{"id":46714,"date":"2008-07-26T15:24:58","date_gmt":"2008-07-26T15:24:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46714"},"modified":"2008-07-26T15:24:58","modified_gmt":"2008-07-26T15:24:58","slug":"da-li-meditirate-ili-tihujete","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/26\/da-li-meditirate-ili-tihujete\/","title":{"rendered":"Da li meditirate ili tihujete?"},"content":{"rendered":"<p>Neke elemente drugih kultura neretko do\u010dekujemo sumnji\u010davo, uvereni da se susre\u0107emo sa &quot;ne\u010distim silama&quot;. To se u najve\u0107oj meri odnosi na vrste isto\u010dnja\u010dkih tehnika meditacije, duhovnih i telesnih ve\u017ebi, ili postupaka unapre\u0111enja ljudskog zdravlja.<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Radovan Karad\u017ei\u0107, alijas David Dabi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Za&scaron;to je tako i kako tu stvari zapravo stoje? <\/p>\n<p><strong>Sve na&scaron;e meditacije<\/strong><\/p>\n<p>Mada se na raznim meridijanima nalazi u razli\u010ditim fazama razvoja, ljudski rod je jedan. U razvoju individue i dru&scaron;tva postoje op&scaron;teva\u017ee\u0107e zakonomernosti koje se, kao u kakvoj arheologiji, prepoznaju poput godova u &quot;preseku&quot; svake kulture i civilizacije.<\/p>\n<p>I kao &scaron;to se svaka individua razvija kroz istovetne faze (mada kod individua ishod nikad nije istovetan, ve\u0107 u detaljima uvek neponovljiv, ali u prepoznatljivim okvirima i zakonitostima), tako se i dru&scaron;tva razvijaju po fazama i na veoma sli\u010dan na\u010din. Ono &scaron;to postoji u jednoj autenti\u010dnoj kulturi, postoji i u drugoj, isto tako autenti\u010dnoj kulturi, ali se druga\u010dije naziva i ispoljava.<\/p>\n<p><strong>Da, meditacija je povezana sa verom<\/strong><\/p>\n<p>Ta\u010dno je da su meditacije, molitve i druge tehnike duhovnog uzdizanja istovremeno i religijski elementi, i deo puta ka Bogu, ka vi&scaron;im sferama postojanja i sopstva.<\/p>\n<p>Ali, zar svaka kultura nije sistem mera, postupaka, verovanja i rituala pomo\u0107u kojih se \u010dovek otima svojoj ni\u017eoj prirodi, u te\u017enju ka vi&scaron;im oblicima postojanja? Zato osnovu svake kulture \u010dini sistem verovanja &#8211; religija, a u osnovi svake religije je poimanje \u017eivota kao svetinje (po \u010demu se sekte razlikuju od religija), te sistem mera za obezbe\u0111ivanje zdravog \u017eivota. Nema autenti\u010dne religije koja sebi kao cilj ne postavlja spasenje \u010doveka i na ovom i na onom svetu, putem zdravog \u017eivota, brige o telu i duhovnog uzdizanja kroz udaljavanje od patnje i dostizanje blagostanja, &scaron;to je drugo ime za uspostavljanje veze sa vi&scaron;im svetom, entitetima, energijama, sve do sjedinjenja sa Bogom, koji je na ovom svetu prisutan i delatan, delotvoran u obliku energija, strujanja, topline, boja, mirisa, &scaron;to sve spada u energije.<\/p>\n<p><strong>Meditiranje je prisutno u svakoj kulturi<\/strong><\/p>\n<p>Po&scaron;to su kulture (kad su nerazorene i neometane u autenti\u010dnom razvoju) celoviti organizmi, razume se da svaka ima iste vitalne &quot;organe&quot;, koji je \u010dine \u017eivim organizmom. To zna\u010di da i ono &scaron;to nas kod drugih kultura pla&scaron;i ili konsternira mo\u017eda postoji i u na&scaron;oj kulturi.<\/p>\n<p>Meditiranje je jedna od pojava koje zapa\u017eamo kao ne&scaron;to tu\u0111e, iako ono postoji u svakoj kulturi.<\/p>\n<p>I ne radi se samo o vremenu molitve (jer svaka molitva je vrsta meditiranja), niti o zauzimanju odre\u0111enog polo\u017eaja tela, ve\u0107 o brojnim momentima spontanog poniranja u sebe, za koje ka\u017eemo: &quot;da se sastavim sa sobom&quot;, ili umirivanja strastvenog i zagri\u017eenog pro\u017eivljavanja svakodnevice, za &scaron;ta se u narodu ka\u017ee: &quot;ravno mi sve odavde do&#8230;&quot;. Jutarnja kafa u samo\u0107i, dok \u010deljad jo&scaron; nije poustajala, predstavlja to &quot;sastavljanje sa sobom&quot; svake doma\u0107ice.<\/p>\n<p><strong>Tihovanje &#8211; za svakog<\/strong><\/p>\n<p>Ali, na&scaron;a vekovima stara praksa isihasti\u010dkog tihovanja ima daleko ve\u0107e sli\u010dnosti sa sistemom isto\u010dnja\u010dkog meditiranja. Na&scaron;e tihovanje se od isto\u010dnja\u010dkih meditiranja razlikuje manje su&scaron;tinski, a vi&scaron;e formalno, po tome &scaron;to se kod nas vi&scaron;e praktikuje u mona&scaron;tvu nego kod svetovnih ljudi. A to je prava &scaron;teta.<\/p>\n<p>Razume se da bi na&scaron;i ljudi koji se opredele za unapre\u0111enje \u017eivota i zdravlja kroz duhovno uzdizanje daleko vi&scaron;e postigli u svojoj nego u nekoj dalekoj kulturi. Referentni okvir, ceo sistem verovanja, mi&scaron;ljenja i vrednovanja, zasnovan je na kulturnim temeljima, pa tehnikama daleke kulture mo\u017eemo zavr&scaron;iti samo &quot;po\u010detne razrede&quot;, a u svojoj kulturi nemamo ograni\u010denja u napredovanju.<\/p>\n<p><em>Tekst &quot;Da li meditirate &#8211; ili tihujete?&quot; duhovnog istra\u017eiva\u010da Davida Dabi\u0107a (Radovana Karad\u017ei\u0107a) objavljen je u junskom broju revije &quot;Zdrav \u017eivot&quot;.<\/em><\/p>\n<p><em>Press<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neke elemente drugih kultura neretko do\u010dekujemo sumnji\u010davo, uvereni da se susre\u0107emo sa &quot;ne\u010distim silama&quot;. To se u najve\u0107oj meri odnosi na vrste isto\u010dnja\u010dkih tehnika meditacije, duhovnih i telesnih ve\u017ebi, ili postupaka unapre\u0111enja ljudskog zdravlja.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46714","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46714","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46714"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46714\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46714"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46714"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46714"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}