{"id":46728,"date":"2008-08-09T20:27:32","date_gmt":"2008-08-09T20:27:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46728"},"modified":"2008-08-09T20:27:32","modified_gmt":"2008-08-09T20:27:32","slug":"turizam-u-crnoj-gori-srbima-preskupo-a-rusi-nisu-dosli","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/08\/09\/turizam-u-crnoj-gori-srbima-preskupo-a-rusi-nisu-dosli\/","title":{"rendered":"Turizam u Crnoj Gori: Srbima preskupo, a Rusi nisu do\u0161li"},"content":{"rendered":"<p>Crnogorski turisti\u010dki djelatnici \u017eale se jer je gostiju iz Srbije do&scaron;lo manje nego lani, a turisti sa zapada tek otkrivaju Crnu goru. <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Zdenko Jurilj<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Ako imate konjske \u017eivce, vi&scaron;ak eura i ako ste ponijeli dovoljno vode, pronalazak idealnoga kutka na nekoj crnogorskoj pla\u017ei ne bi trebao biti Sizifov posao. Jeste li kolerik, sangvinik, melankolik, ili flegmatik, doznat \u0107ete na prvoj prepreci &#8211; Debelom Brijegu, koji razdvaja biv&scaron;e ratne neprijatelje Crnu Goru i Hrvatsku. To je grani\u010dna crta, gdje se &quot;rat&quot; drugim sredstvima vodi i danas. Bez obzira na to s koje se strane nalazite i je li dan ili no\u0107, potrebno je imati strpljenja jer prijelaz preko granice mo\u017ee potrajati i nekoliko sata. <\/p>\n<p>Dok kilometarska kolona automobila lijeno klizi prema granici, pu\u017eevo putovanje prati zanimljiva zvu\u010dna kulisa satkana od psovki nervoznih voza\u010da (na svim jezicima), pla\u010da djece, galame polupijanih 20-godi&scaron;njaka, radijskih vijesti i glazbe s CD-a. Da Debeli Brijeg nema tek uzalud pridjev debeli, na svojoj ko\u017ei osjetila je i pop zvijezda Lenny Kravitz, kojega je oprema na putu prema Zadru zaglavila u kilometarskoj koloni. Dok nervozni voza\u010di cupkaju prstima po upravlja\u010du, grizu\u0107i usne,&nbsp; u aluminijskim ku\u0107icama grani\u010dari lijeno provjeravaju putovnice. <\/p>\n<p>Putnici bi najradije odbrusili lijenom grani\u010daru, ali zbog malo ku\u0107nog odgoja i straha od dodatnih zadr\u017eavanja kiselim osmijehom otkrivaju svoje turisti\u010dko odredi&scaron;te. A kad ste pomislili da su gu\u017eve i hrvatske &scaron;ahovnice pro&scaron;lost, dva kilometra dalje lijeno vas \u010dekaju crnogorski sokoli!<\/p>\n<p>Prije provjere putovnica kilometarsku kolonu obilaze vladini uniformirani &quot;ekopioniri&quot; kojima se mora platiti 10 eura tzv. ekolo&scaron;ke takse.<\/p>\n<p>&#8211; Ovo zalijepite na &scaron;ajbu i vrijedi godinu dana &#8211; ponavljali su \u0110ukanovi\u0107evi ekopioniri odjeveni u be\u017e uniforme, kojih je vlada prije nekoliki mjeseci uvela svojevrsnu slovensku vinjetu, na crnogorski na\u010din. Kad nakon beskrajnog \u010dekanja napokon u\u0111ete u Crnu Goru, shvatite da u \u010di&scaron;\u0107enju gomila papira, plasti\u010dnih boca te uklanjanju dimnih zavjesa iz rasklimanih &quot;jugi\u0107a&quot;, &quot;stojadina&quot; ne mo\u017ee pomo\u0107i ni ekotaksa od 100-tinjak eura. <\/p>\n<p>U Igalu, nekada&scaron;njem kolektivnom odmarali&scaron;tu radni\u010dke klase iz svih krajeva Jugoslavije, op\u0107i krkljanac, prometna gu\u017eva bez ra\u010duna i policajca. Ispod tro&scaron;nih socijalisti\u010dkih stambenih zgrada prolaze preplanuli kupa\u010di. Osim Medicinskog centra &quot;Simo Milo&scaron;evi\u0107&quot; i naselja Njivice Igalo nema &scaron;to ponuditi pa i me\u0111u samim Crnogorcima nije popularna turisti\u010dka destinacija.<\/p>\n<p><strong>Najbolji Bosanci<\/strong><\/p>\n<p>Takvo &scaron;to nastoji ostvariti Herceg-Novi, gradi\u0107 koji su ruski tajkuni poklopili dolarskom &scaron;apom. \u010cekaju i &scaron;ute, pritajili se, o\u010dekuju jo&scaron; koji skok cijena i onako preskupih nekretnina. Unato\u010d pri\u010dama o velikom novcu, Herceg-Novi, osim simpati\u010dnog, ali poprili\u010dno prljavog Staroga grada, nema se \u010dime pohvaliti.<\/p>\n<p>&#8211; Ma kakvi turisti, podbacili smo ove godine potpuno. Ma koji Rusi, nisam vidio jo&scaron; ni jednog &#8211; po\u010deo je nabrajati Sveto Milo&scaron;evi\u0107, djelatnik gradske parkirali&scaron;ne slu\u017ebe, koja cjelodnevno parkiranje u sredi&scaron;tu grada napla\u0107uje svega 3,5 eura.&nbsp; <\/p>\n<p>&#8211; Srbima je skupo, Rusi ko zna \u0111e su, kriju se&#8230; Nijemci tek po\u010deli dolaziti, ali malo ih je, ima ne&scaron;to Ma\u0111ara, Talijana i Makedonaca i to je sve &#8211; ka\u017ee nam konobar Stevo u decentno ure\u0111enoj, ali praznoj konobi Feral, koja se nalazi tik uz hercegnovljansku pla\u017eu.<\/p>\n<p>Cijene jela &#8211; od 3,5 eura za \u0107evape, do 85 eura za ribu prve kategorije &#8211; i vina &#8211; od 5,6 do 55 eura po butelji &#8211; upozoravaju s kakvim se gostima naj\u010de&scaron;\u0107e susre\u0107u ugostitelji rodnog mjesta sv. Leopolda Mandi\u0107a. Stalne redukcije vode u vi&scaron;im dijelovima Herceg-Novog, povremeni nestanci struje te pla\u017ee koje bi mogle biti mnogo bolje ure\u0111ene ipak nisu jamac za zadr\u017eavanje klijentele dubljeg d\u017eepa.<\/p>\n<p>&#8211; Srba je najvi&scaron;e, ljetuju na kredit, svaki euro okrenu dva puta. Nisu bolji ni stranci, a najbolji su Bosanci, no ima ih malo &#8211; prepri\u010dava nam svoja ugostiteljska iskustva konobar koji je iz Tetova za pla\u0107u od 250 eura do&scaron;ao raditi u Herceg-Novi. <\/p>\n<p>Ulaz u unutra&scaron;njost crnogorskog primorja, zbog gustog prometa i lo&scaron;ih cesta, uz koje su nanizana luksuzna novoizgra\u0111ena apartmanska naselja, najbolje prikazuje u kakvom ozra\u010dju \u017eivi potentno crnogorsko turisti\u010dko tr\u017ei&scaron;te. Nakon forsiranja Bokokotorskog zaljeva uvo\u0111enjem trajektne linije, koja stoji \u010detiri eura, sljede\u0107a je turisti\u010dka destinacija Tivat.To je biv&scaron;e vojno odmarali&scaron;te i mjesto u kojem kanadski milijarder Peter Monck namjerava izgraditi najve\u0107e jahta&scaron;ko sredi&scaron;te na Jadranu. Na&scaron; sugovornik, hrvatski ugostitelj&nbsp; Ano \u0110uranovi\u0107, ka\u017ee da Tivat jo&scaron; nije zanimljiv turistima. <\/p>\n<p>&#8211; Treba tu jo&scaron; mnogo raditi, a kad krene s Monckom, bit \u0107e bolje. ovo je sad mjesto gdje pravi turisti do\u0111u avionom i odu prema Budvi. To je jo&scaron; za sirotinju, nije za elitu &#8211; ka\u017ee nam Ano dok gledamo kako golema brodska dizalica uklanja posljednje ostatke ratnih brodova JNA koji su se popravljali u obli\u017enjem remontnom Zavodu Sava Milo&scaron;evi\u0107.<\/p>\n<p>U mjestu gdje se \u0107evapi i leskova\u010dki ro&scaron;tilj za 1,5 do 4,5 eura najprodavanija roba, te&scaron;ko je i o\u010dekivati izda&scaron;niji turisti\u010dki priljev. Tek 27 kilometara udaljenija Budva, na \u010dijoj su pla\u017ei Jaz u vrijeme na&scaron;eg posjeta koncerte odr\u017eali Lenny Kravitz, Zdravko \u010coli\u0107 i Goran Bregovi\u0107, i na kojoj je u rujnu najavljen Madonnin koncert, nudi ne&scaron;to vi&scaron;e. Ispod ki\u010dastih zgrada, hotela, pulsira \u017eivot na svakom koraku.<\/p>\n<p><strong>Prazni Ulcinj<\/strong><\/p>\n<p>Pod ravnanjem nekada&scaron;njeg politi\u010dkog mo\u0107nika, tajkuna i \u0110ukanovi\u0107eva poslovnog prijatelja Svetozara Marovi\u0107a arhitektonski &quot;uni&scaron;tena&quot; Budva postala je ozbiljan pandan svim turisti\u010dkim odredi&scaron;tima na Jadranu. To se vidi i po gostima i voznom parku koji posjeduju. \u010cangrizavi prodava\u010di suvenira, kineske robe, ru\u010dnika, &scaron;e&scaron;ira u potrazi za brzom i lakom zaradom tvrde nam da su ove godine nezadovoljni brojem gostiju.<\/p>\n<p>&#8211; Bolje je bilo lani. \u0110ece mi! Vidim to po prodaji &#8211; tvrdi Dario Kastratovi\u0107 koji kineske suvenire s znamenitostima Budve prodaje na turisti\u010dkom kompleksu Slovenska pla\u017ea. Ka\u017ee da su najbolji kupci Nijemci, Bosanci, a za Ruse tvrdi da su &scaron;krti, u \u010demu im o&scaron;tro konkuriraju Ukrajinci. Na pad prometa \u017eale se ugostitelji na velikoj budvanskoj pla\u017ei, gdje su cijene jedan euro pa i vi&scaron;e ve\u0107e od onih u Herceg-Novom, Igalu ili Tivatu. Dok obi\u010dan narod kuka zbog pada broja gostiju, direktorica za odnose s javno&scaron;\u0107u Turisti\u010dke organizacije Budva Tanja Dra&scaron;kovi\u0107 tvrdi da je broj no\u0107enja u ovoj godini ve\u0107i dva posto. <\/p>\n<p>&#8211; Budva ima &scaron;to ponuditi, ima elitnu hotelsku ponudu, ali ima i problema sa sivom ekonomijom, koju inspekcije nastoje rije&scaron;iti &#8211; tvrdi Dra&scaron;kovi\u0107. Uz mnoge diskoteke, klubove, elitna kafi\u0107e, visoke cijene u Budvi, u odnosu na ostatak obale, nikoga ne zabrinjava. Tu su cijene hrane i pi\u0107a u prosjeku trideset posto ve\u0107e. Nakon prili\u010dno sivog Bara, koji financijske plodove ubire iz brodske luke, u najjadnijem stanju nalazi se nekada&scaron;nji jadranski biser Ulcinj. Iako ima 27 kilometara prekrasne pje&scaron;\u010dane pla\u017ee, u tom odredi&scaron;tu blizu albanske granice vrijeme kao da je stalo. Osim pretencioznih naziva dijela pla\u017ea poput Miami Beach, ili Copacabana, nekoliko ure\u0111enih hotela, Ulcinj, u kojem glavnu rije\u010d ima albanska manjina, jo&scaron; podsje\u0107a na zaboravljena Titova vremena.<\/p>\n<p>&#8211; Nema ove godine nikoga. Nema ni Albanaca s Kosova koji su ovdje dolazili, jer ih Crna Gora nije priznala. Ima ne&scaron;to stranaca, ali uglavnom su stigli doma\u0107i gosti &#8211; tvrdi Ismail Kalazi\u0107, diplomirani ekonomist, koji prodaje vo\u0107e i povr\u0107e na ulcinjskoj pla\u017ei jer je tvrtka u kojoj je radio zatvorena. Za stagnaciju Ulcinjani optu\u017euju vlast u Podgorici, tvrde\u0107i da ih ignorira jer su Albanci. I oni \u010dekaju nekog Rusa, a navodno se javio Roman Abramovi\u010d, no \u010dekaju ga kao Godota. Bolje dane \u010deka i crnogorski turizam, koji \u0107e za nekoliko godina uza sve nedostatke zasigurno biti ozbiljna konkurencija turisti\u010dkoj ponudi u Hrvatskoj.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vecernji.hr\/newsroom\/news\/international\/3142286\/index.do\"><em>Ve\u010dernji list<\/em><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crnogorski turisti\u010dki djelatnici \u017eale se jer je gostiju iz Srbije do&scaron;lo manje nego lani, a turisti sa zapada tek otkrivaju Crnu goru. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46728","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46728","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46728"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46728\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46728"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46728"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46728"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}