Dubrovnik je špijunirao za sebe, ali i za tadašnje velesile – zahvaljuju\u0107i \u010demu je i odr\u017eao neovisnost punih 450 godina <\/p>\n
Pi\u0161e: Branka D\u017eebi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Povijesnim dubrova\u010dkim galijunom Tirena povorka dr\u017ei\u0107ologa uputila se u petak ujutro prema Rijeci Dubrova\u010dkoj, ladanjskom naselju Dubrova\u010dke Republike, mjestu gdje je Marin Dr\u017ei\u0107, vrativši se iz Siene, tra\u017eio smiraj i nadahnu\u0107e za pisanje svojih ponajboljih djela. U Rijeci, impresivnom izvoru rijeke Omble, Dr\u017ei\u0107 je dugo i \u010desto boravio, pisao stihove, promišljao sadr\u017eaje svojih pastorala, osmišljao likove, svirao na razli\u010ditim instrumentima i pjevao. I upravo tu nastala je njegova pastoralna igra u stihovima Tirena, što je Dr\u017ei\u0107 sam otkrio, kako nam je na brodu pri\u010dala dubrova\u010dka povjesni\u010darka Slavica Stojan, onda kada su ga optu\u017eivali da je plagirao Mavra Vetranovi\u0107a.<\/p>\n Šteta je da brod nije mogao pristati u luku, kako bi sami sudionici skupa do\u017eivjeli autenti\u010dni ambijent u kojem je Dr\u017ei\u0107 stvarao dok je bio rektorom polovice crkve Svih svetih, upravljaju\u0107i svim njezinim imanjima, kao što je šteta da ova visoka obljetnica – 500 godina od njegova ro\u0111enja, nije iskorištena kako bi se ozna\u010dilo mjesto gdje je nastala slavna pastorala. <\/p>\n Nasuprot idili\u010dnosti Rijeke Dubrova\u010dke, samo nekoliko kilometara dalje, u gradu opasanom zidinama \u017eivot je prolazio u nadmudrivanju mnogih diplomata i špijuna tadašnjih velesila. Dubrovnik je naime Dr\u017ei\u0107eva vremena bio jedan od najzna\u010dajnijih špijunskih centara na Sredozemlju. Pa dok su tadašnje velesile kakve su bile Turska, Španjolska, Venecija i Francuska špijunirale za svoje vlade, Dubrovnik je špijunirao za sebe, ali i za sve njih – zahvaljuju\u0107i \u010demu je i odr\u017eao neovisnost punih 450 godina. <\/p>\n Upravo to bila je jedna od najintrigantnijih tema skupa o kojoj su govorili talijanski povjesni\u010dar Paolo Preto, koji sustavno istra\u017euje tajne slu\u017ebe Venecije i Dubrovnika, turski znanstvenik Bulent Ari, te perspektivni dubrova\u010dki povjesni\u010dar Lovro Kun\u010devi\u0107. Mirjana Poli\u0107-Bobi\u0107 pozabavila se pak španjolskim špijunima u Republici me\u0111u kojima je najpoznatiji bio Marin Zamanja koji je španjolskom kralju pisao \u010ditave elaborate, po\u010devši od ekonomske snage Otomanskoga Carstva do savjeta gdje bi bilo najbolje napasti Turke na Jadranu.<\/p>\n I dok se izvana \u010dinilo da sjaj Dubrova\u010dke Republike ništa ne mo\u017ee narušiti, u Senatu su se još od po\u010detka 13. stolje\u0107a odvijala stalna previranja. U Dr\u017ei\u0107evo vrijeme ve\u0107 je postojalo jasno da je rije\u010d o klanovskom sukobu dubrova\u010dke vlastele podijeljene na Buni\u0107e i \u010crijevi\u0107e na \u010delu s Gunduli\u0107ima te Benesse, Caboge, Zamanje i Giorgije na \u010delu s Bobaljevi\u0107ima, o \u010demu je u svome zapa\u017eenom izlaganju svjedo\u010dio Nenad Vekari\u0107, voditelj Instituta za povijest HAZU. <\/p>\n Nakon što je 1358. svrgnuta venecijanska vlast i dominaciju preuzeo Gunduli\u0107ev klan, njihovi su protivnici šest puta sa šest razli\u010ditih vanjskih saveznika pokušavali urotom vratiti se na vlast. Jedan od njihovih eksponenata bio je i Marin Dr\u017ei\u0107 koji kao pu\u010danin nije imao nikakva politi\u010dka prava, ali je kao knji\u017eevnik bio blizak talijanskim dr\u017eavama, pa i gra\u0111anskoj Firenci, na \u010delu s Mediccima, \u010diju je pomo\u0107 u uroti i tra\u017eio. Vekari\u0107 isti\u010de kako je Dr\u017ei\u0107eva uloga u uroti predimenzionirana, ocijenivši kako je tome pridonio i sam knji\u017eevnik kada se kao posrednik upustio u nešto što je umjesto njega trebao obaviti neki Caboga, Benessa ili Bobaljevi\u0107.<\/p>\n Mani Gotovac: Zašto se i danas bojimo Dr\u017ei\u0107a?<\/strong><\/p>\n Dr\u017ei\u0107 se nije suzdr\u017eavao kritizirati društvo svoga vremena, što ga je izdvajalo od ostalih suvremenika, a naše se kazalište danas, s pola tisu\u0107lje\u0107a odmaka, \u010dini se, još boji Vidre i njegova djela. Upravo to je bila teza Mani Gotovac, koja je podsjetila da Dr\u017ei\u0107a nije bilo na hrvatskim pozornicama od smrti pa sve do 1938. godine. <\/p>\n »Bio je doslovce zagrobljen punih 400 godina. Uskrsnuo je tridesetih godina prošlog stolje\u0107a, kada su se njegove komedije pojavile urazumljene, \u017eanrovski sre\u0111ene i prilago\u0111ene ukusu publike i politike«, ustvrdila je Gotov\u010deva. <\/p>\n Prekretnica je uslijedila 50-ih godina prošlog stolje\u0107a sa Škiljanovom re\u017eijom »Dunda Maroja« i Gavellinom re\u017eijom »Hekube«, kao predigra dvjema slavnim izvedbama Dr\u017ei\u0107a na Dubrova\u010dkim ljetnim igrama – »Skupa« 1958. i »Dunda Maroja« 1964. u re\u017eiji Koste Spai\u0107a.<\/p>\n Bile su to re\u017eije, kako ka\u017ee Gotov\u010deva, koje su zamagljivale svaku tu\u017enu grimasu, zamijenivši ih smijehom i prikazuju\u0107i samo svjetlo \u017eivota, baš kao što se tadašnja dr\u017eava 60-ih pokazivala kroz dubrova\u010dke Igre – dobro subvencionirani jugoslavenski prozor u svijet. <\/p>\n Zaokret \u0107e u\u010diniti tek 80-ih godina redatelj manirizma Kun\u010devi\u0107, koji \u0107e na scenu dovesti osamljenike, prevratnike, melankoli\u010dare. Svijet \u0107e pokazati kao zlokobnu, zamršenu i enigmati\u010dnu stvarnost, a u tom duhu re\u017eirat \u0107e poslije Juvan\u010di\u0107, Cari\u0107 i Magelli.<\/p>\n Iako bi se napre\u010dac moglo zaklju\u010diti kako ovogodišnje Dubrova\u010dke ljetne igre »slave Vidru«, Gotov\u010deva se pita, »dr\u017ee li se Dr\u017ei\u0107a«, odnosno mo\u017ee li se kvaliteta zamijeniti kvantitetom, aludiraju\u0107i na brojne predstave prikazane u sklopu ovogodišnjih Igara, koje prethodno nitko nije kriti\u010dki procijenio.<\/p>\n »Iz toga oksimorona slave, odnosno izdaje, pojavljuje se opet Kun\u010devi\u0107 da bi cijeli ulog Igara stavio na "Skupa", kako bismo se skupili, ne u smislu škrtosti, ve\u0107 u smislu sabranosti. "Skup" je pokazao svu shizofrenost vremena u kojem \u017eivimo, ali i stanje duha u europskoj totalitarnoj demokraciji, pa i u Dubrovniku koji se obnavlja nakon rata« – kazala je Gotov\u010deva, zaklju\u010divši da je »strah od Dr\u017ei\u0107a uzrokovan strahom od suo\u010davanja sa samim sobom, to jest s istinom o nama«.<\/p>\n