{"id":46826,"date":"2008-11-30T12:12:46","date_gmt":"2008-11-30T12:12:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46826"},"modified":"2008-11-30T12:12:46","modified_gmt":"2008-11-30T12:12:46","slug":"recesija-zavukla-ruku-u-dzep-naftnog-kartela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/11\/30\/recesija-zavukla-ruku-u-dzep-naftnog-kartela\/","title":{"rendered":"Recesija zavukla ruku u d\u017eep naftnog kartela"},"content":{"rendered":"

Dosad neuobi\u010dajeno brzi pad cijene sirove nafte sa 147,27 dolara za barel na svjetskim tr\u017eištima na oko 50 dolara ponajprije treba zahvaliti sna\u017enom usporavanju svjetskoga gospodarstva i financijskoj krizi<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: \u017deljko Buk\u0161a<\/strong><\/em><\/p>\n

Po\u010detkom<\/strong> tjedna cijene benzina su, na radost voza\u010da i \u017ealost naftnih kompanija, prvi put nakon gotovo \u010detiri godine pale u Hrvatskoj ispod sedam kuna za litru. I cijene dizelskih goriva, ve\u0107 mjesecima skupljih od benzina, pribli\u017eile su se toj razini. Da je to netko prognozirao ljetos, kad je cijena nafte u srpnju prešla rekordnih 147 dolara za barel, a litra benzina gotovo dosegla 10 kuna, mnogi bi se vjerojatno zabrinuli za njegovo zdravlje. Ali kako se \u010dovjek brzo navikne na dobro, sad su nam tako niske cijene ve\u0107 normalne. Štoviše, svi \u010diji \u017eivotni standard poprili\u010dno ovisi i o cijeni goriva nadaju se nastavku njihova sni\u017eavanja. <\/p>\n

Dosad neuobi\u010dajeno brzi pad sa 147,27 dolara za barel, koliko je sirova nafta na svjetskim tr\u017eištima stajala 11. srpnja, na samo oko 50 dolara za barel sredinom ovog tjedna ponajprije treba zahvaliti sna\u017enom usporavanju svjetskoga gospodarstva i svjetskoj financijskoj krizi. Naime, cijenu nafte na me\u0111unarodnim tr\u017eištima prije svega odre\u0111uje omjer ponude i potra\u017enje. Kako je zbog usporenog gospodarskog rasta, koji je u nekim zemljama, primjerice Njema\u010dkoj i Japanu, prerastao u recesiju, ve\u0107 mjesecima znatno smanjena potra\u017enja za crnim zlatom, ne \u010dudi da je njegova cijena u nešto više od \u010detiri mjeseca sni\u017eena za dvije tre\u0107ine.<\/p>\n

Zato su se zadnjih mjeseci ubrzano sni\u017eavale i cijene naftnih derivata u Hrvatskoj, pa je cijena najprodavanijeg benzina eurosupera 95, koja se u srpnju pribli\u017eila psihološkoj granici od 10 kuna za litru, sad pala na samo 6,8 kuna, a ni eurodizel više nije daleko od još nedavno nezamislive granice od sedam kuna. Najzanimljivije je pitanje što \u0107e se ubudu\u0107e doga\u0111ati sa cijenama nafte i derivata na me\u0111unarodnim tr\u017eištima, pa i na mediteranskom o kojem ovise cijene goriva u Hrvatskoj.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci se uglavnom sla\u017eu da \u0107e ovisiti o tome što \u0107e pretegnuti na tr\u017eišnoj vagi: OPEC-ovi pokušaji da uzastopnim smanjenjem proizvodnje zaustavi višemjese\u010dni sna\u017eni pad cijena nafte ili o\u010dekivano produbljivanje problema koji mu\u010de svjetsko gospodarstvo, što \u0107e dodatno smanjiti potra\u017enju za naftom. Vidjevši da je vrag odnio šalu, OPEC je, \u017eele\u0107i zaustaviti za njega krajnje negativni trend, ve\u0107 reagirao i u listopadu odlu\u010dio smanjiti proizvodne kvote svojim \u010dlanicama za ukupno 1,5 milijuna barela na dan od 1. studenoga. Ali, od toga zasad nije bilo mnogo koristi, jer je crno zlato od tada nastavilo gubiti na vrijednosti. Zato se Organizacija zemalja izvoznica nafte sprema ponovo poprili\u010dno srezati proizvodne kvote. <\/p>\n

Nakon Libije i Kuvajta, prije nekoliko su dana i predstavnici Venezuele i Irana upozorili na to da bi OPEC trebao dodatno smanjiti opskrbu svjetskih tr\u017eišta, . Iranski predstavnik u OPEC-u Mohammad Ali Hatibi naglasio je da taj kartel mora ponovo smanjiti proizvodnju kako bi sprije\u010dio pad cijene nafte, jer prvo smanjenje nije bilo dovoljno. OPEC je najavio da \u0107e se ovog vikenda neformalno sastati u Kairu, a predsjednik te organizacije Hakib Khelil isti\u010de da trenutna slabost tr\u017eišta podrazumijeva potrebu da se dodatno smanji proizvodnja za više od milijun barela dnevno.<\/p>\n

S procjenama \u010delnika OPEC-a sla\u017eu se i trgovci. Rob Laughlin, broker iz MF Globala, istaknuo je da scenarij potra\u017enje sugerira potrebu još jednog smanjenja. No, napomenuo je da na tr\u017eištu postoji odre\u0111eni skepticizam da \u0107e OPEC o tome odlu\u010diti na sastanku ovog vikenda. Ako o\u010dekivanu odluku eventualno ne donese na sastanku u Kairu, to \u0107e gotovo sigurno u\u010diniti na idu\u0107em slu\u017ebenom skupu, najavljenom za 17. prosinca u Oranu u Al\u017eiru. Ipak, stru\u010dnjaci upozoravaju da OPEC-ove odluke o smanjenju proizvodnju nemaju brzi u\u010dinak, a nerijetko treba i do godine dana od smanjenja proizvodnje da se cijene po\u010dnu stabilizirati. Osim toga, pitanje je ho\u0107e li njihove mjere posti\u0107i \u017eeljeni u\u010dinak.<\/p>\n

Poznato je da \u010dlanice OPEC-a i u boljim vremenima uglavnom nisu poštovale propisane proizvodne kvote, nego su zbog \u017eelje za što ve\u0107om zaradom crpile i prodavale više nafte nego je bilo dogovoreno. Sad imaju i dodatni razlog za to, jer im je neo\u010dekivano veliko pojeftinjenje nafte znatno stanjilo planirane prihode, a smanjenje proizvodnih kvota još \u0107e ih dodatno srezati. Pritom treba imati na umu da mnoge \u010dlanice tog naftnog kartela dobrim dijelom \u017eive od prihoda koje im donosi izvoz nafte, pa ih se nisu spremne lako odre\u0107i. <\/p>\n

Da bi se pad svjetskih cijena nafte mogao nastaviti, ukazuju i najave MMF-a i OECD-a o tome da svijet mo\u017ee o\u010dekivati najte\u017ee gospodarske posljedice tek sljede\u0107e godine. OECD je u novim polugodišnjim gospodarskim prognozama upozorio da \u0107e financijska kriza vjerojatno pogurnuti razvijene zemlje svijeta u najdublju recesiju od prve polovice osamdesetih godina prošlog stolje\u0107a. Brojni gospodarski podaci upu\u0107uju na spoznaju o tome da je razvijeni svijet zakora\u010dio u recesiju koja bi, procjenjuje se, mogla potrajati najmanje \u010detiri tromjese\u010dja, a blagi oporavak u SAD-u i eurozoni o\u010dekuje se tek u tre\u0107em tromjese\u010dju 2009. godine.<\/p>\n

I MMF upozorava da najgore u globalnoj financijskoj krizi tek slijedi i predvi\u0111a da \u0107e sve napredne ekonomije u sljede\u0107oj godini do\u017eivjeti usporavanje, prvi put nakon II. svjetskog rata. Njihov glavni ekonomist Olivier Blanchard tvrdi da \u0107e se globalna financijska kriza pogoršati te da se oporavak gospodarskog rasta ne o\u010dekuje prije 2010. godine te da \u0107e biti potrebna barem još jedna godina da se globalna financijska situacija ponovo normalizira.<\/p>\n

Sve to ukazuje na to da bi se potra\u017enja za crnim zlatom mogla i dalje smanjivati, a time i njegova cijena. Zato nije ni \u010dudno da Michael Lewis iz Deutsche Bank o\u010dekuje da \u0107e cijene nafte nastaviti padati, mo\u017eda na razinu izme\u0111u 30 i 35 dolara za barel do kraja idu\u0107e godine. No, ima i druk\u010dijih mišljenja. MMF je, unato\u010d crnim prognozama, svoju temeljnu projekciju cijene nafte u idu\u0107oj godini s ranijih 100 dolara smanjio na 68 dolara za barel.<\/p>\n

Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dosad neuobi\u010dajeno brzi pad cijene sirove nafte sa 147,27 dolara za barel na svjetskim tr\u017eištima na oko 50 dolara ponajprije treba zahvaliti sna\u017enom usporavanju svjetskoga gospodarstva i financijskoj krizi<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46826","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46826","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46826"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46826\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46826"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46826"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46826"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}