Povodom prvog samostalnog nastupa Crne Gore na Bijenalu arhitekture u Veneciji<\/p>\n
Pi\u0161e: Borislav Vuki\u0107evi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Crna Gora se "u svojoj milenijumskoj povijesti" – da citiram cijenjenog gospodina prof. Branislava Mi\u0107unovi\u0107a, ministra kulture, sporta i medija u Vladi Crne Gore – ove godine \u010dasno – i prvi put samostalno – predstavila na "Bijenalu arhitekture u Veneciji " – koji se organizuje, da i to napomenem, ve\u0107 jedanaesti put zaredom. <\/p>\n Neki od nas, naravno, još nijesu u stanju da zaborave prvi, doduše nesamostalni – tada smo nastupali pod firmom dr\u017eavne zajednice Srbije i Crne Gore – ali svakako "istorijski" crnogorski nastup na devetom "Bijenalu arhitekture u Veneciji" 2004. godine, kada je komesar Slobodan – Danko Selinki\u0107, arhitekt iz Rima, predstavio Crnu Goru apsolutno nesuvislim projektom, apsolutno nesuvislog naslova "Eco – Logic".<\/p>\n Ako je suditi po broju ministara iz Vlade Crne Gore – mislim da ih je bilo 5 (slovima pet) – koji su u subotu, 13. septembra svojim prisustvom uveli\u010dali \u010din sve\u010danog otvaranja ovogodišnje crnogorske prezentacije – instalacije – na pomenutoj, presti\u017enoj manifestaciji – stvar je definitivno uspjela. Cijenjeni dekan podgori\u010dkog Arhitektonskog fakulteta, gospodin prof. dr Goran Radovi\u0107, koji je u svojstvu crnogorskog komesara prvi govorio na sve\u010danom otvaranju, u to ime je svoje obra\u0107anje prisutnima otpo\u010deo rije\u010dima "Cijenjeni ministri… gradona\u010delnici, dame i gospodo". Uz ogradu da nijesam upu\u0107en u sve finese visoke dr\u017eavne etikecije, ipak smatram da je trebalo da se "dame i gospoda"na\u0111u na prvom mjestu, stoga što dame i gospoda glasaju na izborima, pa se na osnovu njihovih glasova formira vlada – u kojoj sjede gospoda ministri.<\/p>\n Iza projekta ovogodišnjeg crnogorskog nastupa na Bijenalu – projekat je naslovljen "Od Arsenala do Porto Montenegra" – stoji uva\u017eeni autor – prof. Aleksandar Kekovi\u0107 sa podgori\u010dkog Arhitektonskog fakulteta. Autor je svojim projektom na vrlo inventivan, duhovit i krajnje dopadljiv na\u010din tretirao budu\u0107u transformaciju bivšeg Vojno brodo-remontnog arsenala u Tivtu u kompleks "Porto Montenegro", što je ujedno predstavlja – citira\u0107u cijenjenog komesara – "najve\u0107u transformaciju jednog ve\u0107eg urbanog prostora u Crnoj Gori". Dakle, "Od Arsenala do Porto Montenegra" je interesantna pri\u010da o 118 godina istorije tivatskog Arsenala, uz nezaobilaznu viziju budu\u0107nosti. Naime, ve\u0107 je sasvim izvjesna transformacija Arsenala u ekskluzivni turisti\u010dki kompleks s marinom za mega- jahte. <\/p>\n Na stranu to što je Aron Betski, selektor ovogodišnjeg Bijenala, odabirom teme "Out There. Arhitecture Beyond Building" insistirao na eksperimentalnom pristupu, postavljaju\u0107i pitanje "kako biti kod ku\u0107e u svijetu u kojem kontinualni protok robe, ljudi i informacija erodira svako osje\u0107anje stalnosti mjesta", autor Kekovi\u0107 se opredijelio za "klasi\u010dan", odnosno "analogan" pristup postavci, odnosno instalaciji – koji se prije svega svojom neposrednoš\u0107u i direktnoš\u0107u, odnosno \u010ditljivoš\u010du, definitivno izdvaja u moru mutnih, mahom "digitalnih", ili barem u velikoj mjeri "digitalizovanih" nacionalnih prezentacija koje \u0107e publika iz \u010ditavog svijeta tokom nekoliko narednih mjeseci imati prilike da vidi u "najromanti\u010dnijem" gradu na svijetu.<\/p>\n Kako je Vizantija kona\u010dno pobijedila u Tu\u0111emilskoj bici<\/strong><\/p>\n Interesanto je i da se dekan Radovi\u0107, potpisuju\u0107i tekst u uvodnom dijelu kataloga naslovljen "Crna Gora: Istorija, priroda i kultura", ovom prilikom dokazao i kao vrstan fenomenolog opšte prakse, prepoznatljivo lucidnih, istan\u010danih zapa\u017eanja i pitkog stila pisanja. Stoga mu treba oprostiti sitne omaške tipa: "Knez Vojislav, nakon pobjede vizantijske vojske kod Bara 1042. godine, osigurao je samostalnost Dukljanske dr\u017eave". Mislim da je \u010dak i XI vijeku – u ta mutna vremena obavijena velom tajne – trebalo prvo pobijediti Vizantijce u nekoj bitci, pa tek onda razmišljati o samostalnosti dr\u017eave – stoga bi u Radovi\u0107em tekstu trebalo da stoji, valjda, da je "Knez Vojislav, nakon pobjede nad Vizantijcima".<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Druga bitna stvar u vezi sa crnogorskom prezentacijom na "Bijenalu arhitekture" je to što centralna crnogorska instalacija zapravo "slavi" jedan krajnje realan i krajnje komercijalan projekat, doduše na "svedeno artisti\u010dki" na\u010din. Kako je crnogorska izlo\u017eba postavljena u prostoru bivšeg venecijanskog Arsenala – koji na neki na\u010din podsje\u0107a na tivatski Arsenal, mada je ovaj venecijanski (donekle) revitalizovan i neuporedivo manje ruiniran od tivatskog – nemogu\u0107e je ne konstatovati paralelu, mo\u017eda i nesvjesnu – koja bi mogla biti protuma\u010dena i u svjetlu nekog vida decentne, vjerovatno s naklonoš\u0107u, ali i s o\u010diglednim osje\u0107ajem ponosa intonirane sugestije gradskim ocima Venecije – da i oni malo "porazmisle" o transformaciji svoga Arsenala u neki komercijalniji sadr\u017eaj. Jer, slo\u017ei\u0107ete se, danas nema "leba" od arhitekture ako je posmatramo isklju\u010divo kao oblik umjetnosti. <\/p>\n Crnogorski projekat na "Bijenalu arhitekture u Veneciji" prati i mega- katalog koji se, ako ni\u010dim drugim, a ono barem svojom ekskluzivnoš\u0107u ili luksuznoš\u0107u – u tu stvar su ulupane grdne pare, siguran sam – kao i fenomenološkim, multidisciplinarnim pristupom – ima tu bukvalno svega i sva\u010dega – izdvaja me\u0111u katalozima ostalih zemalja izlaga\u010da. <\/p>\n Tekst profesora Kekovi\u0107a naslovljen "Arhitektura izme\u0111u nauke i umjetnosti", tako\u0111e objavljen u pomenutom katalogu, ocijenio bih kao epohalan i izuzetno va\u017ean u kontekstu istorije crnogorske arhitekture. Predla\u017eem da se taj metafizi\u010dki intoniran tekst – od nesumnjive istorijske va\u017enosti – štampan u fontu "Times New Roman" – u veli\u010dini fonta barem 30 – iskleše u crnom granitu – ili barem is\u010ditava lagano, danima, mjesecima i godinama, uz slušanje Karajanove varijante Vagnerovog "Plesa Valkira", recimo. <\/p>\n Uz napomenu \u010ditaocima "Vijesti" da \u0107e imati prilike da se o svemu u vezi sa "Bijenalom arhitekture u Veneciji" podrobno informišu u narednim brojevima subotnjeg dodatka "ART" na stranicama posve\u0107enim arhitekturi, ovogodišnjoj crnogorskoj prezentaciji dodjeljujem najvišu ocjenu – "5" – slovima pet (ministara). <\/p>\n <\/p>\n Zlatni lav poljskom paviljonu<\/em><\/strong><\/p>\n Zlatnog lava za najbolji nacionalni paviljon na 11. Bijenalu arhitekture u Veneciji dobila je Poljska, za projekat "Hotel Polonia. The Afterlife of Buildings", dok je za najbolju instalaciju na me\u0111unarodnoj izlo\u017ebi Bijenala dobio Greg Lin Form iz SAD, za "Recycled Toys Furniture", javljaju agencije.<\/em><\/p>\n Srebrnog lava za najboljeg mladog arhitektu dobila je \u010dileanska grupa "Elemental", koja se predstavila na izlo\u017ebi eksperimentalne arhitekture, koja je jedna od glavnih postavki 11. Bijenala.<\/em><\/p>\n Na ceremoniji sve\u010danog otvaranja i dodjele nagrada 11. Bijenala, \u010diji je umjetni\u010dki direktor Aron Betski, Zlatnog lava za \u017eivotno djelo dobio je 13. septembra Frenk O. Geri, kako je ranije još saopšteno, dok je specijalnog Zlatnog lava za \u017eivotno djelo dobio istori\u010dar arhitekture D\u017eejms S. Akerman, saopštili su organizatori Bijenala, koje \u0107e od 14. septembra do 23. novembra biti otvoreno za najširu publiku.<\/em><\/p>\n U \u017eiriju 11. Bijenala arhitekture su, osim predsjedavaju\u0107eg D\u017eefri Kipnisa, i kustoskinja za arhitekturu i dizajn u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u Njujorku Paola Antoneli, direktor Instituta za umjetnost u Frankfurtu Maks Holein, Farsid Mosavi iz Irana, koji predaje u Školi za dizajn Harvard univerziteta i italijanski kriti\u010dar Lui\u0111i Prestinenca Puljisi, specijalizovan za urbano planiranje i predava\u010d istorije savremene arhitekture na Univerzitetu u Rimu.<\/em><\/p>\n\n\n
\n \n
\n