{"id":46768,"date":"2008-09-25T20:28:13","date_gmt":"2008-09-25T20:28:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46768"},"modified":"2008-09-25T20:28:13","modified_gmt":"2008-09-25T20:28:13","slug":"ponos-titove-mornarice-zauvijek-je-izgubljen-za-hrvatsku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/09\/25\/ponos-titove-mornarice-zauvijek-je-izgubljen-za-hrvatsku\/","title":{"rendered":"Ponos Titove mornarice zauvijek je izgubljen za Hrvatsku?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ilko \u0106imi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Školski vojni brod mornarice Crne Gore, koji je otet Hrvatskoj 1991. godine, jedrenjak "Jadran", isplovio je ju\u010der u 18 sati iz Kotora prema španjolskoj Barceloni gdje \u0107e biti predvodnik parade od oko 40 jedrenjaka, a Hrvatska za sada ne razmišlja zatra\u017eiti od španjolskih vlasti zadr\u017eavanje broda do okon\u010danja spora za povrat jedrenjaka. <\/p>\n

Krajnje mjere ne dovode do rezultata?<\/p>\n

"Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija upoznato je s kretanjem broda ‘Jadran’, no u ovom trenutku procjenjujemo kako krajnje mjere ne bi mogle polu\u010diti odgovaraju\u0107e rezultate", stoji u odgovoru glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Marija Draguna na naš upit ho\u0107e li eventualno Hrvatska zatra\u017eiti od Španjolske zadr\u017eavanje otetog hrvatskog broda.<\/p>\n

Podsjetimo, brod je otet iz Hrvatske 1991. godine, a velebnom jedrenjaku Jadran koji predstavlja najvrjedniju ostavštinu bivše Ratne mornarice SFRJ, Split je bio mati\u010dna luka od 1948. godine. Prema slu\u017ebenim podacima brod je izgra\u0111en 1931. godine u Hamburgu, a nakon toga Dubrovnik je bio upisan kao prva mati\u010dna luka.<\/p>\n

U  Drugom svjetskom ratu spušten je s njega barjak stare Jugoslavije te se zavijorila oznaka fašisti\u010dke Italije. Kapitulacija Mussolinijeve Italije zatekla je brod u Veneciji, a tada je dotegljen u Split.<\/p>\n

Rije\u010d je o prelijepom jedrenjaku du\u017eine 53 metra koji je u svom dugom vijeku uplovio u gotovo sve europske luke kao ponos Titove Jugoslavije. Ove godine predsjednik Stjepan Mesi\u0107 inicirao je i slu\u017ebeno tra\u017eenje Republike Hrvatske prema Crnoj Gori da se velebni jedrenjak napokon vrati u Hrvatsku, dok je ministar vanjskih poslova Gordan Jandrokovi\u0107 prigodom odlaska u Podgoricu pred svoje crnogorske kolege postavio pitanje povrata "Jadrana" koji je na vrhu liste otvorenih pitanja dvaju zemalja.<\/p>\n

"Ministar Jandrokovi\u0107 sa svojim je crnogorskim kolegom razgovarao o spomenutoj problematici i zatra\u017eio povrat školskog broda  ‘Jadran’. Iako je ova problematika u nadle\u017enosti, u prvom redu Savjeta za sukcesiju vojne imovine MORH, naše ministarstvo \u0107e i ubudu\u0107e koristiti sva diplomatska sredstava koja smatra oportunim za obranu legitimnih interesa Hrvatske", potvrdio je glasnogovornik Dragun dodaju\u0107i kako je povrat školskog broda ‘Jadran jedan od prioriteta Hrvatske u bilateralnim odnosima sa Crnom Gorom.<\/p>\n

Ured predsjednika, kao što smo ve\u0107 spomenuli, tako\u0111er je pokrenuo slu\u017ebenu inicijativu za povrat broda, a predsjednik Mesi\u0107 više se puta pozitivno o\u010ditovao da Crna Gora vrati brod. Tako\u0111er, pomorska udruga iz Splita Vila Velebita u kojem su i bivši kapetani Jadrana zatra\u017eila je od Crne Gore povrat pomorske imovine, odnosno brodova bivše mornarice JNA, jer prema sukcesijskom pravu Hrvatskoj bi trebalo pripadati 90 posto plovila, a me\u0111u njima i školski brod Jadran kojem je Split bio luka gotovo pola stolje\u0107a. <\/p>\n

Kako saznajemo, brod Jadran bit \u0107e u Barceloni od 4. do 15. listopada i ondje \u0107e sudjelovati na paradi koja se odr\u017eava u okviru kongresa Svjetske unije za zaštitu \u017eivotne sredine (IUCN). Crnogorska mornarica za sada nije pokazala interes da brod vrati Hrvatskoj, ve\u0107 \u0107e ga i u Španjolskoj prikazati kao dio svijetle povijesti crnogorskog pomorstva.<\/p>\n

Štoviše, crnogorski ministar obrane Boro Vu\u010dini\u0107 koji je ju\u010der bio nazo\u010dan sve\u010danom isplovljavanju broda Jadran kazao je kako Jadran ima "svijetlu tradiciju kojim bi se ponosila svaka zemlja".<\/p>\n

Na Jadranu je trenutno 60 \u010dlanova posade koju predvodi kapetan korvete Predrag Supi\u0107 te 29 civila odnosno predstavnika kotorskog Instituta za biologiju mora, Srednje pomorske škole, Pomorskog fakulteta, predstavnici nevladinih organizacija kao i medija. Prije Barcelone, Jadran \u0107e uploviti 29. rujna u talijansku luku Cagliari gdje \u0107e se zadr\u017eati dva dana.<\/p>\n

Recimo i to kako je ovo prvi puta da od kada je na "Jadranu" crnogorska zastava brod isplovljava iz te dr\u017eave, dok je pod zastavom SRJ i kasnije Srbije i Crne Gore ve\u0107 napuštao mati\u010dnu luku. Treba podsjetiti kako je imovina bivše JNA predmet sukcesije i kao takva dio je sukcesijske mase bivše SFRJ.<\/p>\n

Podjela te pokretne vojne imovine, me\u0111utim, prema \u010dlanku 4, stavku 2 Aneksa A Ugovora podlije\u017ee posebnim aran\u017emanima, koji bi se tek trebali sklopiti izme\u0111u dr\u017eava sljednica kojih se to ti\u010de. Osamostaljivanjem Crne Gore u lipnju 2006. godine i razvojem bilateralnih odnosa pokrenuta su tako i ta pitanja, a me\u0111u njima i pitanje povrata otetog broda iz Splita.<\/p>\n

Index.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ilko \u0106imi\u0107 Školski vojni brod mornarice Crne Gore, koji je otet Hrvatskoj 1991. godine, jedrenjak "Jadran", isplovio je ju\u010der u 18 sati iz Kotora prema španjolskoj Barceloni gdje \u0107e biti predvodnik parade od oko 40 jedrenjaka, a Hrvatska za sada ne razmišlja zatra\u017eiti od španjolskih vlasti zadr\u017eavanje broda do okon\u010danja spora za povrat jedrenjaka. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46768","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46768","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46768"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46768\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46768"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46768"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46768"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}