{"id":46741,"date":"2008-08-26T09:39:05","date_gmt":"2008-08-26T09:39:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46741"},"modified":"2008-08-26T09:39:05","modified_gmt":"2008-08-26T09:39:05","slug":"cigarete-su-radioaktivne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/08\/26\/cigarete-su-radioaktivne\/","title":{"rendered":"Cigarete su radioaktivne!"},"content":{"rendered":"<p>Ispitivanja na laboratorijskim mi&scaron;evima pokazala su da polonij izaziva rak plu\u0107a tako &scaron;to se talo\u017ei na bronhima<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Tanja Toli\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Kad su u studenom 2006. objavljene fotografije biv&scaron;eg KGB-ova agenta Aleksandra Litvinenka sa samrtne postelje u londonskoj bolnici, svijet je bio &scaron;okiran brzinom kojom je propadao otrovani agent. Otkri\u0107e da je ubijen polonijem 210 izazvalo je potpunu paniku &#8211; u bolni\u010dku sobu ulazilo se u posebnim odijelima, zatvoren je restoran u kojem je navodno otrovan. <\/p>\n<p>Danas, dvije godine kasnije, \u010detvero ameri\u010dkih lije\u010dnika do&scaron;lo je do &scaron;okantnog otkri\u0107a &#8211; svaka osoba koja dr\u017ei cigaretu u ruci proizvedenu u Americi otrovana je, dodu&scaron;e u zna\u010dajno manjoj mjeri, jednako kao i Litvinenko. <\/p>\n<p>Medicinski \u010dasopis American Journal of Public Health u svom je rujanskom izdanju objavio da ameri\u010dka duhanska industrija od javnosti ve\u0107 40 godina taji da je njezin proizvod radioaktivan. Duhanski dim sadr\u017ei, naime, radioaktivnu tvar polonij 210 (PO-210) u tolikoj mjeri da bi svaka kutija Marlbora na sebi trebala imati upozorenje da su cigarete radioaktivne. I ne samo to, nego i da su glavni izvor radioaktivnog zra\u010denja!&nbsp; <\/p>\n<p><strong>Od otrova bolji okus<\/strong><\/p>\n<p>Znanstveni tim na \u010delu s Monique E. Muggli iz Klinike Mayo prou\u010dio je 1500 razli\u010ditih dokumenata, me\u0111u ostalim i interne dokumente vode\u0107ih proizvo\u0111a\u010da cigareta u SAD-u, koji pokazuju da je duhanski lobi za opasan sastojak znao puna \u010detiri desetlje\u0107a, da je poku&scaron;ao ukloniti polonij 210, u \u010demu nije uspio, i nakon toga zatajio informacije iz straha da \u0107e pasti prodaja cigareta. Iz njihove analize proizlazi da su pu&scaron;a\u010di koji dnevno popu&scaron;e kutiju i pol cigareta izlo\u017eeni zra\u010denju koje odgovara ja\u010dini od 300 rengenskih snimki prsnog ko&scaron;a na godinu. <\/p>\n<p>Iako je otprije poznat podatak da je polonij 210 odgovoran za jedan posto svih karcinoma plu\u0107a u SAD-u, ovo otkri\u0107e tu \u010dinjenicu stavlja u sasvim novi kontekst. Imaju\u0107i na umu da svake godine od raka plu\u0107a u SAD-u umre 162.460 ljudi, a u cijelome svijetu 1,3 milijuna, to zna\u010di da bi polonij mogao biti odgovoran za 1600 smrti u SAD-u i 11.700 smrti od raka plu\u0107a u cijelom svijetu. Prva informacija o tome da duhanski dim sadr\u017ei polonij objavljena je 1964. Polonij emitira kancerogeni oblik zra\u010denja, poznat kao alfa-zra\u010denje. <\/p>\n<p>Eksperimenti na \u017eivotinjama pokazali su da izaziva rak plu\u0107a tako &scaron;to se talo\u017ei u bronhima. Iako polonija 210 ima u atmosferi zbog radija 226 u Zemljinoj kori, vjeruje se kako je polonij otkriven u duhanu posljedica visokofosfatnog gnojiva koji uzgajiva\u010di koriste kako bi mu &quot;pobolj&scaron;ali okus&quot;. Uzgajiva\u010di duhana u razvijenim zemljama koriste industrijsko gnojivo oboga\u0107eno fosfatima koje se pak proizvode od minerala apatita. On sadr\u017ei radij 226 i njegove izotope, poput olova 210 i polonija 210. <\/p>\n<p><strong>Talo\u017ei se na li&scaron;\u0107u<\/strong><\/p>\n<p>&quot;Da bi duhan bio dobrog okusa, mora se smanjiti udio du&scaron;ika, &scaron;to se posti\u017ee visokofosatnim gnojivom nekoliko puta. &Scaron;to je vi&scaron;a razina fosfata u gnojivu, to je ve\u0107a i koncentracija polonija 210 u biljci duhana&quot;, pi&scaron;u autori. Biljka duhana, nastavljaju dalje, ne upija polonij samo kroz tlo, nego se on tijekom gnojenja talo\u017ei i na njezinu li&scaron;\u0107u. <\/p>\n<p>Polonij se povezuje s kalcijevim fosfatom i olovom 210 u netopljive radioaktivne \u010destice koje se prenose u dim koji pu&scaron;a\u010d potom inhalira direktno u plu\u0107a. Jo&scaron; tijekom 60-ih najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di duhana utvrdili su da je polonij 210 sastojak duhana i duhanskog dima. Do 1968. Philip Morris potvrdio je da su razine polonija 210 u njegovim cigaretama sli\u010dne onima koje su se u to doba navodile u stru\u010dnoj literaturi &#8211; 0,33 do 0,36 pikokirija po gramu (pCi\/g) duhanskog materijala u cigareti.<\/p>\n<p><strong>Pranje nije isplativo<\/strong><\/p>\n<p>Potom je duhanska industrija poku&scaron;ala ukloniti polonij iz duhanskog li&scaron;\u0107a pranjem, selektivnim mjerenjem polonija, filtriranjem dima pa \u010dak i geneti\u010dkim in\u017eenjeringom. U dokumentima iz sredine 70-ih Philip Morris izvijestio je da je jednom vrstom otapala uspio smanjiti radioaktivnost li&scaron;\u0107a od 10 do 40 posto. Biv&scaron;i znanstvenik zaposlen u Philip Morrisu, William Farone, svjedo\u010dio je o tim naporima 2001. godine: &quot;Poku&scaron;ali smo ukloniti polonij 210 iz duhana. Jedna istra\u017eiva\u010dica ve\u0107i dio karijere poku&scaron;avala je to u\u010diniti, i otkrili smo da mo\u017eemo isprati otprilike polovicu. <\/p>\n<p>Druga polovica bila je u duhanu. Dakle, to je te&scaron;ko oprati. A i pitanje je kako bismo oprali sav duhan koji je stizao u Philip Morris.&quot; Postojao je jo&scaron; jedan problem, koji je istaknuo Liggett Tobacco Group. \u010cak i kad su proizvo\u0111a\u010di uspjeli isprati barem ne&scaron;to polonija, s njim je nestala i primamljiva aroma karakteristi\u010dna za duhan. Liggettov pomo\u0107ni direktor za istra\u017eivanja zaklju\u010dio je da pranje duhana nije isplativo.<\/p>\n<p><strong>Filteri i genetika<\/strong><\/p>\n<p>Ranih 80-ih Philip Morris je utemeljio laboratorij koji je mjerio razine polonija 210 u duhanu. Kad ve\u0107 nisu mogli utjecati na to \u010dime uzgajiva\u010di gnoje duhan, mogli su barem pratiti biljke pa tako Farone navodi kako je jedna istra\u017eiva\u010dica iz proizvodnje &quot;uklanjala odre\u0111ene materijale za koje je osje\u0107ala da su suvi&scaron;e radioaktivni da bi se koristili u proizvodnji cigareta&quot;. Nije poznato jesu li razine polonija pratili i drugi proizvo\u0111a\u010di, no Philip Morris jest sigurno, &scaron;to je posvjedo\u010dio i potpredsjednik za istra\u017eivanje, razvoj i in\u017eenjering Richard Carchman. <\/p>\n<p>&quot;Odgovor: Dakle, &scaron;to smo u\u010dinili&#8230; Najprije da objasnim, kad ka\u017eete radioaktivno, to nije bilo kao da okolo hodate s Geigerovim broja\u010dem i \u010dekate da zapi&scaron;ti. To je vrlo mala razina zra\u010denja. Zbog toga smo otvorili laboratorij u kojem smo mjerili polonij 210. Na&scaron;li smo ga u vrlo, vrlo malim koli\u010dinama. Bilo ga je jako, jako te&scaron;ko izmjeriti.<\/p>\n<p>Pitanje: I, jeste li ga mogli izmjeriti?<\/p>\n<p>Odgovor: U duhanu je. U duhanskom dimu.&quot;<\/p>\n<p>Farone je posvjedo\u010dio da je Philip Morris 1998. zatvorio laboratorij jer je dolazio do otkri\u0107a koja su mogla rezultirati sudskim tu\u017ebama. Moglo se, naime, vrlo lako dokazati da je tvrtka imala na\u010dine da proizvede sigurnije cigarete, ali je odabrala to ne u\u010diniti. Kemi\u010dar Philip Morrisa Jerry Whidby otkrio je jo&scaron; ne&scaron;to na &scaron;to duhanska industrija nije mogla pristati &#8211; pokazalo se da se smanjenjem katrana i nikotina u cigaretama smanjuje i udio polonija 210. Cigaretni filteri neznatno su uklanjali polonij iz duhanskog dima. <\/p>\n<p>U Philip Morrisu su ih testirali nekoliko, no odbili su koristiti onaj koji je uklanjao najvi&scaron;e polonija. Smatrali su kako se novi filter ne\u0107e svidjeti kupcima cigareta, a to je zna\u010dilo i dodavanje aditiva u cigarete, &scaron;to je opet bilo rizik za zdravlje?! Kad su odustali od filtera, okrenuli su se geneti\u010dkom in\u017eenjeringu. Smatrali su da bi mogli smanjiti koli\u010dine polonija u duhanu ako uspiju proizvesti biljku gla\u0111ih listova, koja ne\u0107e u tolikoj mjeri &quot;hvatati&quot; polonij nakon gnojenja. O tome je 2001. tako\u0111er svjedo\u010dio Farone.<\/p>\n<p><strong>Laganje na sudu<\/strong><\/p>\n<p>&quot;Odgovor: Pa, projekt je bio zatvoren prije nego &scaron;to smo dobili sve rezultate. Dogodilo se da smo u ciklusima dobivali novac za projekt, a potom bi bi zatvoren, a onda bi opet stigao novac, i onda bi nas opet zatvorili. I to je&#8230; paraliza za paralizom. Ideja je bila produljiti vrijeme u kojem \u0107e proizvod koji ubija ljude ostati na tr\u017ei&scaron;tu.<\/p>\n<p>Pitanje: Philip Morris i dalje provodi geneti\u010dke eksperimente sa svojim proizvodom?<\/p>\n<p>Odgovor: Ne ba&scaron;. Philip Morris provodi geneti\u010dke eksperimente na svojem proizvodu nakon &scaron;to ih je zapo\u010deo, zaustavio, zapo\u010deo, zaustavio, zapo\u010deo i zaustavio.&quot; Dokumenti koje je prikupilo \u010detvero lije\u010dnika tako\u0111er dokazuju da je Philip Morris, preko svojih odvjetnika, sustavno prikrivao istinu koju je znao. Ve\u0107ina internih dokumenata o poloniju 210 nikada nije objavljena. <\/p>\n<p>\u010cak nisu \u017eeljeli objaviti ni dokument koji je i&scaron;ao u njihovu korist, od straha da javnost ne bi po\u010dela previ&scaron;e raspravljati o poloniju 210 u duhanu. Godine 1997. na sudu se zbog tu\u017ebe protiv duhanske industrije na&scaron;ao biv&scaron;i direktor istra\u017eivanja i potpredsjednik za znanost i tehnologiju u Philip Morrisu, Thomas Osdene. On je ujedno vodio i laboratorij koji je mjerio razine polonija 210 u duhanu. U <\/p>\n<table style=\"height: 336px; background-color: #cccccc\" width=\"273\" align=\"left\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><strong>Duhanska industrija: Polonija je vi&scaron;e u hrani<\/strong><\/p>\n<p>Glasnogovornica tvrtke British American Tobacco izjavila je Independentu kako &quot;nije poznato koji sastojak cigaretnog dima uzrokuje rak&quot; te je dodala kako polonija 210 ima i u hrani. &quot;Prili\u010dno je poznato da je polonij 210 prisutan u cigaretnom dimu jer ga ima u svim biljkama te vrste, uklju\u010duju\u0107i i jagodama. Godine 1977. provedena je studija koja je pokazala da 77,3 posto dnevnog unosa polonija 210 u organizam dolazi iz hrane, a 17 posto iz duhana. Svjetska zdravstvena organizacija poku&scaron;ava utvrditi koji sastojci duhanskog dima najvi&scaron;e utje\u010du na pojavu bolesti kakva je i rak plu\u0107a, no dosad nije zaklju\u010dila da je polonij 210 glavni sastojak.&quot;<\/p>\n<p>Glasnogovornik Philip Morrisa tvrdi da je u 30 godina objavljeno mnogo dokumenata o poloniju, a na njihovim web stranicama postoje i linkovi. No, dodao je, ne postoji kompanija koja bi objavila sve svoje interne dokumente.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>parnici se 123 puta pozvao na 5. amandman, me\u0111u ostalim i kad su ga poku&scaron;ali ispitati o poloniju u duhanskom dimu. \u010cinjenicu da je polonij 210 radioaktivna tvar zanijekao je i Nick Brookes iz Brown and Williamsona, koji je prije tog posla bio jedan od pet regionalnih direktora tvrtke British American Tobacco. <\/p>\n<p><strong>Okrivili \u010cernobil?!<\/strong><\/p>\n<p>&quot;Pitanje: Jeste li svjesni da je polonij 210 radioaktivna tvar?<\/p>\n<p>Odgovor: Zvu\u010di tako, no nisam direktno toga svjestan.&quot; <\/p>\n<p>Nedatiran, interni dokument tvrtke Brown and Williamson pokazuje kako su njezini odvjetnici dopu&scaron;tali zaposlenicima koji su se pojavljivali na klupi za svjedo\u010denje da priznaju da u njihovim proizvodima ima tragova polonija 210, no i da su ih upu\u0107ivali da ka\u017eu kako on nije nikakav rizik za zdravlje. <\/p>\n<p>&quot;Iako je za polonij 210 dokazano da ima tumorsko djelovanje na laboratorijske mi&scaron;eve, nije uspostavljena veza izvan svake sumnje izme\u0111u polonija 210 i duhana te duhanskog dima i kancerogenih aktivnosti u ljudima. Ustvari, razine polonija 210 kojima su pu&scaron;a\u010di izlo\u017eeni o\u010dito su premale da bi utjecale na zdravlje pu&scaron;a\u010da. Dodatak: polonij 210 u tragovima u duhanu i duhanskom dimu ne predstavlja opasnost za pu&scaron;a\u010de.&quot;<\/p>\n<p>I ne samo to. Duhanska industrija i&scaron;la je toliko daleko da je svjesno iskrivljavala \u010dinjenica s kojima je bila upoznata, pa je tvrdila da su koli\u010dine polonija 210 u duhanu posljedica atmosferske alfa-aktivnosti. Jo&scaron; 60-ih godina Philip Morris je molio sve koji bi potvrdili ovu tezu da mu se jave kako bi mogli zaustaviti tu\u017ebe oboljelih od raka plu\u0107a. To ih, me\u0111utim, nije sprije\u010dilo da u sudskim procesima tvrde kako polonija 210 ima &quot;svugdje oko nas&quot;, pa tako i u duhanu, i to ponajvi&scaron;e zahvaljuju\u0107i nuklearnoj katastrofi u \u010cernobilu koja se, faktografije radi, dogodila 1986. Za duhansku industriju, na\u017ealost, s vi&scaron;e od dvadeset godina zaka&scaron;njenja.<\/p>\n<p>U zaklju\u010dku znanstvenog rada lije\u010dnici pi&scaron;u: &quot;Ni na jednoj web stranici velikih duhanskih industrija nismo prona&scaron;li da se spominju radioaktivne \u010destice u duhanu i duhanskom dimu. Zbog toga podr\u017eavamo da se na kutije cigareta stavi novo predlo\u017eeno upozorenje &#8211; Cigarete su glavni izvor radioaktivnog zra\u010denja.&quot;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/j2\/zdravlje\/clanak\/art-2008,8,26,,131106.jl\">Jutarnji list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ispitivanja na laboratorijskim mi&scaron;evima pokazala su da polonij izaziva rak plu\u0107a tako &scaron;to se talo\u017ei na bronhima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46741","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46741","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46741"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46741\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}