{"id":46821,"date":"2008-11-25T09:45:44","date_gmt":"2008-11-25T09:45:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46821"},"modified":"2008-11-25T09:45:44","modified_gmt":"2008-11-25T09:45:44","slug":"nitko-nece-odgovarati-za-financijski-krah","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/11\/25\/nitko-nece-odgovarati-za-financijski-krah\/","title":{"rendered":"Nitko ne\u0107e odgovarati za financijski krah"},"content":{"rendered":"<p>Za&scaron;to se ne kazne oni &scaron;to su primali enormne pla\u0107e, nagrade i otpremnine za svoj rad koji je izazvao svjetsku krizu. Kad pogrije&scaron;i lije\u010dnik, sudi mu se zbog jednoga \u010dovjeka, ali kad pogrije&scaron;e sto puta bolje nagra\u0111eni menad\u017eeri banaka, nikom ni&scaron;ta<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Du\u0161ko Mili\u010di\u0107*<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Tko ubije jednog \u010dovjeka &#8211; ubojica je. Tko ubije na tisu\u0107e ljudi &#8211; vojskovo\u0111a je. Ako pobije na milijune ljudi onda je generalissimus. Drugo pravilo je (H. Kissinger) da tko vlada naftom vlada dr\u017eavama, tko hranom, vlada narodima, a tko novcem, vlada cijelim svijetom. <\/p>\n<p>Svi ti paradoksi i sva pro\u017edrljivost pojedinaca i skupina ljudi stvara grozote na ovom globusu. Kada kapitalizam gubi, kad im se kao domino pretjerani interesi sru\u010de na glavu, onda drugi put uzmu narodu njegov novac. Najprije mu izvla\u010de materijalnu dobit od rada kamatarenjem, a kad sami sebe zapletu u koloplet iz kojeg nema izlaza, tad ima dr\u017eave uska\u010du u pomo\u0107 narodnim novcem. I to zato da se ne sru&scaron;i ekonomija svijeta kojoj su banke bile krvotok. <\/p>\n<p>Naravno da ne plediram na povratak socijalizmu i generalissimusima, ali \u010dinjenica je da je financijska mo\u0107 svijeta u rukama pojedinaca, nezasitnih skupina, koje nastoje zagospodariti cijelim svijetom. Nije im prva pouka da onda propadnu materijalno, ali i fizi\u010dki, no oni svoju pogrje&scaron;ku uporno ponavljaju, svaki put na sve ve\u0107em eksperimentu. Od sada&scaron;njeg ve\u0107eg nema, pa se i ve\u0107a stradanja o\u010dekuju. Na \u017ealost ne samo njihova. Ne valja smetnuti s uma ni ono Marksovo, da se kapitalizam na kraju brani diktaturom. Kao &scaron;to je bio fa&scaron;izam. Nakon silnih patnji i \u017ertava uvijek se javlja cikli\u010dki ono &scaron;to je suprotno, lijeve tlapnje, i opet milijuni \u017ertava. Netko \u0107e re\u0107i da nije tako, ali kad se to povijest nije ponovila? Bolje je upozoriti na to ranije. <\/p>\n<p>Neoliberalni koncept neograni\u010dene slobode tr\u017ei&scaron;ta, globalizam, internacionalizam i sli\u010dno, pokreti su iz iste rupe. Nema u tome, osim verbalno, nikakvih ideala, radi se tu o \u010distoj \u017eelji za vladanjem svijetom u omami imaginarne slobode. Rezultat je enormno boga\u0107enje gospodara svijeta na ra\u010dun svih omamljenih budala. I sad o re\u010denici s po\u010detka ovog teksta: jest, sudi se pojedincu za &raquo;mito&laquo; od 150 eura, zatvorom se ka\u017enjava za 1600 kuna &raquo;mita&laquo;, poglavito kao moralnom \u010dinu, a ne zbog vrijednosti mita. Istodobno se srozava svijet zbog tisu\u0107a milijarda amoralno izgubljenih i akteri jo&scaron; bivaju nagra\u0111eni, osobno i spasom njihovih banaka.<\/p>\n<p>Za&scaron;to se oni ne kazne &scaron;to su primali enormne pla\u0107e, nagrade i otpremnine za svoj rad koji je izazvao svjetsku krizu. Kad pogrije&scaron;i lije\u010dnik sudi mu se zbog jednoga \u010dovjeka, ali kad pogrije&scaron;e sto puta bolje nagra\u0111eni menad\u017eeri banaka, nikom ni&scaron;ta.<\/p>\n<p>Intelektualci su \u010desto skloni svoje misli omatati u filozofske oblatne, &scaron;to jednostavno nije za novine ve\u0107 za stru\u010dni ili znanstveni simpozij. Ovdje nije filozofiji mjesto, jer se radi o goloj ko\u017ei svih ljudi. To zna\u010di da svakom \u010ditatelju, pa i onom na kojeg aludirate, mora biti sasvim jasno &scaron;to \u017eelite re\u0107i. Ne moramo nu\u017eno biti taksativno navedeni, jer tad oru\u017eje stupa na scenu. Na sceni je zapravo tiha nacionalizacija banaka, nadajmo se uspje&scaron;na. &Scaron;tete su odjednom tako goleme, da to uop\u0107e nije mogu\u0107e shvatiti obi\u010dnim ljudima. Kako iz one idile s krcatim trezorima banaka najednom toliko veliki krah. Ona gomila bjesomu\u010dnih infarkta&scaron;a, koji danomice &scaron;vrljaju po burzama, gade se normalnom \u010dovjeku. Tisu\u0107e svjetle\u0107ih ekrana s milijardama i hladnim me&scaron;etarima, koji vrebaju &scaron;to bi u&scaron;i\u0107arili, postala je svakodnevnica na&scaron;ih medija. Uz to i filmovi u kojima se stalno provaljuje, krade, ubija, siluje, uz mno&scaron;tvo glupih reklama koje plasira neprekidno i dr\u017eavna televizija. Pa &scaron;to se onda mo\u017ee o\u010dekivati od mlade\u017ei, ali i odraslih?<\/p>\n<p>A &scaron;to je donio svijetu liberalizam? Apsolutno potro&scaron;a\u010dko dru&scaron;tvo, psihopate koji koriste slobodu na dru&scaron;tveno opasan na\u010din, deprimirane milijuna&scaron;e i zbunjenu sirotinju, promijenio je odnos prema radu i prema obitelji, ljude u\u010dinio robovima kreditnih zadu\u017eenja da bi odmah ostvarili ono za &scaron;to je generacijama trebalo jedno \u010ditavo stolje\u0107e. Doveo je do materijalne i ljudske deformacije u &scaron;portu koji je najpopularniji, u\u010dinio je mlade ljude nesposobnima za \u017eivot, jer je sve vi&scaron;e ovisnika o drogama i alkoholu, kafi\u0107i su postali kultna mjesta i kulturni sadr\u017eaji, doveo je do debljanja nacije nekvalitetnom ishranom i &scaron;etnjama na kota\u010dima automobila.<\/p>\n<p>&raquo;Tromboljenjem&laquo; nacije fizi\u010dki i mentalno, uz zamjenu Boga novcem, ostvaruje se gospodarstvo nad svijetom na prividno udoban na\u010din. To ide sve dok ne pojedu sami sebe, jer osim glavnog svjetskog cilja postoji i osobna pohlepa. Dakle, svatko ima lice svoje propasti u sebi samom. I to se dogodilo. Krvotok se uru&scaron;io i sad dr\u017eave uska\u010du s transplantacijom ko&scaron;tane sr\u017ei, nadaju\u0107i se da ona nije skroz propala. Momentalna situacija nalikuje onoj kad trener svojem &raquo;grogi&laquo; boksa\u010du, koji jedva gleda, daje savjete kako da ustraje i pobijedi. Najkrupnije &scaron;to se doga\u0111a jest to da dr\u017eave ogromnim sredstvima moraju spa&scaron;avati najkrupnije nov\u010darske institucije svijeta od potonu\u0107a. To je kraj neoliberalnog koncepta tr\u017ei&scaron;ta, bankarstva i dru&scaron;tvenih odnosa. <\/p>\n<p>Naravno, sada se razmi&scaron;lja o reformiranju tog sustava, poglavito nov\u010darskog.<\/p>\n<p>Tko god je u povijesti razmi&scaron;ljao kako \u0107e osvojiti cijeli svijet lo&scaron;e je zavr&scaron;io. Ovo je prvi poku&scaron;aj da se to u\u010dini snagom novca. Od bilo kojeg na\u010dina osvajanja broj \u017ertava je prevelik i zato je ponor osvaja\u010da kroz cijelu povijest bio neminovan. <\/p>\n<p><em>*Autor je sveu\u010dili&scaron;ni profesor u mirovini<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vjesnik.hr\/html\/2008\/11\/25\/Clanak.asp?r=sta&amp;c=1\">Vjesnik<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za&scaron;to se ne kazne oni &scaron;to su primali enormne pla\u0107e, nagrade i otpremnine za svoj rad koji je izazvao svjetsku krizu. Kad pogrije&scaron;i lije\u010dnik, sudi mu se zbog jednoga \u010dovjeka, ali kad pogrije&scaron;e sto puta bolje nagra\u0111eni menad\u017eeri banaka, nikom ni&scaron;ta<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46821","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46821"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46821\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}