na svom blogu objavio<\/a> je intrigantan razgovor austrijskim profesorom Siegfriedom Tischlerom, gostuju\u0107im predava\u010dem Sveu\u010dilišta u Grazu i Sveu\u010dilišta RIAU u Indoneziji koji mu je iznio svoje vi\u0111enje o pronalasku nafte u BiH i uzrocima rata na podru\u010dju bivše Jugoslavije. <\/p>\nProfesor Tischler ina\u010de renomirani stru\u010dnjak za naftu, iznio je svoju tezu po kojoj je Jugoslavija rasturena zbog nafte za koju nije ni znala da postoji i da je rije\u010d o zalihama koje bi dugoro\u010dno BiH mogle dr\u017eati u stanju potpune nezavisnosti od svjetskog tr\u017eišta nafte i vješta\u010dkog divljanja cijena.<\/p>\n
Intervju koji je Krešimir Mišak napravio s austrijskim profesorom još 2005. godine nikad nije objavljen jer mu se pri\u010da o otkri\u0107u nafte u BiH, i naravno logi\u010dni zaklju\u010dak da to otkri\u0107e mo\u017ee imati i neke veze s pokretanjem rata u Jugoslaviji, \u010dinila jednostavno nevjerojatnom, s mirisom onoga što zlonamjernici nazivaju teorijama urote. Ostavio sam intervju sa strane, pasivno \u010dekaju\u0107i da se te nevjerojatne teze potvrde, sve do prije koji tjedan kad je ka\u017ee naletio na tu vijest u Ve\u010dernjaku.<\/p>\n
VL: Koje su rupe u teoriji porijekla nafte?<\/em><\/p>\nTISCHLER: Postoji niz problema u teoriji fosilnih goriva. Glavni je problem taj što se teorija ne mo\u017ee testirati. Po teoriji fosilnih goriva nafta je u prošlosti nastala od \u017eivih organizama. To ne mo\u017eete napraviti u laboratoriju i dokazati. Naftu, me\u0111utim, mo\u017eete napraviti na razli\u010dite na\u010dine, od obi\u010dnih stijena, vode, uz odre\u0111enu temperaturu. Vjerujem da je teorija fosilnih goriva, koja je stara 250 godina – prvi ju je predlo\u017eio 1757. godine ruski geolog Lomonosov – dobila status religije. Naftne su kompanije zbog toga sretne, jer prema toj teoriji postoji samo ograni\u010dena koli\u010dina nafte, što zna\u010di da što nafta bude manje, to \u0107e ona biti sve vrijednija i njezina \u0107e cijena rasti. Koli\u010dina, me\u0111utim, nije ograni\u010dena i nema razloga za ovakav porast cijena, nema razloga da se napada Irak, Iran ili Venezuela. To \u0107e se dogoditi idu\u0107i tjedan ili idu\u0107i mjesec – Iran ili Venezuela sljede\u0107i su na popisu. Nije bilo razloga za silovanje Jugoslavije. Mo\u017eda je jedan od razloga taj što je Amco 1992. godine u BiH pronašao znatne koli\u010dine nafte, no to u medijima nije objavljeno. Usu\u0111ujem se re\u0107i da bi Jugoslaveni danas vjerojatno bili sretniji da rata nije bilo.<\/p>\n
VL: Kada je i koliko nafte na\u0111eno?<\/em><\/p>\nTISCHLER: Ja imam podatke da je Amaco izbušio rupe u blizini Dre\u017enice u BiH, u blizini Tuzle. Na\u0111eno je dvije i pol milijarde barela nafte što je nekoliko postotaka od ukupne koli\u010dine nafte koju je \u010dovje\u010danstvo ikada proizvelo. To je, dakle, velika koli\u010dina. <\/p>\n
S tom bi naftom Jugoslavija dobila autonomiju za sljede\u0107ih stotinu godina. Ne znam je li naftna industrija imala veze s doga\u0111ajima u Jugoslaviji, ali mislim da je to vrlo vjerojatno, ako pogledate što se doga\u0111a u Iraku i tko zna gdje još.<\/p>\n
VL: Koja je alternativa, napisali ste da u zemljinu sustavu postoji problem s ugljikom i predlo\u017eili ste alternativnu teoriju?<\/em><\/p>\nTISCHLER: Alternativna teorija postanka nafte dati \u0107e filozofsku pozadina u pokušaju pronala\u017eenja nafte na drugim mjestima. Sadašnja teorija fosilnih goriva ograni\u010dava potragu na ”prave stijene”. No, ako to zamijenimo sa ”pravim uvjetima”, onda mo\u017eemo bušiti svagdje. Rusi su pokazali da ako na pravom mjestu, geološki gledano u smislu tektonskih struktura, bušite dovoljno duboko, na\u0107i \u0107ete naftu.<\/p>\n
VL: Mo\u017eete li nam navesti neka mjesta u svijetu gdje je nafta na\u0111ena, a nije trebala biti na\u0111ena?<\/em><\/p>\nTISCHLER: Pogledajte Sjeverno more. Sva je nafta u Sjevernom moru na\u0111ena na vrlo tankom dijelu stijena nastalih talo\u017eenjem na dnu mora. U Saudijskoj Arabiji postoje kilometri takvih stijena i mo\u017eete vjerovati da tu ima mnogo nafte, no u Sjevernom je moru to stijenje vrlo tanko. Svo se crpljenje i proizvodnja nafte odvija oko kru\u017ene strukture nazvane ‘srebrna jama’ koja je nastala od udarca asteroida prije 65 milijuna godina, zbog \u010dega su nastale strukture u unutrašnjosti zemlje koje crpe naftu prema gore. U Sjevernom moru ne bi trebalo biti toliko nafte. U Vijetnamu, nakon Vijetnamskog rata, koji je tako\u0111er imao veze s naftom, opisao sam to u \u010dlanku prošle godine, Rusi su izbušili rupu do dubine od pet tisu\u0107a metara i dobili naftu. To je bilo na mjestu na kojem po teoriji fosilnih goriva ne bi trebalo biti nafte i ne mo\u017ee biti nafte.<\/p>\n
VL: Koja je va\u017enost bakterije na\u0111ene?<\/em><\/p>\nTISCHLER: Bakterije nemaju nikakve uzro\u010dne veze s naftom. One su tamo jer je \u017eivot svagdje – u svemiru, u nuklearnom reaktoru, u kipu\u0107oj vodi nacionalnog parka Yellowstone, gdje se god mo\u017ee odr\u017eati. Bakterije jedu naftu. One odlaze pet tisu\u0107a metara u dubinu i jedu naftu. Zašto mi odlazimo u obli\u017enju trgovinu po kruh? Jer \u0107emo tamo na\u0107i kruh. Bakterije odlaze pet tisu\u0107a metara pod zemlju jer se tamo nalazi nafta.<\/p>\n
VL: Koje je porijeklo nafte, kako se proizvodi?<\/em><\/p>\nTISCHLER: Nafta se u ovom trenutku proizvodi duboko dolje pod nama. Ako stla\u010dite bilo koju mineralnu fazu koja sadr\u017ei ugljik, dodate vodu i visoku temperaturu, otopit \u0107e se i otpustiti ugljikove faze poput CH4.<\/p>\n
VL: Postoje li nove tehnologije koje bi mogle proizvesti naftu na temelju ovog koncepta, ove teorije?<\/em><\/p>\nTISCHLER: Nije vam potrebno ništa novo. Trebate samo biti u dobrim odnosima s Rusima i zamoliti ih da do\u0111u u vašu zemlju, izbuše nekoliko rupa i crpe naftu. Za dobru \u0107e cijenu oni oti\u0107i bilo kamo. Ne morate i\u0107i u ameri\u010dku naftnu kompaniju i moliti ih da vam prodaju naftu. <\/p>\n
VL: Koja je danas veza izme\u0111u Rockefellera i nafte?<\/em><\/p>\nTISCHLER: U svom sam prošlogodišnjem \u010dlanku dvadeseto stolje\u0107e nazvao osvetom Rockefellera. Krajem devetnaestog i po\u010detkom dvadesetog stolje\u0107a ameri\u010dka je vlada uništila Rockefellerovo carstvo. Rockefeller je imao monopol kakvog Amerikanci nisu \u017eeljeli i uništili su ga. Otad Rockefellerovi agenti po cijelome svijetu ubijaju predsjednike i svrgavaju vlade. Prije dva ili tri tjedna Chevon Texaco preuzeo je Union Oil – to je bila jedina naftna kompanija izvan Rockefellerovog carstva. Sada je osveta Rockefellera potpuna. Oni mogu raditi što \u017eele i tako \u0107e i nastaviti.<\/p>\n
VL: Zaklju\u010dak je da nafta ne bi trebala biti skupa jer se proizvodi svaki dan?<\/em><\/p>\nTISCHLER: Zaklju\u010dak je da ne bismo smjeli dozvoliti oliagarsima, ja ih zovem oiligarsima (oil = nafta) da upravljaju našim \u017eivotima. Trebamo pokazati suosje\u0107anje za ljude u Iraku, u Iranu – za nekoliko \u0107e tjedana Amerikanci napasti Iran ili Venezuelu. Jutros sam dobio e-mail iz Caracasa u kojem stoji da \u0107e Amerika napasti ili Iran ili Venezuelu. Moraju u\u010diniti nešto kako bi se ratna industrija odr\u017eala, jer to je jedino što Amerikanci rade. <\/p>\n
Ve\u010dernji list<\/a> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"Siegfried Tischler: Nije bilo razloga za silovanje Jugoslavije. Mo\u017eda je jedan od razloga taj što je Amco 1992. godine u BiH pronašao znatne koli\u010dine nafte, no to u medijima nije objavljeno<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46703","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46703","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46703"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46703\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46703"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46703"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46703"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}