{"id":46790,"date":"2008-10-20T10:14:26","date_gmt":"2008-10-20T10:14:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46790"},"modified":"2008-10-20T10:14:26","modified_gmt":"2008-10-20T10:14:26","slug":"djeci-radije-dajte-vino-nego-coca-colu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/10\/20\/djeci-radije-dajte-vino-nego-coca-colu\/","title":{"rendered":"Djeci radije dajte vino nego coca-colu"},"content":{"rendered":"<p>Michel Montignac autor je originalne prehrambene filozofije i metode prema kojoj treba konzumirati hranu s niskim glikemijskim indeksom <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: An\u0111elka Mustapi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Jedan od najve\u0107ih svjetskih autoriteta neodijetetike, autor originalne prehrambene filozofije i metode, koja se zapravo svodi na koncept &quot;Ako \u017eelite smr&scaron;avjeti, po\u010dnite jesti i piti!&quot;, Michel Montignac napisao je knjigu &quot;Montignac za Hrvate&quot;, objavljenu nedavno u Nakladi Zadro, \u010dijoj je promociji u Zagrebu i sam bio nazo\u010dan.<\/p>\n<p>U knjizi Montignac &quot;pro\u010di&scaron;\u0107ava&quot; dvjestotinjak hrvatskih recepata, odnosno prilago\u0111ava ih svom temeljnom opredjeljenju o zdravoj prehrani, podsje\u0107aju\u0107i u uvodu na svoju revolucionarnu tezu po kojoj glavnu ulogu u zdravoj prehrani ne igra energetska, nego prehrambena vrijednost namirnica.<\/p>\n<p>Drugim rije\u010dima, klju\u010d zdrave prehrane, ali i mr&scaron;avljenja, odnosno debljanja, nisu kalorije, koli\u010dina hrane, nego priroda namirnica, njihova fizi\u010dka i kemijska struktura.<\/p>\n<p>Va\u017eni su, istaknuo je Montignac, tip &scaron;kroba, tip masnih kiselina, tip bjelan\u010devina, i, uop\u0107e, mogu\u0107nost apsorpcije takvih prehrambenih proizvoda u tijelu, &scaron;to obja&scaron;njava u razgovoru za SD. <\/p>\n<p>Montignac, guru zdrave prehrane, dobar dio \u017eivota provodi u avionu, putuju\u0107i i tuma\u010de\u0107i svoje teze i praksu, potpisuju\u0107i svoje knjige prevedene na 25 svjetskih jezika, u 45 zemalja i u nakladi od 20 milijuna primjeraka.<\/p>\n<p>Njegova prehrambena na\u010dela toliko su popularna da je u engleskom jeziku nastao novi glagol to montignac, &scaron;to zna\u010di jesti po Montignac metodi.<\/p>\n<p>Zahvaljuju\u0107i nakladi Zadro, koja je do sada tiskala pet njegovih knjiga, Montignac je u Hrvatskoj prisutan jo&scaron; od 1995., i prihva\u0107en kao sustav novih prehrambenih navika i stila \u017eivota, &scaron;to je zapravo glavni cilj Montignacova profesionalnog anga\u017eiranja i misije. <em>&Scaron;to je najva\u017enije u prilago\u0111avanju hrvatskih recepata va&scaron;oj metodi? &Scaron;to preporu\u010dujete Hrvati <\/p>\n<table style=\"height: 187px; background-color: #cccccc\" width=\"286\" align=\"left\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>&Scaron;to je glikemijski indeks?<\/strong><\/p>\n<p>Kako biste najrazumljivije objasnili glikemi\u010dki indeks?<\/p>\n<p>&#8211; Glikemi\u010dki indeks je sustav koji mjeri koliko se glukoze (&scaron;e\u0107era) apsorbira u krvi nakon uzimanja nekog ugljikohidrata. Svaki ugljikohidrat ima svoj broj koji ozna\u010duje njegov glikemi\u010dki indeks.<\/p>\n<p>Taj broj pokazuje koji dio ukupnog &scaron;e\u0107era, sadr\u017eanog u nekoj namirnici, zavr&scaron;i u krvotoku. Na primjer le\u0107a ima nizak glikemijski indeks jer se apsorbira samo 20 poto njezinog &scaron;e\u0107era, za razliku od krumpira \u010diji je glikemi\u010dki indeks 80. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>ma?<\/em> <\/p>\n<p>&#8211; Osnovno je: zaboravite na lo&scaron;e ugljikohidrate, a to su oni s visokim glikemijskim indeksom (bijelo bra&scaron;no, bijeli &scaron;e\u0107er, bijela ri\u017ea, kuhana mrkva), jer izazivaju naglo pove\u0107anje &scaron;e\u0107era u krvi (glikemija), &scaron;to provocira gu&scaron;tera\u010du na ve\u0107e lu\u010denje inzulina i, na kraju, dovodi do hiperinzulizma, koji je, &scaron;to sam prvi u svijetu po\u010deo govoriti i uspio dokazati jo&scaron; 80-ih godina pro&scaron;log stolje\u0107a, uzrok debljanja.<\/p>\n<p>Drugo, zaboravite na krumpir, jer ga za prehranu treba tehnolo&scaron;ki obraditi, a &scaron;krob iz njega tada dobiva visok glikemijski indeks. Pr\u017eeni i pe\u010deni krumpiri prave su &quot;glikemijske bombe&quot;. <\/p>\n<p><em>Posebno pitanje su masno\u0107e. Koje odabrati?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; U vrhunskim kuhinjama i danas se koristi maslac kao glavna masno\u0107a, &scaron;to je pogre&scaron;no. Maslac je vrlo vrijedna namirnica ako se jede sirov, i ne vi&scaron;e od 10 ili 25 grama na dan, ali ga ne smijemo kuhati zato &scaron;to sadr\u017eava zasi\u0107ene masne kiseline &quot;kratkih lanaca&quot; koje se na temperaturi od 100 Celzijevih stupnjeva uni&scaron;te, te takav maslac postaje neprobavljiv i &scaron;tetan za organizam.<\/p>\n<p>Ako se, pak, maslac pr\u017ei na temperaturi ve\u0107oj od 100 Celzijevih stupnjeva, posme\u0111it \u0107e ili pocrniti, pri \u010demu nastaje kancerogena tvar akrolein. Za kuhanje na velikoj temperaturi preporu\u010dujem gu&scaron;\u010dju ili pa\u010dju mast, a maslinovo ulje trebalo bi imati svako ku\u0107anstvo. <\/p>\n<table style=\"height: 250px; background-color: #cccccc\" width=\"200\" align=\"right\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>&Scaron;to jesti umjesto krumpira<\/strong><\/p>\n<p>Umjesto krumpira mo\u017ee se konzumirati le\u0107a, cjelovita ri\u017ea, cvjeta\u010da, brokula, blitva, gra&scaron;ak, mahunarke&#8230;, jer su to ugljikohidrati s niskim glikemi\u010dkim indeksom. Grickalice od krumpira, ako se bez njih ne mo\u017ee, mogu se zamijeniti bademima, lje&scaron;njacima ili &scaron;tapi\u0107ima od sirove mrkve.<\/p>\n<p>Treba jesti cjeloviti kruh, sme\u0111i &scaron;e\u0107er, vo\u0107ni &scaron;e\u0107er ili umjetna sladila. Cornflakes treba zamijeniti nepr\u017eenim i nezasla\u0111enim \u017eitnim pahuljicama, treba izbjegavati zapr&scaron;ku, &scaron;to u Dalmaciji i \u010dine, ili umjesto nje u jelo stavljati ispr\u017een luk, &scaron;ampinjone, aromati\u010dno povr\u0107e, za\u010dine, sjemenke, kockice pr&scaron;uta, pancete ili mesa, &scaron;to sve, tako\u0111er, daje gusto\u0107u jelu.<\/p>\n<p>Meso, riba i povr\u0107e mogu se pohati u \u017eumanjku, siru ribancu i bra&scaron;nu od suhih vrganja, kruh u mljevenom mesu mo\u017ee se zamijeniti sojinim ljuskicama ili, jednostavno, obogatiti samo za\u010dinima.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Jo&scaron; jedan prakti\u010dan savjet: ulje ili mast, na kojima ste ispr\u017eili jelo, bacite i zamijenite svje\u017eim jer \u0107e tako jelo biti lak&scaron;e probavljivo i zdravije. <\/p>\n<p><em>Ve\u0107ina takozvanih zdravih dijeta ne propisuje brz i lak gubitak kilograma, nego prihva\u0107anje novih prehrambenih navika, &scaron;to i vi ka\u017eete. Po \u010demu se onda razlikuje va&scaron;a metoda?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Moja metoda ima za cilj pou\u010diti ljude da biraju namirnice koje poti\u010du metaboli\u010dke reakcije &scaron;to omogu\u0107uju na&scaron;em tijelu da sagorijeva hranu kao energiju umjesto da je \u010duva u obliku masti.<\/p>\n<p>Dakle, nije rije\u010d o privremenom gubitku kilograma, nego o prihva\u0107anju novih prehrambenih navika kojima se zauvijek gube suvi&scaron;ni kilogrami. Prema statistikama i istra\u017eivanjima ra\u0111enim na tisu\u0107ama i tisu\u0107ama ljudi, dokazano je da moja metoda pali u 85 posto slu\u010dajeva, dok kod dijeta, gledaju\u0107i dugoro\u010dno, nakon dvije-tri godine samo pet posto ljudi ima pozitivne rezultate.<\/p>\n<p>I nutricionisti i lije\u010dnici polako su po\u010deli uvi\u0111ati da imam pravo i da su glikemijski indeks i inzulin uistinu klju\u010dni faktori za debljanje. Primjerice, ja sam, kao pretila osoba od najranijeg djetinjstva, uspio svojom metodom, u tri mjeseca, smr&scaron;avjeti 16 kilograma i poslije, u takozvanoj drugoj fazi, jo&scaron; pet kilograma. <\/p>\n<p><em>Rekli ste da va&scaron;a metoda daje sjajne rezultate u 85 posto slu\u010dajeva. Za&scaron;to ostalih 15 posto ljudi ne uspijevaju smr&scaron;avjeti na va&scaron; na\u010din<\/em>?<\/p>\n<p>&#8211; To su posebni, kriti\u010dni slu\u010dajevi, na primjer \u017eene koje imaju hormonske probleme, osobito probleme sa &scaron;titnja\u010dom. U tu skupinu spadaju i ljudi koji iz kardiovaskularnih razloga piju odre\u0111ene lijekove \u010dija je nuspojava dobitak na tjelesnoj te\u017eini. Drugi je razlog stres.<\/p>\n<p>Mnoge su studije dokazale da stres stimulira gu&scaron;tera\u010du, pa na kraju \u010dovjek opet ima vi&scaron;ak inzulina, iako je jeo pravu, kvalitetnu hranu. Dakle, sve se vrti oko inzulina, inzulin je klju\u010dni faktor debljanja. <\/p>\n<p><em>&Scaron;to mislite o hrvatskom paradoksu: 15 posto oto\u010dana je pretilo iako \u017eive na podneblju mediteranske kuhinje?<\/em><\/p>\n<p>&#8211; Me\u0111u spomenutim razlozima, vjerojatno piju coca-colu, vrlo &scaron;tetan kemijski proizvod. Uporno govorim na svojim predavanjima da bi bilo zdravije maloj djeci davati vino nego coca-colu, jer je toliko nezdrava.<\/p>\n<p>U &Scaron;panjolskoj su imali dobre prehrambene navike, no onda su po\u010deli stra&scaron;no puno piti coca-colu i jako puno jesti pizzu, koja je dobra, tu i tamo, ali svaki dan, kao &scaron;to je jedu Amerikanci, to je katastrofa.&nbsp; <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.slobodnadalmacija.hr\/Nedjeljna\/tabid\/95\/articleType\/ArticleView\/articleId\/26606\/Default.aspx\">Slobodna Dalmacija<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Michel Montignac autor je originalne prehrambene filozofije i metode prema kojoj treba konzumirati hranu s niskim glikemijskim indeksom <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46790","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46790"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46790\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}