Kada jednog dana me\u0111unarodna zajednica ode, bi\u0107e teško odr\u017eati BiH, jer nema politi\u010dke volje za to<\/p>\n
Pi\u0161e: D. Risojevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Stiv Majer, bivši visokopozicionirani slu\u017ebenik CIA za Balkan, zna mnoge tajne o nama i ima, u svakom slu\u010daju, interesantna razmišljanja o našoj budu\u0107nosti. \u010covjek koji je u vrijeme kriti\u010dnih devedesetih obavljao du\u017enost pomo\u0107nika direktora CIA za Balkan tajne, iz razumljivih razloga, ne mo\u017ee da odaje, ali iz sadašnje, profesorske perspektive, mo\u017ee da ka\u017ee šta li\u010dno misli o politi\u010dkoj perspektivi zemlje i tome šta nas po njegovom mišljnju o\u010dekuje u budu\u0107nosti. <\/p>\n Njegovo mišljenje, po kojem BiH ima veoma diskutabilnu budu\u0107nost, potpuno je opre\u010dno od stava slu\u017ebenog Vašingtona. I sasvim je razumljivo što je profesor Majer, koji danas predaje na Univerzitetu za nacionalnu odbranu u Vašingtonu, na po\u010detku razgovora u jednom banjalu\u010dkom restoranu diskretno zamolio da naglasimo da je rije\u010d o njegovim li\u010dnim stavovima. A, to je, opet, obe\u0107avalo interesantan razgovor, koji smo po\u010deli s temom omiljenom svakom Amerikncu – predstoje\u0107im izborima.<\/p>\n NN: O\u010dekujete li neki radikalan zaokret u politici prema BiH u slu\u010daju promjene ameri\u010dke administracije?<\/em><\/p>\n MAJER: Bez obzira na to da li \u0107e pobijediti Obama ili Mekejn, to ne\u0107e zna\u010diti neku promjenu, jer Bosna više nije toliko va\u017ena za ameri\u010dku spoljnu politiku. To, definitivno, više nije isto kao što je bilo u vrijeme Klintonove administracije. Danas su va\u017enija druga pitanja poput Iraka, Avganistana i Irana.<\/p>\n NN: Iz Vaše perspektive, kako komentarište to što su odnosi izme\u0111u RS i FBiH optere\u0107eni gotovo konstantnim tenzijama?<\/em><\/p>\n MAJER: Zbog toga što je rije\u010d o neprirodnom savezu izme\u0111u neprirodnih politi\u010dkih zajednica. Radi se o iznu\u0111enom, prisilnom rješenju. Srbi nikada nisu \u017eeljeli da budu dio toga, što se vidjelo još i na referendumu o nezavisnosti BiH, koji nije odslikavao mišljenje srpskog dijela stanovništva.<\/p>\n NN: Vjerujete li u budu\u0107nost BiH?<\/em><\/p>\n MAJER: Mislim da nije odr\u017eiva i da nije mogu\u0107a, \u010dak ni za deset godina. Me\u0111unarodna zajednica \u0107e nastaviti da se trudi da sve ovo funkcioniše, ali ja sam pesimista. Jer 13 godina je prošlo od Dejtona, a i dalje su prisutne tenzije, odbojnost i podjele. Zajedno su samo zato što to \u017eeli me\u0111unarodna zajednica. Kada jednog dana me\u0111unarodna zajednica ode, bi\u0107e teško odr\u017eati BiH, jer nema politi\u010dke volje za to. <\/p>\n NN: Šta biste uradili da ste na mjestu ameri\u010dkog ambasadora?<\/em><\/p>\n MAJER: Dozvolio bih ljudima pravo da glasaju da li \u017eele da ostanu u jednoj dr\u017eavi ili ne, jer to je osnovna demokratska stvar. Da sam sad u administraciji, preporu\u010dio bih referendum. To sam govorio i dok sam bio u administraciji, ali uvijek se govorilo da bi to bilo destabiliziraju\u0107e, mada ne vjerujem u to. Vašington, me\u0111utim, smatra da je jedinstvena dr\u017eava faktor stabilizacije i da bi potreslo \u010ditav region ako bi se mijenjale granice.<\/p>\n NN: Kako onda gledate na status Kosova i na njegovu vezu sa statusom RS?<\/em><\/p>\n MAJER: Nema nijednog razumnog razloga zašto albanska ve\u0107ina na Kosovu mo\u017ee da se odvoji od Srbije, a srpska ve\u0107ina u RS ne mo\u017ee od BiH. Njihov argument je da je Kosovo jedinstven slu\u010daj, što i jeste na jedan na\u010din, ali takva je i RS, pa i Crna Gora. Ako se mo\u017ee odr\u017eati referendum u Crnog Gori, ako se mo\u017ee prihvatiti volja ve\u0107ine na Kosovu, zašto to onda ne mo\u017ee i na drugim mjestima.<\/p>\n NN: Šta biste Vi uradili da ste u poziciji vlasti RS?<\/em><\/p>\n MAJER: Moj savjet bi bio da se pusti narod i njegovo vo\u0111stvo da sami donose odluke. I ako to bude odluka da se odvoje, onda neka tako i bude, ne\u0107e biti kraj svijeta. Ali, mislim da vlasti RS nisu spremne na to.<\/p>\n NN: Vjerujete li da \u0107e se OHR, kao \u010duvar Dejtona, uskoro ugasiti?<\/em><\/p>\n MAJER: Ne vjerujem da \u0107e Laj\u010dak biti posljednji visoki predstavnik. To su, uostalom, i govorili mnogi prije njega. Zanimljivo je da je me\u0111u pet ciljeva i dva uslova za gašenje OHR-a i vladavina prava. Ali, kako se "vladavina prava" mo\u017ee izmjeriti? Vidite, uvijek postoji na\u010din da se ka\u017ee "eto, nije se postiglo…" <\/p>\n NN: \u010cinjenica je da se politi\u010dke borbe prenose i na polje medija, tako da smo svjedoci da, na primjer, pojedini mediji iz FBiH gotovo svakodnevno napadaju ono što se \u010dini u RS, bez obzira na to o \u010demu se radi. Kako komentarišete takav odnos?<\/em> <\/p>\n MAJER: Problem je u tome što se radi o dvije razli\u010dite kulture i razli\u010ditim pogledima na ono što se na kraju \u017eeli. Jednostavano, korijeni za zajedni\u010dku, jedinstvenu dr\u017eavu prili\u010dno su plitki, što se vidi i po ovom slu\u010daju. Jer, umjesto da ljude iz drugog entiteta gledaju kao kolege i prijatelji, oni se vide kao konkurenti. <\/p>\n NN: Kakva je sada praksa u sprovo\u0111enju ameri\u010dke politike u BiH – dobija li ambasador naloge iz Vašingtona ili je samostalan u radu ovdje?<\/em><\/p>\n MAJER: Došlo je do veoma interesantne promjene, i ne samo u BiH, ve\u0107 i na Balkanu uopšte. Vašington je još zainteresovan u odre\u0111enoj mjeri šta ambasadori rade ovdje i ranije, tokom 1999. godine pa i po\u010detkom 2000. godine, kada je ovo bilo veoma va\u017eno pitanje za ameri\u010dku spoljnu politiku, odluke su donošene u Vašingtonu. Sada je došlo do promjene i odluke donose sami ambasadori, a ne Vašingoton.<\/p>\n