{"id":46711,"date":"2008-07-24T22:16:08","date_gmt":"2008-07-24T22:16:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46711"},"modified":"2008-07-24T22:16:08","modified_gmt":"2008-07-24T22:16:08","slug":"stjepan-kljuic-seljaci-vode-politiku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/07\/24\/stjepan-kljuic-seljaci-vode-politiku\/","title":{"rendered":"Stjepan Kljui\u0107: Seljaci vode politiku"},"content":{"rendered":"<p>Mi Radovana Krad\u017ei\u0107a nikada nismo ozbiljno do\u017eivljavali. Kada je izabran za predsjednika SDS-a, a ne Zdravko Leovac, odmah smo znali da \u0107e biti nekog belaja<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Zlatko Tuli\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Biv&scaron;i \u010dlan ratnog Predsjedni&scaron;tva RBiH i nekada&scaron;nji predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljui\u0107 komentira razloge i na\u010din uhi\u0107enja Radovana Karad\u017ei\u0107a, te otkriva neke detalje o 30-godi&scaron;njem poznanstvu s njim. Uz to, Kljui\u0107 analizira i &scaron;to bi su\u0111enje Karad\u017ei\u0107u moglo zna\u010diti za slu\u017ebeni Zagreb. Po obi\u010daju, o&scaron;tre kritike upu\u0107uje i na ra\u010dun hrvatskih politi\u010dkih lidera u BiH, a za reformu Ustava ka\u017ee da \u0107e ona biti samo kozmetika i ni&scaron;ta vi&scaron;e od toga.&nbsp;&nbsp; <\/p>\n<p>Ovo je dokaz da vlasti u Beogradu izravno nadziru sve haa&scaron;ke osumnji\u010denike, dr\u017ee ih kao taoce i sukcesivno ih isporu\u010duju u skladu sa svojim ambicijama na putu prema EU. Ovaj put Tadi\u0107 i \u0110eli\u0107 dali su Bruxellesu zna\u010dajan dokaz da oni \u017eele punu suradnju s Europom. <\/p>\n<p>Osim toga, to nije samo odnos prema EU, ovo je play off u borbi s radikalima, jer poslije ovoga \u0107e i u Beogradu sazrijeti uvjerenje o tome za&scaron;to bi oni oskudno \u017eivjeli zbog jednog Radovana Karad\u017ei\u0107a ili Ratka Mladi\u0107a. S druge strane, sigurno je da ambicioznost predsjednika Tadi\u0107a za apsolutnom vla&scaron;\u0107u u Srbiji ne\u0107e prezati ni od jednog Mladi\u0107a, kao i Gorana Had\u017ei\u0107a. U tom smislu treba o\u010dekivati odre\u0111eni trenutak kada \u0107e Beograd sra\u010dunati da mu je u datom trenutku va\u017eno isporu\u010diti sljede\u0107eg osumnji\u010denika za ratni zlo\u010din. <\/p>\n<p>VL: U Sarajevu ka\u017eu da je Karad\u017ei\u0107a najbolje poznavao knji\u017eevnik Abdulah Sidran. Jeste li ga i vi poznavali?&nbsp; <\/p>\n<p>KLJUI\u0106: Poznavao sam ga trideset godina i uvijek je bio neurban \u010dovjek. Mi Radovana Krad\u017ei\u0107a nikada nismo ozbiljno do\u017eivljavali. Kada je izabran za predsjednika SDS-a, a ne Zdravko Leovac, odmah smo znali da \u0107e biti nekog belaja, jer je on va\u017eio za osobu koja je bolovala od mno&scaron;tva kompleksa. Naime, on nije slu\u017eio vojsku, a volio je uniformu, mokrio je u krevet. <\/p>\n<p>Sve se to pokazalo odmah na po\u010detku agresije na BiH, kada se Karad\u017ei\u0107 po\u010deo pred kamerama pojavljivati u vojnoj uniformi. Volio je postrojavanja, predaje raporta, govoriti da mo\u017ee Sarajevo osvojiti za jedan dan. Sve su to bile sulude misli, jer on nije imao pojma o vojnoj vje&scaron;tini. Nije imao pojma da je mnogo te\u017ee osvojiti nego braniti grad.&nbsp; <\/p>\n<p>VL: Usprkos manama koje ste pobrojali, kako je jedna takva li\u010dnost uspjela dosegnuti politi\u010dki vrh?<\/p>\n<p>KLJUI\u0106: Iako najve\u0107u &quot;zahvalnost&quot; mnogi pripisuju dr. Ismetu Ceri\u0107u, uglednom sarajevskom lije\u010dniku koji je Karad\u017ei\u0107a zaposlio i ujedno mu bio pretpostavljeni, Ceri\u0107 se u to vrijeme nije pitao. U to vrijeme pitala se samo partija, a Karad\u017ei\u0107 je bio dou&scaron;nik tajnih slu\u017ebi. Kao takav bio je &scaron;kolovan, odlazio je u SAD, gdje je nau\u010dio engleski jezik, i kao takvog ga po\u010detkom devedesetih ubacuju u demokratske procese u biv&scaron;oj dr\u017eavi. Nije Karad\u017ei\u0107 bio jedini dou&scaron;nik u to vrijeme, mnogi su to bili, i kao takvi uba\u010deni u demokratski proces. <\/p>\n<p>VL: Jeste li u tih 30 godina poznanstva primje\u0107ivali kod njega bilo kakav radikalizam?<\/p>\n<p>KLJUI\u0106: Ma, ne. Njega nitko nije ozbiljno shva\u0107ao. On je po Sarajevu u\u010dio hodati. Zvu\u010di smije&scaron;no, ali je to istinito. \u010cak i kada je napisao tu svoju poemu o ru&scaron;enju grada, mnogi su mislili da je to normalna reakcija seljaka koji je stigao u grad. <\/p>\n<p>VL: Nije li to tipi\u010dno promi&scaron;ljanje na sarajevski na\u010din?<\/p>\n<p>KLJUI\u0106: Ne znam je li to tipi\u010dno razmi&scaron;ljanje na sarajevski na\u010din, ali znam da je Karad\u017ei\u0107 imao veliku potporu unutar Saveza komunista i tada&scaron;njih slu\u017ebi, i na kraju, zahvaljuju\u0107i Slobodanu Milo&scaron;evi\u0107u, obavio je zna\u010dajan dio posla, a to je da je naoru\u017eao srpski narod u BiH. No, to i nije bilo te&scaron;ko s obzirom na imena tada&scaron;njih zapovjednika korpusa u BiH. Naime, u Mostaru je bio zapovjednik general Panteli\u0107, u Tuzli Jankovi\u0107, u Banjoj Luci Uzelac, u Sarajevu Kukanjac. <\/p>\n<p>I najzad, bh komunisti su izdali zemlju mnogo prije agresije. Dvije stvari su bitne, oni nisu nikada reagirali &scaron;to je oru\u017eje TO-a preba\u010deno u JNA. To je najve\u0107a izdaja. S druge strane, zadnja bh vlada pod vodstvom Marka \u010cerani\u0107a, predsjednika Predsjedni&scaron;tva Obrada Piljka, i predsjednika Skup&scaron;tine Zlatana Karvdi\u0107a, da ne nabrajam predsjednike AF\u017d-a, sindikata, svi su oni bili prosrpski orijentirani. <\/p>\n<p>Na kraju se vidjelo, kada je krenula agresija, da su tri logisti\u010dka centra agresora bila locirana u Bijeljini, Han Pijesku i Mrkonji\u0107 Gradu. Kada je po\u010deo rat, savjetnici su nam rekli da je nafta na spomenutim lokacijama, ista je situacija bila i s lijekovima. Nije istina da bh komunisti nisu znali o tim odredi&scaron;tima. Nije u BiH nastao problem kada je do&scaron;la nacionalna struktura na vlast, BiH je izdana puno ranije. <\/p>\n<p>VL: &Scaron;to \u0107e se u BiH promijeniti, po va&scaron;em mi&scaron;ljenju, nakon Karad\u017ei\u0107eva uhi\u0107enja?<\/p>\n<p>KLJUI\u0106: Pojedinci \u0107e dobiti neku vrstu satisfakcije, a Karad\u017ei\u0107 vjerojatno do\u017eivotnu robiju. Me\u0111utim, proces \u0107e biti zanimljiv, posebno za Republiku Hrvatsku, i to iz vi&scaron;e razloga. Kao prvo, Karad\u017ei\u0107u \u0107e se poku&scaron;ati dokazati ono &scaron;to nije uspjelo u procesu protiv Milo&scaron;evi\u0107a. S druge strane, u novijoj hrvatskoj historiografiji moglo bi do\u0107i do nekih promjena. <\/p>\n<p>Naime, treba znati da je 6. travnja 1992. godine BiH priznalo 109 zemalja svijeta. No, 12. travnja u Grazu je sklopljen pakt izme\u0111u Karad\u017ei\u0107a i Mate Bobana. Nije istina da je Boban bio samo neka figura u igri, on je bio izvr&scaron;itelj tada&scaron;nje politike iz Zagreba. To \u0107e pokazati dokument iz Graza. U tome dokumentu le\u017ei velik dio istine o svim stradanjima bh Hvata. Nije to\u010dno da su za sve hrvatske neda\u0107e u BiH krivi samo muslimani i Srbi. <\/p>\n<p>VL: Kako ocjenjujete aktualnu politku koju vode lideri hrvatskih polit\u010dkih stranaka u BiH?<\/p>\n<p>KLJUI\u0106: Op\u0107i duh hrvatske politke u BiH je provincijalan, palana\u010dki. Politiku vode ljudi ro\u0111eni u malim mjestima, koji nisu imali empiriju. S druge strane, niti jedna hrvatska stranka koja ima dignitet nema svoje sjedi&scaron;te u Sarajevu. S druge strane, hrvatski politi\u010dki lideri, umjesto da vode politiku, oni i dalje pohode Zagreb i tamo kukaju kako je Hrvatima u BiH lo&scaron;e. Me\u0111utim, Zagreb je uvijek imao dva hendikepa. Jedan je totalno nepoznavanje BiH, a drugi je da je ne voli. <\/p>\n<p>VL: Mo\u017ee li, po vama, reforma ustava promijeniti sliku nabolje?<\/p>\n<p>KLJUI\u0106: Ma, ni u kom slu\u010daju. Ustavnih promjena nema, jer Bobanovi ljudi na \u010delu s Bo\u017eom Ljubi\u0107em i jednim skojevcem kojeg sam prije rata uvjeravao da je Hrvat, sprije\u010dili su pro&scaron;li paket ustavnih promjena, kada je i Milorad Dodik bio prisiljen staviti svoj potpis. <\/p>\n<p>VL: Zna\u010di li to da vi ne vjerujete da \u0107e jesenji razgovori o ustavnim promjena donijeti boljitak?<\/p>\n<p>KLJUI\u0106: Ne vjerujem iz razloga &scaron;to se ovdje mo\u017ee samo ne&scaron;to postupno raditi. Upravo je to bio slu\u010daj s takozvanim travanjskim paketom, koji je samo pokrenuo kvaku na vratima. Da je Zapadu stalo da se &scaron;to promijeni, onda bi nam dali belgijski ustav, koji je najoptimalniji za prilike u BiH. Me\u0111utim, oni to ne\u0107e i ne \u017eele. Ovdje nema nikakvih promjena, jer Zapad na njih nije spreman. Bit \u0107e kozmetika i opet nekakav Gregorian ili Laj\u010dak, tre\u0107erazredni \u010dinovnici, koji \u0107e i dalje samo hodati po BiH i ni o \u010demu se ne\u0107e pitati niti odlu\u010divati. <\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.vecernji-list.ba\/\">Ve\u010dernji list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mi Radovana Krad\u017ei\u0107a nikada nismo ozbiljno do\u017eivljavali. Kada je izabran za predsjednika SDS-a, a ne Zdravko Leovac, odmah smo znali da \u0107e biti nekog belaja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46711","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46711"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46711\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}