Naftna mrlja ne bi se mogla ukloniti punih pet godina ako bi iz spremnika potonulog broda kod Komi\u017ee po\u010deo istjecati mazut, tvrde stru\u010dnjaci. Dr\u017eavne slu\u017ebe tvrde da je sve pod kontrolom<\/p>\n
Pi\u0161e: Denis Krni\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Premda je Ministarstvo kulture RH prošle godine izvijestilo javnost o tome kako je u cijelosti ispumpan mazut iz gr\u010dkog parobroda "Vassilios T", potpljenog 1939. godine u blizini rta Stupiš\u0107e kod Komi\u017ee, "Slobodna Dalmacija" posjeduje dokumentaciju Ministarstva mora, Ministarstva kulture i Hrvatskog ronila\u010dkog saveza koja govori suprotno.<\/p>\n Iz dokumentacije je vidljivo kako je tvrtka "Maritim", u vlasništvu Alana Smojvera, 2006. i 2007. godine bez natje\u010daja dobila posao sanacije starog broda, te ga uredno naplatila preko Ministarstva mora u iznosu od 1,2 milijuna kuna, a iz fonda ronila\u010dkih \u010dlanarina Hrvatskog ronila\u010dkog saveza (HRS). <\/p>\n Napla\u0107en posao<\/strong> <\/p>\n Dakle, dio sanacije je ipak obavljen, a radovi su pla\u0107eni. Me\u0111utim, tvrtka nije obavila lociranje i sondiranje tankova u kojima se, prema procjenama pomorskih stru\u010dnjaka, nalazi izme\u0111u 50 i 100 tona opasnog mazuta s 12 posto sumpora.<\/p>\n Usporedbe radi, današnja goriva ne sadr\u017eavaju više od jedan posto sumpora. Zbog toga je Nadzorni odbor HRS-a nedavno podnio opse\u017enu kaznenu prijavu Dr\u017eavnom odvjetništvu.<\/p>\n Drugi klju\u010dni dokument je izvještaj višeg inspektora Domagoja Perki\u0107a iz Uprave za zaštitu kulturne baštine, u kojem se navodi kako "predvi\u0111eni poslovi nisu u cijelosti obavljeni te da je potrebno nastaviti sondiranje u cilju definiranja polo\u017eaja ostalih tankova, sekanjem preostalih koli\u010dina mazuta iz štiva i strojarnice". <\/p>\n Sadr\u017eaj izvještaja potvrdio nam je poznati ronilac Lorenzo Marovi\u0107 koji je u lipnju 2006. prvi uo\u010dio curenje mazuta s olupine i tada sudjelovao u sanaciji "Vassiliosa T" koji le\u017ei na dubini od 50 metara. <\/p>\n Dva pokušaja<\/strong><\/p>\n 127 kubika mazuta pomiješanog s morem izva\u0111eno je s broda u lipnju 2006. godine <\/p>\n 2. faza sanacije trajala u lipnju 2007. kada je izva\u0111en gotovo sav mazut iz strojarnice, a oja\u010dane su i pukotine kroz koje je došlo do curenja mazuta<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n – U prvoj fazi iz broda smo izvukli 70-ak tona one\u010diš\u0107ene teku\u0107ine. Ove sam godine otkrio da se u prostoru broj tri ponovno nakuplja mazut, što dokazuje da ga ima u tankovima koji nisu prona\u0111eni. Rije\u010d je o tankovima koji imaju kapacitet 300 tona goriva, a pretpostavlja se da ga je ostalo do maksimalno 100 tona. Snimke nakupljenog mazuta dao sam Tomislavu Mileti\u0107u, pomo\u0107niku ministra mora. Ako ponovno procuri mazut, teško zaga\u0111enje srednjeg jadrana bit \u0107e neizbje\u017eno – kazao nam je Marovi\u0107.<\/p>\n Prema rije\u010dima stru\u010dnjaka, u slu\u010daju ja\u010deg izlijevanja mazuta s "Vassiliosa T", pod pretpostavkom najgoreg scenarija da na površinu ispliva ve\u0107i dio od procijenjene koli\u010dine, teško bi bilo predvidjeti raznjere ekološke katastrofe koja bi pogodila oto\u010dje srednjeg i ju\u017enog Jadrana. Širenje mrlje ovisilo bi o vremenskim uvjetima i brzini reakcija nadle\u017enih slu\u017ebi. <\/p>\n Ugro\u017eeni ju\u017eni otoci<\/strong> <\/p>\n U slu\u010daju jake tramontane (sjeverozapadni vjetar), kazuju dobro upu\u0107eni, ekspanziju mrlje po površini mora i dalje prema otocima bilo bi nemogu\u0107e zaustaviti.<\/p>\n Ministarstvo mora: Nema opasnosti od zaga\u0111enja<\/strong> <\/p>\n U Ministarstvu mora potvr\u0111eno nam je kako tankovi nisu prona\u0111eni, ali tvrde da nema opasnosti od ekološkog zaga\u0111enja. Valja navesti kako je do prije samo \u010detiri mjeseca isto ministarstvo bilo stava kako je sav mazut – ispumpan. <\/p>\n – U razdoblju od 4. do 9. kolovoza ove godine Ministarstvo kulture obavilo je nadzor olupine broda. Utvr\u0111eno da je u prostoru od prve do tre\u0107e štive i strojarnice ukupno preostalo oko 3,7 kubnih metara mazuta, dok njegove koli\u010dine u tankovima nisu poznate jer nisu prona\u0111eni. Pristupanje sanaciji teretnog parobroda kako bi se otklonile i preostale koli\u010dine mazuta o\u010dekuje se uskoro, do kada \u0107e se nastaviti sondiranje dvodna broda s ciljem definiranja polo\u017eaja tankova kako bi se moglo utvrditi da li se u njima nalazi mazut – kazala nam je Marina Halu\u017ean, glasnogovornica Ministarstva mora.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n U slu\u010daju one\u010diš\u0107enja trebalo bi minimalno pet godina mukotrpne sanacije mora i krševite obale Visa, Hvara, Pelješca, Kor\u010dule i Mljeta. Na marginama ovogodišnjeg nauti\u010dkog sajma "Croatia Boat Show" odr\u017ean je neformalni susret Mileti\u0107a, Marovi\u0107a i tadašnjeg predsjednika HRS-a Kamila \u010culjka. <\/p>\n Tom je prigodom Mileti\u0107 upoznat s \u010dinjenicom da tankovi nisu prona\u0111eni te da prijeti opasnost za morsku floru i faunu, to više što je lokacija na kojoj se nalazi potopljeni brod trusna zona.<\/p>\n U nadzoru sanacije "Vassilosa T", ina\u010de kulturnog dobra RH, kao nadre\u0111eni inspektorima za zaštitu kulturne baštine participirao je i podvodni arheolog Jasen Mesi\u0107, dr\u017eavni tajnik Ministarstva kulture.<\/p>\n Obje je faze Mesi\u0107 ocijenio uspješnima, premda je bio upoznat s \u010dinjenicom da tankovi nisu prona\u0111eni. Mesi\u0107ev komentar nismo uspjeli dobiti.<\/p>\n\n\n
\n \n \n\n
\n \n