Za strance, kao što sam ja, koji vole Crnu Goru, sve je ovo veoma tu\u017eno. Ali za Crnogorce, to je tragedija. Nekvalitetna i nekontrolisana izgradnja u Zalivu uništava najvredniji dragulj Crne Gore<\/p>\n
Pi\u0161e: D\u017eulijan Brajtvajt*<\/strong><\/em><\/p>\n Svaki put kada do\u0111em u Crnu Goru, dvije stvari mi oduzmu dah. Fantasti\u010dna ljepota mjesta i to kako se brzo uništava.<\/p>\n Ja sam britanski turista koji Kotorski zaliv posje\u0107uje ve\u0107 više od decenije. Kada sam vidio Perast 1996. godine, to je bila ljubav na prvi pogled. Tada je Perast bio uspavani gradi\u0107 sa jednim restoranom i bez stranaca. Zaliv je bio mirno mjesto. Ono turista što je bilo, dolazilo je iz Srbije i ve\u0107inom odlazilo u Budvu.<\/p>\n Puno toga se promijenilo u posljednjih deset godina. Neke promjene su bile dobre: Perast sada ima nekoliko restorana i kona\u010dno po\u010dinje da privla\u010di Evropljane srednje klase, od kojih zavisi budu\u0107nost Crne Gore kao turisti\u010dke destinacije. <\/p>\n Ali ono što je ostavilo najve\u0107i utisak na mene, jeste brzina kojom se Boka uništava. <\/p>\n Ovo je oblast izuzetne ljepote, svjetska baština UNESCO-a, koja je pre\u017eivjela rimsko i otomansko carstvo, uspon i pad venecijanske i habsburške imperije, Titovu Jugoslaviju i ratove 90-tih, ali \u0107e tokom nekoliko godina biti izobli\u010dena korupcijom i divljom gradnjom najgore vrste.<\/p>\n Još 1996. godine, opštinske slu\u017ebe odgovorne za \u010diš\u0107enje ulica i puta oko Zaliva, nijesu imale gotovo nikakva sredstva. Ali pošto je bilo tako malo turizma, to nije bilo toliko va\u017eno. Danas, iste slu\u017ebe nemaju gotovo nikakva sredstva. Ali, sa porastom turizma, plasti\u010dne flaše, kese i opušci su svugdje, a kante za sme\u0107e se prelivaju. Još gore, sada se otpadni gra\u0111evinski materijal i polomljen namještaj bacaju na ulicu ili pored Zaliva, gdje ostaju da le\u017ee od juna do septembra.<\/p>\n Tada, 1996. godine, istorijski gradovi Boke – Muo, Pr\u010danj, Stoliv, Dobrota, Ljuta – su još bili izdvojeni, odvojeni šumama i poljoprivrednim zemljištem koji se nisu menjali vekovima. Danas, svuda ni\u010du jeftine kockaste betonske ku\u0107e, uništavaju\u0107i prirodnu i arhitektonsku harmoniju Zaliva. U me\u0111uvremenu, u samim starim gradovima, sli\u010dne betonske kocke se na silu ubacuju izme\u0111u elegantnih palata i kamenih ku\u0107a koje su izgradili crnogorski moreplovci, pri \u010demu se uništavaju i prelijepe bašte i drve\u0107e.<\/p>\n A tada, 1996. godine nije bilo puta \u017dabljak-Lipci. Kao i Kineski veliki zid, ovaj put je jedna od rijetkih ljudskih gra\u0111evina koje se mogu vidjeti iz svemira. Ali za hiljadu godina, naši potomci mu se ne\u0107e diviti kao jednom od velikih kulturnih i gra\u0111evinskih trijumfa \u010dovje\u010danstva, ve\u0107 \u0107e ga smatrati nepojmljivim primjerom kako \u010dovjek mo\u017ee da naruši prirodu. Put prolazi kao o\u017eiljak preko planina prethodno nepromijenjenih milionima godina. Što je još gore, preduzima\u010di gra\u0111evinskih radova sada ruše planinu dinamitom i prodaju kamen. Od svjetske baštine do kamenoloma – za deset godina…<\/p>\n Za strance, kao što sam ja, koji vole Crnu Goru, sve je ovo veoma tu\u017eno. Ali za Crnogorce, to je tragedija. Nekvalitetna i nekontrolisana izgradnja u Zalivu uništava najvredniji dragulj Crne Gore. Boko-kotorski zaliv je najju\u017eniji fjord u Evropi. On je jedinstven i glavna turisti\u010dka atrakcija Crne Gore svjetskog ranga. Upravo zato se, uz sve \u010dlanke o Crnoj Gori u \u010dasopisima kao što su "New York Times", "The Guardian", i 2Conde Naste Traveller" objavljuju slike Bokokotorskog zaliva, a ne Budve ili Svetog Stefana. Uništenje zaliva \u0107e, tako\u0111e, uništiti ugled Crne Gore kao turisti\u010dke destinacije.<\/p>\n Budimo veoma jasni u vezi sa ovim. Osim ako Crna Gora ne bude mogla da trajno privu\u010de imu\u0107ne evropske turiste, dr\u017eava i njeni stanovnici bi\u0107e osu\u0111eni na siromaštvo. Šta drugo Crna Gora ima? Propalu fabriku aluminijuma?<\/p>\n Ali turisti ne\u0107e do\u0107i u Crnu Goru ako je prljavija, skuplja i uništenija od konkurencije. Prljavština i cijene se mogu srediti. Ali kada su jednom mjesta kao što je Bokokotorski zaliv opkovana betonskim prstenom, gotovo je i za ovu generaciju i za sve druge generacije Crnogoraca. Kada Boka više ne bude mjesto koje privla\u010di maštu bogatijih evropskih turista, Crna Gora je ubila zlatnu koku koja bi obezbje\u0111ivala prosperitet ove male zemlje tokom mnogo budu\u0107ih generacija. Crnoj Gori \u0107e ostati samo oni turisti koje donose sopstvenu hranu, ostavljaju sopstveno sme\u0107e i ne pla\u0107aju turisti\u010dki porez.<\/p>\n Me\u0111utim, mo\u017ee se nešto u\u010diniti. Da je ovo Britanija, premijer bi ve\u0107 bio predmet \u017eestokog osporavanja u parlamentu i medijima zbog dozvoljavanja uništenja dr\u017eavne baštine da bi se izgradilo nešto što skre\u0107e dr\u017eavna sredstva od mnogo zna\u010dajnijih projekata, kao što je poboljšanje vodovodne i elektrodistributivne mre\u017ee ili izgradnje puta koji bi omogu\u0107io hiljadama turista koji posje\u0107uju Hrvatsku da nastave put u Crnu Goru.<\/p>\n Baš kao što su obi\u010dni crnogorski gra\u0111ani sprije\u010dili gra\u0111enje brane na rijeci Tari, tako mogu i da zaustave uništenje Kotorskog zaliva. Putem nevladinih organizacija kao što su Expeditio i peticija gra\u0111ana, oni mogu zahtijevati da njihov premijer okon\u010da uništenje zaliva dinamitom. Na isti na\u010din, oni mogu zahtijevati da crnogorski parlament obezbijedi Zavodu za zaštitu spomenika u Kotoru materijalna sredstva, pravnu nadle\u017enost i politi\u010dku podršku za kontrolu izgradnje i razvoja cijelog Kotorskog zaliva, a ne samo starog grada Kotora i Perasta, kao što je trenutno slu\u010daj.<\/p>\n Ta\u010dno, borba protiv mo\u0107nih interesa koji uništavaju zaliv bi\u0107e teška. Ali narod Crne Gore je više puta pokazao da ima volju i hrabrost da se odupre, od \u017eena koje su sakupljale potpise da spasu Taru, do odva\u017enih ljudi koji se bore protiv šumskih po\u017eara, koji na drugi na\u010din prijete uništenjem dragocjene prirodne ljepote Crne Gore.<\/p>\n Zajedno, gra\u0111ani Crne Gore imaju snagu da zahtijevaju promjene.<\/p>\n