{"id":46833,"date":"2008-12-09T09:57:38","date_gmt":"2008-12-09T09:57:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46833"},"modified":"2008-12-09T09:57:38","modified_gmt":"2008-12-09T09:57:38","slug":"dimitrije-popovic-magdalena-je-u-svima-nama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/12\/09\/dimitrije-popovic-magdalena-je-u-svima-nama\/","title":{"rendered":"Dimitrije Popovi\u0107: Magdalena je u svima nama"},"content":{"rendered":"<p><em>Upravo je Kristov primjer &scaron;to opra&scaron;ta grijehe jednoj prostitutki pokazao da su ti takozvani ljudi s dna dostojni njega &#8211; oni u njemu prepoznaju i nalaze sebe, ka\u017ee slikar, kipar i pisac Dimitrije Popovi\u0107<\/em><\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Marina Ten\u017eera<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Raspeto tijelo mlade biblijske bludnice na golgotskom kri\u017eu- novi je dramatski ciklus slikara, kipara i pisca Dimitrija Popovi\u0107a, izlo\u017een u galeriji Klovi\u0107evi dvori u Zagrebu, u kojemu sna\u017eno suprotstavlja erotiku i smrt.<\/p>\n<p>Fatalna grje&scaron;nica Marija Magdalena, kojom se zadnjih godina bave svjetski pisci, teolozi i redatelji, nude\u0107i smjele interpretacije odnosa Spasitelja i mlade senzualne \u017eene &#8211; u Popovi\u0107evim prikazima nudi dramu grijeha i spasenja.<\/p>\n<p>Kamen koji je Krist zaustavio, a koji je trebao ubiti Magdalenu i danas je jedna od najljep&scaron;ih i najneshva\u0107enijih biblijskih tema. Koliko je vjera danas utemeljena u svakodnevni \u017eivot, te&scaron;ko je re\u0107i u svijetu ratova, senzacionalizma i poroka svih vrsti. Nedavno prega\u017eeni \u010duvar u predbo\u017ei\u0107noj kupovnoj histeriji u Americi posvjedo\u010duje doista da je vjera ne samo nastradala u komunisti\u010dkim diktaturama ve\u0107 i da ima sve manje zna\u010denje i u zapadnoj konzumeristi\u010dkoj civilizaciji spektakla i smrti.<\/p>\n<p>&Scaron;to mu zna\u010di Marija Magdalena o kojoj je napisao i sjetan roman, &scaron;to njezin lik danas pru\u017ea, kakve je ikonografske elemente rabio pojasnio nam je slikar:<\/p>\n<ul>\n<li>Lijepu bludnicu iz Magdale razapeli ste na kri\u017e nastavljaju\u0107i tako Va&scaron;u veliku temu su\u010deljavanja seksa i smrti. Kako ste do\u017eivjeli Magdalenu u tom razornom su\u010deljavanju?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Na neki se na\u010din Magdalena odre\u0111uje tim rasapom, tim intimnim raspe\u0107em izme\u0111u iskustva putenosti, &raquo;prohtjeva tijela&laquo; i &raquo;nemira strasti&laquo;, &scaron;to kroz unutarnju preobrazbu prelazi u \u017eivot pokajanja, askeze i kontemplacije. Ono &scaron;to me je posebno zanimalo u mom ciklusu jest na\u0107i na\u010din kako govorom tijela grje&scaron;nice izraziti preobra\u0107enu sveticu. Magdalena se odri\u010de svoje pro&scaron;losti, ali se ne mo\u017ee odre\u0107i vlastitog tijela. Dakle, senzualno i misti\u010dno, profano i sakralno, erotizam i smrt osnove su na kojima se zasnivaju koncepti kompozicija moga najnovijeg ciklusa o Mariji Magdaleni.<\/p>\n<ul>\n<li>Kao dje\u010daka fascinirao Vas je slavni Magdalenin prikaz s ljudskom lubanjom Georgesa de la Toura. Koliko upravo ta slika odjekuje u Va&scaron;im novim radovima s obzirom na to da se uz Magdalenu javlja simbol lubanje? <\/li>\n<\/ul>\n<p>-Tu sam De la Tourovu sliku vidio u jednom stranom ilustriranom \u010dasopisu u vrijeme dje\u010da&scaron;tva i upravo me bio privukao detalj na kojemu sveta Magdalena dr\u017ei ljudsku lubanju na svom krilu, kao kakvo \u010dedo smrti, polo\u017eiv&scaron;i na nju nje\u017eno desnu ruku dok zami&scaron;ljeno gleda u mirni plamen uljanice. Sje\u0107anje na taj prvi &raquo;susret&laquo; sa svetom pokajnicom potaknuo je ideju da napi&scaron;em roman &raquo;Raspe\u0107e strasti&laquo;.<\/p>\n<p>Lubanja je ikonografsko obilje\u017eje, karakteristi\u010dni simbol svete Magdalene i javlja se u mnogim kompozicijama ovoga ciklusa. Za razliku od klasi\u010dnih uprizorenja svete pokajnice na kojima Magdalena sjedi ili le\u017ei dr\u017ee\u0107i lubanju u ruci ili pak mrtva\u010dka glava stoji pored nje, u svojim sam kompozicijama taj simbol smrti i pokajni&scaron;tva integrirao sa sveti\u010dinim tijelom. Gusti pramenovi sveti\u010dine kose formiraju oblik lubanje koja pretapanjem formi postaje dio njene anatomije. <\/p>\n<p>Tako, ono o \u010demu svetica razmi&scaron;lja u danima osame i askeze postaje ne samo integralni dio njena tijela, njene anatomije, nego postaje projekcija slike njene nutrine. Tako kroz nadrealisti\u010dku artikulaciju kompozicijskih elemenata slike simbol smrti izra\u017eava drugo lice posrnule \u017eene iz Magdale koja postaje svetica.<\/p>\n<ul>\n<li>Usporedili ste Kristovu i Magdaleninu \u017ertvu, mogu li se one usporediti ra&scaron;\u010dlambom svetoga i posve gre&scaron;nog tijela, nije li to hereza?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Mislim da ne. Naro\u010dito s umjetni\u010dkog aspekta kada se motiv, sakralna tema, izra\u017eava neovisno o kr&scaron;\u0107anskoj dogmi. Magdalena se u odre\u0111enom smislu \u017ertvuje, odri\u010de se profanih izazova i u\u017eitaka i putem unutarnje preobrazbe pretpostavlja vjeru dosljedno slijede\u0107i Krista i njegov nauk. <\/p>\n<p>Naravno, Kristova \u017ertva je neusporediva i jedinstvena. Ta \u017ertva poziva na svijest o njoj, poti\u010de razmi&scaron;ljanja i utje\u010de na samospoznaju kroz koju se pronalazi smisao egzistencije. Upravo je Kristov primjer &scaron;to opra&scaron;ta grijehe jednoj prostitutki pokazao da su ti takozvani ljudi s dna dostojni njega. Oni u njemu prepoznaju i nalaze sebe.<\/p>\n<p>Papa Ivan Pavao II. je govorio kako Krist ne utjelovljuje samo sliku nevidljivog Boga, nego pokazuje put \u010dovjeka k njemu samom. Magdalena sebe otkriva i potvr\u0111uje se u Kristu, podjednako njegovim naukom i njegovom \u017ertvom. <\/p>\n<ul>\n<li>Neki vide Magdalenu kao Isusovu za&scaron;titnicu i pokroviteljicu, drugi kao jednu od apostola, a tre\u0107i kao majku Mesijina djeteta. Meni se \u010dini da je u Va&scaron;oj predod\u017ebi rije\u010d o nesretnoj \u017eeni koja otkriva novu vrstu ljubavi. Je li to to\u010dno?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Svjedoci smo da se u posljednje vrijeme, naro\u010dito nakon planetarnog uspjeha romana Dana Browna &raquo;Da Vincijev kod&laquo;, kojem su prethodile jo&scaron; zanimljivije knjige &raquo;Gnosti\u010dka evan\u0111elja&laquo; i &raquo;Sveta krv &#8211; Sveti gral&laquo;, interes za lik lijepe \u017eene iz evan\u0111elja toliko je postao velik da je neki vide kao &raquo;hit djevojku XXI. stolje\u0107a&laquo;, kao &raquo;feministi\u010dku ikonu&laquo;, &raquo;oli\u010denje svete \u017eenstvenosti&laquo;, itd. Ono &scaron;to je za javnost najintrigantnije jest delikatno i problemati\u010dno pitanje o mogu\u0107em intimnom odnosu Marije iz Magdale i Isusa iz Nazareta.<\/p>\n<p>Jesu li ta dva biblijska lika bili u bra\u010dnoj vezi i iz te veze dobili k\u0107er Saru? Mene takve pretpostavke nisu odve\u0107 zanimale. U Bibliji, u kanonskim evan\u0111eljima, Magdaleni se daje veoma va\u017ena uloga. Ona objavljuje prva Radosnu vijest. Njoj se prvoj u vrtu javlja uskrsli Krist.<\/p>\n<p>Ono &scaron;to je jedan od bitnih elemenata mog romana &raquo;Raspe\u0107e strasti&laquo;, ono &scaron;to \u010dini osnovu njegova si\u017eea jest pretapanje biblijskog vremena s modernim dobom, gdje se u lik jedne stvarne osobe utjelovljuje biblijski lik Magdalene. Tako je bludnica iz evan\u0111elja postala kurva s Cetinja.<\/p>\n<p>Vi ste to\u010dno osjetili, upravo pogodili kako je rije\u010d u stvari o jednoj nesretnoj \u017eeni koja kroz svoje &raquo;poroke&laquo; te\u017ei preobrazbi vlastitog bi\u0107a. Ova suvremena Magdalena iz mog romana raspe\u0107em strasti te\u017ei uskrsnu\u0107u duha. Ona novu ljubav u naj&scaron;irem smislu tog pojma pronalazi u vjeri kroz Krista.<\/p>\n<ul>\n<li>U romanu razvijate pri\u010du o ljubavnoj vezi lijepe bludnice sa slikarem Salvatoreom. Jeste li napravili inverziju pri\u010de s obzirom na to da u Va&scaron;oj knjizi Magdalena od religiozne djevojke koja je ostala bez roditelja, a za koju skrbi teta, postaje prostituka, a ne obrnuto?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Roman je podijeljen u dva dijela. U prvom su dijelu biblijski doga\u0111aji, namjera kamenovanja, istjerivanje sedam zlih duhova, pranje Kristovih nogu suzama koje Magdalena ljubi bri&scaron;u\u0107i ih kosom smje&scaron;teni su u suvremeni ambijent u prostore moga djetinjstva i mladosti. <\/p>\n<p>U drugom dijelu romana ova suvremena Magdalena problemati\u010dnog, za mnoge nemoralnog pona&scaron;anja u razgovoru s drugim glavnim likom, slikarem Salvatoreom otkriva kroz niz nijansi nesvr&scaron;enost svoga bi\u0107a i potrebu da sebe kroz vjeru pro\u010di&scaron;\u0107avaju\u0107i se osvijesti. Ona je svjesna svojega problema, svoga &raquo;grijeha&laquo; koji je kao \u017eenu zavodnicu \u010dini istodobno oholom i slabom, nemo\u0107nom pred samom sobom. Ta svijest o vlastitoj nesavr&scaron;enost upu\u0107uje je prema Kristu kao idealu kojem te\u017ei. Ali taj put do same sebe kroz vjeru je put svojevrsnih ku&scaron;nja.<\/p>\n<p>Na odre\u0111eni na\u010din Magdalena je u svima nama. Jer svi mi te\u017eimo preobrazbi vlastitog bi\u0107a prema onom boljem, humanijem, savr&scaron;enijem &scaron;to oplemenjuje \u017eivot, onome &scaron;to netko nalazi u religiji, a netko u umjetnosti ili pak u objema.<\/p>\n<ul>\n<li>\u010cini mi ste da te u romanu i Vi kao dje\u010dak zaljubljeni u Magdalenu. Jesam li u pravu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Donekle da. Tu zgodnu zavodnicu, oholu i samosvjesnu rado smo promatrali na ulici ili na pla\u017ei. Kao dje\u010daci svi smo je pomalo \u017eeljeli. Bila je vrlo privla\u010dna. Poznavao sam jednog sredovje\u010dnog \u010dovjeka koji je istinski patio zbog nje.<\/p>\n<p>Je li Magdalena uop\u0107e grje&scaron;nica ako je grije&scaron;ila samo prema vlastitu tijelu, a ne prema drugima?<\/p>\n<p>&#8211; U tome i jest problem koji nu\u017eno dodiruje bitni odnos crkve prema Mariji iz Magdale premda je prije \u010detrdesetak godina, ako se ne varam, odnos Crkve prema Magdaleni radikalno izmijenjen, unato\u010d tomu u kolektivnoj svijesti vjernika Magdalena se i dalje shva\u0107a kao grje&scaron;nica koja se pokajala. Sa suvremenog aspekta Magdalena se mo\u017ee promatrati kao samosvjesna \u017eena, vlasnica svoga tijela koja je odgovorna za svoje pona&scaron;anje. No ponovit \u0107u, s \u010distog umjetni\u010dkog aspekta ovaj je lik iznimno inspirativan upravo zbog njena obra\u0107enja &#8211; prostitutke koja postaje sveticom. <\/p>\n<ul>\n<li>Na izlo\u017ebi su osjetni utjecaji nadrealizma i pop arta. Koliko Va&scaron;i radovi korespondiraju s dana&scaron;njim senzibilitetom s obzirom na to da ste u jednom dnevniku i napadnuti zbog &raquo;ponavljanja i banalnosti uvijek istih prikaza&laquo;?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Problem senzibiliteta u suvremenoj likovnoj praksi toliko je razli\u010dit i opre\u010dan da je gotovo nemogu\u0107e odrediti &scaron;to bi to bio tipi\u010dan suvremeni senziblitet &#8211; instalacija Rebece Horn ili ulje na platnu Ericha Fischera. I jedan i drugi izraz su odraz suvremenog senzibiliteta. Nadrealizam je bitno svojstvo moga umjetni\u010dkog izraza i daje pe\u010dat mojim radovima od po\u010detka mog stvarala&scaron;tva. S druge strane, pop art je ba&scaron;tinio mnoga iskustva nadrealisti\u010dke produkcije (Rauschenberg, Jones, Rosenquist), stoga je ta analogija logi\u010dna s formalnog aspekta djela, ali je bitna razlika u smislu zna\u010denja djela kroz aspekte njegova motiva, odnosno teme koja se prezentira.<\/p>\n<p>Novinski osvrt koji spominjete tipi\u010dan je produkt povr&scaron;nosti, neto\u010dnosti, neprofesionalnosti i svakako neznanja. Novinarka nije bila u stanju pro\u010ditati par redaka u pozivnici jer u tekstu navodi kako je monografija o Mariji Magdaleni u pripremi, a ista je bila predstavljena na otvorenju izlo\u017ebe. Nadalje konstatira kako su moji triptisi nastali na osnovi fotografija na kojima mi pozira glumica Dora Lipov\u010dan, a spomenuti triptisi su, kako stoji na legendama pored slika, nastali godinu dana prije i nemaju veze s Dorom Lipov\u010dan. Nadalje, &scaron;to je potpuno neumjesno za ne&scaron;to &scaron;to pretendira biti kriti\u010dkim osvrtom na izlo\u017ebu, navodi &raquo;kako sam fin i prijatan gospodin&laquo;, a novinarka se na presici uprili\u010denoj u povodu izlo\u017ebe pojavila kada je konferencija bila zavr&scaron;ena. <\/p>\n<table style=\"height: 425px; background-color: #cccccc\" width=\"281\" align=\"right\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Motiv odre\u0111uje tehniku<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Likovni ciklus predo\u010dili ste kroz slike, crte\u017ee, kola\u017ee, asambla\u017ee, \u010dak &raquo;\u017eivu&laquo; instalaciju s glumicom Dorom Lipov\u010dan. &Scaron;to su vam pru\u017eile pojedine tehnike u prikazu?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Jo&scaron; od ranih radova, od mojih profesionalnih po\u010detaka, likovne me tehnike nikada nisu zanimale po sebi kao mogu\u0107nost ispitivanja u koloristi\u010dkom ili grafi\u010dkom smislu. U mom stvarala&scaron;tvu presudnu ulogu ima motiv, tema kojom se bavim i koja me zaokuplja, podjednako u emotivnom i intelektualnom smislu. Zato u mom slu\u010daju motiv odre\u0111uje karakter tehnike, odnosno medija kojim se taj motiv izra\u017eava.<\/p>\n<p>Tako sam se u ovom ciklusu radova vratio mediju fotografije, kojim sam se \u010desto koristio u mojim ranim radovima, kola\u017eima i asambla\u017eima nadrealisti\u010dkog karaktera. U ciklusu o Magdaleni upotrijebio sam fotografiju da bih upravo potencirao suvremeni aspekt biblijskog lika. <\/p>\n<p>Tako\u0111er mi je bilo va\u017eno da mi za Magdalenu pozira glumica jer je bilo neophodno da shvati &scaron;to \u017eelim izraziti i kakvu imam zamisao &scaron;to je trebam fiksirati fotografijom. U tom smislu sam s na&scaron;om glumicom Dorom Lipov\u010dan imao izvrsnu suradnju.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Tako\u0111er, uspore\u0111uje moj roman &raquo;Raspe\u0107e strasti&laquo; s &raquo;Da Vincijevim kodom&laquo;, a da moju knjigu nije niti pro\u010ditala.<\/p>\n<p>Ne mogu odoljeti a da ne citiram jednu od novinarkinih besmislica: &raquo;deformirani se lik unakazuje&#8230;&laquo; O\u010dito su novinarki na izlo\u017ebi najvi&scaron;e zapele za oko Magdalenine grudi pa brzopleto i neznala\u010dki navodi kako je &raquo;umjetnost tu vrstu provokacije davno nadi&scaron;la&laquo;. Takvim brkanjem pojmova novinarka pokazuje svoju nestru\u010dnost. Zar ne zna da su grudi vje\u010dna tema u umjetnosti i uputio bih je da se malo informira o zna\u010denju grudi u djelima recentih autora (Cindy Sherman, Jenny Saville, Betina Reims..). A &scaron;to zna\u010di banalnost &raquo;uvijek istih prikaza&laquo;? Mo\u017ee li se re\u0107i da je Gliha banalan zbog uvijek istih &raquo;groma\u010da&laquo;, Knifer zbog uvijek istih crno-bijelih meandara ili Ljubo Ivan\u010di\u0107 zbog uvijek istih izdu\u017eenih le\u017ee\u0107ih aktova? <\/p>\n<p>O\u010dito da novinarka ne zna da problem banalnosti nije problem &raquo;istih prikaza&laquo; nego se taj problem mo\u017ee otkriti u likovnoj artikulaciji motiva koji se \u010desto ponavlja. Ako takav problem detektira, treba ga stru\u010dno i argumentirano obrazlo\u017eiti. Stoga bih joj dobronamjerno predlo\u017eio da malo dublje stvari prostudira nego da olako &scaron;ablonizira. Da ne zaboravi kako &scaron;abloniziranje u kontekstu likovnog izra\u017eavanja mo\u017ee zna\u010diti zanimljiv slikarski koncept, upu\u0107ujem ju da malo prou\u010di Warhola.<\/p>\n<ul>\n<li>Tko vas je osim de la Toura iz povijesti slikarstva posebno dojmio prikazom lijepe bludnice i za&scaron;to?<\/li>\n<\/ul>\n<p>&#8211; Bilo je nekoliko Magdalena koje su me posebno privla\u010dile, a me\u0111u njima najvi&scaron;e ona Tizianova upravo zbog svoje dvosmislenosti. \u010cini se kako na majstorovu platnu zanosna sveta \u017eena vi&scaron;e slavi putenost zamamne bludnice nego &scaron;to pokazuje obra\u0107enu pokajnicu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vjesnik.hr\/html\/2008\/12\/09\/Clanak.asp?r=tem&amp;c=2\">Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Upravo je Kristov primjer &scaron;to opra&scaron;ta grijehe jednoj prostitutki pokazao da su ti takozvani ljudi s dna dostojni njega &#8211; oni u njemu prepoznaju i nalaze sebe, ka\u017ee slikar, kipar i pisac Dimitrije Popovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46833","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46833","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46833"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46833\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}