{"id":46764,"date":"2008-09-21T12:43:37","date_gmt":"2008-09-21T12:43:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46764"},"modified":"2008-09-21T12:43:37","modified_gmt":"2008-09-21T12:43:37","slug":"knjiga-i-bogohuljenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/09\/21\/knjiga-i-bogohuljenje\/","title":{"rendered":"Knjiga i bogohuljenje"},"content":{"rendered":"<p>Autorka &quot;Dragulja Medine&quot; nesumnjivo o islamu i proroku Muhamedu zna vi&scaron;e od danskog karikaturiste, ali ne mogu da se otmem utisku da provokacija muslimana autorima obezbe\u0111uje popularnost a izdava\u010dima tira\u017e<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Bo\u0161ko Jak\u0161i\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Aj&scaron;a, omiljena \u017eena proroka Muhameda, koja je posle Verovesnikove smrti postala agilni promoter tre\u0107e monoteisti\u010dke vere, obrela se posle 14 vekova u sredi&scaron;tu religijskog, politi\u010dkog i literarnog kovita koji preti da dodatno poremeti odnose hri&scaron;\u0107anskog i sveta islama.<\/p>\n<p>&Scaron;eri D\u017eons, ameri\u010dka autorka romana o Aj&scaron;i &quot;Dragulj Medine&quot;, posle odustajanja velikog ameri\u010dkog izdava\u010da &quot;Rendom haus&quot; da joj &scaron;tampa knjigu, na putu je da preko no\u0107i stekne slavu pisca &quot;Satanskih stihova&quot; Salmana Ru\u017edija. Aleksandar Josi\u0107, njen srpski izdava\u010d, dobro je ocenio &scaron;ta mo\u017ee da bude tira\u017eni dragulj pa je knjiga pro&scaron;log meseca u Srbiji imala svetsku premijeru.<\/p>\n<p>\u010casni muftija Muamer Zukorli\u0107 odmah je protestovao ne samo zato &scaron;to je muslimanima pisanje o prorokovoj porodici van Kurana svetogr\u0111e, ve\u0107 i zato &scaron;to smatra da knjiga obiluje &quot;pornografskim detaljima&quot; iz \u017eivota Muhameda i njegovih 12 \u017eena. &quot;Dragulj Medine&quot; povu\u010den je s rafova, ali se izdava\u010d predomislio i knjigu vratio na tr\u017ei&scaron;te. &quot;U Srbiji se knjige pi&scaron;u i objavljuju slobodno&quot;, izjavio je kratko ombudsman Sa&scaron;a Jankovi\u0107.<\/p>\n<p>Srpska vlada izrazila je &quot;\u017ealjenje&quot; &scaron;to su zarad &quot;komercijalnih interesa&quot; povre\u0111ena ose\u0107anja muslimana. Ministar kulture Neboj&scaron;a Bradi\u0107 objasnio je da se motiv krije u &quot;odre\u0111enim politi\u010dkim implikacijama&quot; o\u010duvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Srbije &#8211; \u010ditaj potrebom za glasovima islamskih dr\u017eava u UN. Pri tom se isti\u010de da ovde nema cenzure.<\/p>\n<p>Organizacije za ljudska prava tra\u017ee da vlada objasni svoj stav. &quot;Sloboda izra\u017eavanja, uz strogo propisane izuzetke, obuhvata ne samo &#8216;informacije ili ideje koje su povoljne, nisu uvredljive ili se smatraju neutralnim, ve\u0107 i one koje vre\u0111aju, &scaron;okiraju ili uznemiruju dr\u017eavu ili neki deo populacije&#8217;.&quot;<\/p>\n<p>Nisam za &quot;vre\u0111anje i &scaron;okiranje&quot; delova nacije. U svakom slu\u010daju, deluje politi\u010dki naivno jer vlada u obja&scaron;njenju svog pragmatizma nije mogla da bude jasnija. I nije ograni\u010dila &quot;u\u017eivanje osnovnih ljudskih prava&quot; jer se &quot;Dragulj Medine&quot; prodaje kao alva.<\/p>\n<p>Mnogo &scaron;iri problem vidim u onim &quot;strogo propisanim izuzecima&quot;. Ko ih propisuje? Ko ima pravo da svoje principe, kulturu ili obi\u010daje progla&scaron;ava superiornim? Za koga va\u017ee a za koga ne?<\/p>\n<p>Tokom 2005, u vreme krize oko danske karikature na kojoj je prorok Muhamed nacrtan sa turbanom u obliku bombe sa zapaljenim fitiljem, britanski istori\u010dar Dejvid Irving osu\u0111en je zbog osporavanja holokosta. Poslat je u zatvor u Austriji, \u010dlanici EU koja je branila pravo na slobodu izra\u017eavanja karikaturiste. Dobro je &scaron;to se po&scaron;tuju ose\u0107anja Jevreja, a &scaron;ta je sa muslimanima? <\/p>\n<p>Svako ko ne poznaje islam te&scaron;ko mo\u017ee da razume razmere srd\u017ebe koju ve\u0107ina muslimana ose\u0107a povodom bilo \u010dega &scaron;to do\u017eivljava kao uvredu Verovesnika. Njima je neshvatljiv karikaturalan ili podsme&scaron;ljiv odnos prema Mojsiju ili Isusu &#8211; obojica su proroci islama &#8211; pa ne shvataju za&scaron;to bi neko sa Zapada vre\u0111ao Muhameda. Ni najobrazovaniji muslimani ne misle da sloboda govora podrazumeva takvo pona&scaron;anje.<\/p>\n<p>U hri&scaron;\u0107anskoj Evropi, onoj koja je jeretike bacala na loma\u010de, ne&scaron;to sli\u010dno ne postoji. Pisci, reditelji ili karikaturisti redovno ismevaju svakog, od Isusa do rimskog pape. Jo&scaron; se pamti &quot;\u017divot Brajana&quot;, urnebesna filmska parodija Hristovog \u017eivota u obradi Montija Pajtona.<\/p>\n<p>Generacijama stasalim u takvom sekularnom okru\u017eenju, u kome je vera bezna\u010dajan ili malo zna\u010dajan aspekt \u017eivota, te&scaron;ko je da doku\u010de ljutnju muslimana zbog lo&scaron;e nacrtane karikature u bezna\u010dajnom danskom listu ili zbog knjige ambiciozne spisateljice koja, kao i njeni izdava\u010di, prepoznaje marketin&scaron;ke pre\u010dice pa sanja o Ru\u017edijevim tira\u017eima.<\/p>\n<p>Dok se Evropa udaljava od religije, ona u svetu islama do\u017eivljava bum. Mladi muslimani su, u ve\u0107ini, u odnosu prema veri rigidniji od generacije njihovih roditelja. Zapad im u tome poma\u017ee.<\/p>\n<p>Papa Benedikt XVI ra\u017eestio je muslimane citiraju\u0107i provokativnu ocenu koju je o Alahovom posleniku u 14. veku izrekao vizantijski imperator: &quot;Samo mi poka\u017eite &scaron;ta je to novo doneo Muhamed i prona\u0107i \u0107ete zle i nehumane stvari kao &scaron;to je njegova naredba da se ma\u010dem &scaron;iri vera koju propoveda&quot;. Slavni francuski autor i ministar kulture Andre Malro je pisao: &quot;Politi\u010dko ujedinjavanje Evrope zahteva\u0107e zajedni\u010dkog neprijatelja. Jedini mogu\u0107i zajedni\u010dki neprijatelj bio bi islam&quot;. Sli\u010dno razmi&scaron;lja i &quot;novoro\u0111eni&quot; hri&scaron;\u0107anin D\u017eord\u017e V. Bu&scaron; koji je svoje vojevanje po Iraku poredio s krsta&scaron;ima.<\/p>\n<p>Muslimani umnogome zbog toga svaki konflikt u koji su ume&scaron;ani do\u017eivljavaju kao antiislamsku zaveru: bilo da je re\u010d o prisustvu Zapada u Avganistanu i Iraku, opresiji Palestinaca ili ruskim akcijama po \u010ce\u010deniji. Uve\u0107ana distanca olak&scaron;ava ekstremistima da demonizuju Zapad, pripisuju\u0107i mu ulogu arhe neprijatelja islama.<\/p>\n<p>U atmosferi visokog naboja, ispunjenoj nasiljem i paranojama, \u010dak i male stvari poprimaju dimenzije ozbiljnih provokacija. Kontroverzne knjige, karikature ili filmovi sa Zapada uselili su se u politi\u010dke kalkulacije muslimanskih dr\u017eava motivi&scaron;u\u0107i ih da se takmi\u010de u odbrani \u010dasti islama i u kampanjama protiv &quot;provokativnog Zapada&quot;.<\/p>\n<p>Reprint Muhamedove karikature u 16 danskih listova ovog februara uverava islamski svet da postoji namera uvrede &#8211; iako se pri tom zaboravlja da je karikatura bila ilustracija vesti da su trojica muslimana nameravala da ubiju njenog autora. Poja\u010dao se bojkot danskih proizvoda, a u junu je pred danskom ambasadom u Islamabadu eksplodirao automobil-bomba. U Pakistanu, po zakonu protiv bogohuljenja, uvreda Proroka ili skrnavljenje Kurana ka\u017enjava se smr\u0107u.<\/p>\n<p>Ako mene pitate, to mi je nerazumljivo i daleko koliko i neka nebeska galaksija, ali ovo je samo jo&scaron; jedno svedo\u010danstvo o dramati\u010dnim razli\u010ditostima savremenog sveta.<\/p>\n<p>Srpska vlada mogla je, poput danske, da izbegne &quot;\u017ealjenje&quot;, ali pitanje je kako bismo sutra &#8211; u slu\u010daju razbuktavanja kontroverze &#8211; reagovali svi mi. Da budem jasan: nisam za povla\u010denje u strahu od odmazde, ali jesam za mnogo takta na obe strane, posebno na nivou dr\u017eava, kako bi se izbeglo sumorno predskazanje Samjuela Hantingtona o sukobu civilizacija.<\/p>\n<p>Autorka &quot;Dragulja Medine&quot;, priu\u010deni orijentalista koja se u ozbiljnu tematiku upustila fascinirana onim 11. septembrom, nesumnjivo o islamu i proroku Muhamedu zna vi&scaron;e od danskog karikaturiste, ali ne mogu da se otmem utisku da provokacija muslimana autorima obezbe\u0111uje popularnost a izdava\u010dima tira\u017e.<\/p>\n<p>Istovremeno ne razumem reagovanja islamskih zajednica. Knjigama, filmovima ili karikaturama daje se publicitet kakav nikada ne bi imali. Ru\u017edi ne bi bio to &scaron;to jeste da ajatolah Homeini nije &quot;fatvom&quot; poru\u010dio da \u0107e ga sti\u0107i strelice osvetnika. Za &quot;Jilands-posten&quot; nije znao niko van Danske. Ko bi se grabio za knjigu autorke &quot;Dragulja Medine&quot; da se nije oglasio muftija Zukorli\u0107?<\/p>\n<p>Za&scaron;to se takve epizode ne prepuste brzom zaboravu? Svojom burnom reakcijom muslimani od manje-vi&scaron;e opskurnih pisaca ili novina prave globalne medijske zvezde. Dok je tako, provokativno bavljenje islamom na Zapadu postaje profesija. Katkad opasna, kao u slu\u010daju Ru\u017edija \u010diji se \u017eivot sveo na ilegalu, ali \u010de&scaron;\u0107e unosna sa stanovi&scaron;ta slave i novca.<\/p>\n<p>Nije ovo poslednje nerazumevanje dva sveta. Bi\u0107e ih jo&scaron; i povodom &quot;Dragulja Medine&quot; koji se u oktobru objavljuje u mnogim zemljama. Neophodan je dijalog, ali problem je &scaron;to on pre\u010desto podse\u0107a na razgovor gluvih i nemih. Rezultat je pove\u0107ana polarizacija jer obe strane beskompromisno brane sopstvene vrednosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autorka &quot;Dragulja Medine&quot; nesumnjivo o islamu i proroku Muhamedu zna vi&scaron;e od danskog karikaturiste, ali ne mogu da se otmem utisku da provokacija muslimana autorima obezbe\u0111uje popularnost a izdava\u010dima tira\u017e<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46764","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46764","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46764"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46764\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46764"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46764"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46764"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}