ne zna ko je ko i ko &scaron;ta radi. Crkva je ozbiljna institucija, to nije sekta. Sad da smo mi neka tajna organizacija pa sad mi ne&scaron;to&#8230;tu je sve jasno. Evo i taj problem sa medijima koji se sad manifestuje ponovo. Kome sad da se obratimo? Koga da pitamo da li je Grigorije kriv ili nije kriv? Ko \u0107e to da ka\u017ee? <\/p>\n<p><strong>U javnosti \u0107e sigurno biti puno debate i tuma\u010denja od strane raznih stru\u010dnjaka ili nestru\u010dnjaka o tome &scaron;ta se doga\u0111a u Crkvi. Ho\u0107e li u Crkvi biti debate, odnosno da li je ve\u0107 ima?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Pa u Crkvi sigurno ima debate. Naro\u010dito na Saborima i naro\u010dito u svakom na&scaron;em susretu. Ali mnogo je te&scaron;ko da Crkva donese validnu odluku bez toga da je \u010ditava njena struktura ispunjena, da njena ki\u010dma stoji onako kako treba da stoji. I u tome i jeste problem. I zato sam i navodio tamo da je patrijarh Pavle bio veoma crkven \u010dovek, otac koga volimo. Ali otac koji je u svoje vrijeme smeni za \u017eivota nemo\u0107ne arhijereje. I to svoje najbolje prijatelje Vladislava Dabrobosanskog i Stefana \u017di\u010dkog. Jer je znao &scaron;ta zna\u010di ako nema episkopija episkopa. A na&scaron;a najva\u017enija episkopija, na&scaron;a prva, arhiepiskopija &#8211; nema episkopa. <\/p>\n<p><strong>To je?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije<\/strong>: To je beogradsko &#8211; karlova\u010dka. <\/p>\n<p><strong>Kada bi bio izabran novi patrijarh umesto patrijarha Pavla, da li biste Vi time bili zadovoljni i rekli da su sad problemi re&scaron;eni?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Ne. Tad bi tek mogli da po\u010dnemo da re&scaron;avamo probleme. Zato i dolazi nezadovoljstvo, &scaron;to ne mo\u017eemo da re&scaron;avamo probleme. I de&scaron;ava se to da rana, koja normalno da postoji na bilo kom telu pa \u010dak i na telu Crkve, mora da se lije\u010di. A da bi se lije\u010dilo mora da bude sve to na snom mestu i da funkcioni&scaron;e \u017eivot.<\/p>\n<p><strong>&Scaron;ta to zna\u010di? Da je crkvi potreba reforma? I kakva reforma?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> U crkvenom smislu izraz reforma ima drugu konotaciju zbog reformacije i tako dalje, i mi nerado koristimo taj izraz. Ali ako ga ve\u0107 koristimo &#8211; Crkva ima jednu zaista bo\u017eansku formu i to je njena snaga. Nije snaga sad u meni ili u Janku ili Marku, nego je snaga u toj zajednici koja postoji na temelju koji Isus Hristus. Dakle ona ima svoj koren u vije\u010dnosti, u carstvu Bo\u017eijem i sve je na Hristu. To je taj ugaoni kamen Crkve. Njena snaga je u tome. Ali on isti je na\u010dinio Crkvu tako &scaron;to je na tajnoj ve\u010deri nam ostavio liturgiju i rekao &#8211; ovako \u010dinite i ovo \u010dinite. Identiet Crkve i mo\u0107 Crkve, i ta vje\u010dnost Crkve je u toj mogu\u0107nosti da budemo jedno sa Hristom. A to zna\u010di da prevazilazimo glavni problem, problem smrti, problem prolaznosti.<\/p>\n<p><strong>&Scaron;ta je sa ovim ovozemaljskim problemima?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Ti ovozemaljski problemi su manifestacija na&scaron;eg unutra&scaron;njeg problema. Dakle ako na&scaron; narod je toliko pao, da na svakom koraku ogovaranja, klevetanja, pljuvanja, mr\u017enja, i jedna negativna atmosfera &#8211; neka mi neko ka\u017ee da nije tako u Beogradu, pa \u0107u mu ja navesti milijardu primjera da jeste tako. Jedna nebriga za drugoga, jedan bezojse\u0107aj za zajednicu, pa ako ho\u0107ete \u010dak i u politi\u010dkom smislu. I u dru&scaron;tvenom smislu. Crkva je oko tog naroda, moja vjera je takva, du&scaron;a tog naroda. Ona je stub tog naroda. Nije jedan od stubova, nego taj jedan od osnovnih stubova &#8211; nosivi stub. I ako ona ne funkcioni&scaron;e, onda kako \u0107emo o\u010dekivati da funkcioni&scaron;u ne znam ni ja, ljudi koji su genetski delikventni i tako dalje. <\/p>\n<p><strong>Mislite da ona sad ne funkcioni&scaron;e?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Ona vrlo slabo funkcioni&scaron;e. Ona jako slabo funkcioni&scaron;e. Ona nema taj zrak. Ta energija koju ona mo\u017ee da ima ne osje\u0107a se.<\/p>\n<p><strong>Pomenuli ste narod. &Scaron;ta imate da ka\u017eete vernicima koji su sada zbunjeni, mo\u017eda \u010dak i upla&scaron;eni da bi ovo &scaron;to Vi sad govorite moglo da dovede do nekog raskola, velike sva\u0111e u Crkvi?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Nema potrebe da se boje ljudi raskola. Nema potrebe da se boje sva\u0111e. Crkva sve mo\u017ee biti. Crkva ima ogromnu &scaron;irinu. Ali Crkva ne sme da la\u017ee. Crkva mora da govori istinu. I mora da \u010duva istinu. I poruka je, Hristova ne moja, i ko sam ja? Kao i svaki drugi \u010dovek, gre&scaron;an \u010dovek i ne mislim uop&scaron;te da sam pametan i najpametniji, naprotiv, ali &#8211; poznajte istinu i istina \u0107e vas osloboditi. Moramo da imamo ljubavi. A to zna\u010di &#8211; moramo da ka\u017eemo jedni drugima u lice, a ne da govorimo iza le\u0111a. &Scaron;to je postao op&scaron;ti manir kod na&scaron;ih ljudi. Kad se neko okrene mi pri\u010damo o njemu a niko nikome ne\u0107e da pogleda u o\u010di i ka\u017ee &#8211; ti si takav i takav, i to je tako i tako, ajde brate da vidimo da to ne bude tako.<\/p>\n<p><strong>Neki Vas optu\u017euju da u ovome &scaron;to radite ima mnogo li\u010dne ambicije. Neki drugi smatraju da se ovde radi zapravo o istinskoj brizi za Crkvu. &Scaron;ta biste Vi rekli i jednima i drugima?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Prvo oduzeli su mi tri godine \u017eivota. U smislu da, imam \u010detrdeset i dve godine a oni su napisali trideset i devet. <\/p>\n<p><strong>Mo\u017eda to govori o tome da su pristupa\u010dni podaci u javnosti o vladikama neispravni?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Pa mislim, svi treba da se malo vi&scaron;e pazimo. Ali to je najmanje bitno. Naveo bih primjera bezbrojnih, ali to uop&scaron;te ne \u017eele\u0107i sebe da poredim. Ja mislim da je mnogo glupo to &scaron;to su ljudi rekli &#8211; da sad je starost povezana sa mudro&scaron;\u0107u. I da je mladost obavezno povezana sa nemudro&scaron;\u0107u. Ako samo jedan primjer navedem drasti\u010dan, da je Aristotel u\u010dio velikog Aleksandra Makedonskog kao starac, a u to vrijeme kad je Aristotel bio starac imao je \u010detrdeset godina. Da ne govorim o tome &scaron;ta je Njego&scaron; uradio, a nije ni do\u017eivio \u010detrdeset godina. Da ne govorim o Aleksandru Makedonskom. Pa &scaron;ta \u0107emo da ka\u017eemo za Jovana Bogoslova, apostola koji je imao dvadesetjednu godinu? Pa &scaron;ta da ka\u017eemo za Hrista koji tako\u0111e nije do\u017eivio ni \u010detrdeset? A koji je \u017eiveo zemaljski \u017eivot. Dobro, on je Hristos. Ali i mi \u017eivimo u Hristu. I mi ne crpimo svoju mudrost i svoje znanje od sebe nego od Hrista. I ne govorimo o tome &scaron;ta mi mislimo nego o tome &scaron;ta nam je Hristos ostavio. A Hristos nam je ostavio to da volimo jedan drugoga kao samog sebe. To je moj motiv. A to je te&scaron;ko povjerovati. <\/p>\n<p><strong>Ho\u0107ete da ka\u017eete da ne treba da Vam spo\u010ditavaju godine kao manu, zato &scaron;to uzlazite sa ovom inicijativom? Ali mo\u017eda ni kao vrlinu?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Ni kao vrlinu, ni kao manu, jer je argument vrlo slab. Dakle, da ne pri\u010damo o mojim godinama. Da pri\u010damo o tome &scaron;ta sam ja tamo napisao. Da li je to istina ili nije istina. Ako nije istina, daj Bo\u017ee da nije istina. Ako jeste istina, da vidimo &scaron;ta da radimo sa tim. Ne mo\u017eemo to da pokrivamo, da prekrivamo, a o tome ve\u0107 i vrapci na granama znaju. &Scaron;ta da radimo? Treba da se umijemo, da operemo, da se pokajemo kako bi mi rekli. I da ustanemo i da idemo dalje. A ne da tu spavamo i da ne&scaron;to kunjamo i ka\u017eemo &#8211; ma nije to tako, sve je druga\u010dije, sve je bolje, u to je divno. Jedan sentimentalizam, jedan psihologizam, koji uop&scaron;te nije prili\u010dan Crkvi. Crkva je \u017eivi organizam koji, kako rekoh, ne trpi stagnaciju.<\/p>\n<p><strong>Da li bi ove promene za koje se Vi zala\u017eete odbile neke vernike od Crkve? Da li bi mo\u017eda neke druge privukle?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Pa ja mnogo sam slu&scaron;ao ovih dana raznih lijepih i ru\u017enih stvari. Ali, u Trebinju, u Hercegovini, procenat ljudi koji redovno idu u crkvu je sedam posto, u Beogradu je to nula, nula, nula, koma ne znam kolliko posto. Mo\u017ee to nekog da uvrijedi, ali ja mogu da obavijestim sve ljude dobre volje da nemam ambiciju da idem iz Hercegovine, da mijenjam svoju epahiju. Zato &scaron;to mnogo volim te ljude tamo. I oni samo to znaju i oni samo zbog toga idu u crkvu. Ali ne volim ih ja kao ja nego ih voli Hristos u meni. I oni vole Hrista. I Hristos je me\u0111u nama. I to je ta stvar. Na slavi grada Trebinja, koji ima trideset i pet hiljada stanovnika, u litiji bude trideset i \u010detiri hiljade stanovnika. Samo ko ne mo\u017ee da hoda ne iza\u0111e. Na slavi grada Beograda imate dvije, tri hiljade ljudi u litiji. Ako to govori o ne\u010demu, a nikakve promjene nismo unijeli nego smo samo otvorili vrata Crkve i rekli &#8211; ljudi, ovo je va&scaron;a ku\u0107a, ovo je va&scaron; dom, ovo je va&scaron; Bog. A mi smo tu da vam slu\u017eimo i da zajedno slu\u017eimo na&scaron;em Bogu.<\/p>\n<p><strong>&Scaron;ta o\u010dekujete da \u0107e se sada doga\u0111ati i u Crkvi i u javnosti u Srbiji nakon ovog Va&scaron;eg istupa?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Pa o\u010dekujem da \u0107e ljudi da govore, da \u0107e ljudi da razgovaraju. O\u010dekujem da \u0107e neki ljudi koji su stra&scaron;no pogo\u0111eni, a koji su pro\u010ditali jednu knjigu o hri&scaron;\u0107anstvu za razliku od mnogih koji dvadeset godina izu\u010davaju to i \u017eive tim \u017eivotom, po\u010deti da slu&scaron;aju &scaron;ta relevantni ljudi govore o tome. &Scaron;ta govore ljudi kojima je \u017eivot Crkva. I na&scaron;i episkopi, eto recimo taj mitropolit Amfilohije koga sam ja tamo najvi&scaron;e grdio, kako bi rekli, u tom pismu, je jedan \u010dovek Crkve najdublje re\u010deno. I moja ljutnja prema njemu je zbog moje velike ljubavi prema njemu. I on to zna i on ne\u0107e tu da bude mali \u010dovek nego \u0107e biti veliki \u010dovek. I on \u0107e i mnogi ljudi \u0107e po\u010deti da ozbiljnije razgovaraju o tome. To je moja nada. I ne\u0107e biti isto kao &scaron;to je bilo. A to je ve\u0107 dovoljno. A ne\u0107e biti ni&scaron;ta stra&scaron;no, ne\u0107e biti raskola, jer ne zavisi Crkva od mene nego Crkva zaivisi od Boga i od Duha svetoga. A ja sam tu da budem svjedok toga bo\u017ejeg prisustva u Crkvi.<\/p>\n<p><strong>Zvu\u010dite prili\u010dno milosrdno, ali da li mislite da ste ipak stekli neke neprijatelje unutar Crkve ovime &scaron;to ste uradili?<\/strong><\/p>\n<p><strong>Vladika Grigorije:<\/strong> Kod Hrista ima to da zaista on ka\u017ee, a on je nama obrazac svega, \u017eivota &#8211; nisam do&scaron;ao da donesem mir nego ma\u010d. Mora da se razdvoji zlo od dobra<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.rts.rs\/page\/stories\/sr\/story\/125\/Dru%C5%A1tvo\/32740\/Ekskluzivno%3A+Intervju+sa+vladikom+Grigorijem.html\">RTS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Na&scaron;i episkopi, eto recimo taj mitropolit Amfilohije koga sam ja tamo najvi&scaron;e grdio, kako bi rekli, u tom pismu, je jedan \u010dovek Crkve najdublje re\u010deno. I moja ljutnja prema njemu je zbog moje velike ljubavi prema njemu, rekao je episkop zahumsko-hercegova\u010dki&nbsp; Grigorije u intervjuu za RTS<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46836","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46836","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46836"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46836\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46836"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46836"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46836"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}