Kako Crna Gora mo\u017ee efikasije da se posveti suzbijanju pranja novca <\/p>\n
Pi\u0161e: Boris Ristovi\u0107*<\/strong><\/em><\/p>\n Po\u010detkom ove godine, kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori citirala je procjenu ameri\u010dkog Stejt departmenta i MMF, da obim pranja novca na globalnom nivou iznosi 3 – 5 % svjetskog bruto doma\u0107eg proizvoda. <\/p>\n Kontraverze koje je ova procjena izazvala ukazuju na opasnost ovog fenomena, posebno u kontekstu tranzicionih zemalja kao što je Crna Gora, koje još izgra\u0111uju svoje dr\u017eavne sisteme za borbu protiv ovog fenomena. To je posebno primije\u0107eno u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku u Crnoj Gori.<\/p>\n Fenomen pranja novca se javlja kao posljednja faza seta kriminalnih aktivnosti (davanje\/primanje mita, pronevjera novca, izbjegavanje poreza, nelegalna trgovina narkoticima, cigaretama, oru\u017ejem…) i njime se ozna\u010dava komplikovani proces, na \u010dijem po\u010detku stoji nelegalno ste\u010deni novac, koji se preko serije finansijskih transakcija pretvara u legalni kapital. <\/p>\n Neumitno se postavlja pitanje kako Crna Gora, njen dr\u017eavni sistem i svi društveni segmenti reaguju na ovaj problem. <\/p>\n Kao prvo, u crnogorskom dr\u017eavnom sistemu za sprje\u010davanje pranja novca postoje \u010detiri bitne cjeline sa razli\u010ditim odgovornostima i nadle\u017enostima. Uprava za sprje\u010davanje pranja novca u direktnoj interakciji sa finansijskim tr\u017eištem (u najširem zna\u010denju te rije\u010di) dolazi do podataka, kojima servisira policiju \u010dije istra\u017ene radnje omogu\u0107avaju tu\u017eilaštvu da procesuiraju slu\u010dajeve pred sudovima. <\/p>\n Treba mijenjati Krivi\u010dni zakon<\/strong><\/p>\n Što se ti\u010de normativnog dijela, nedavno izmijenjeni Zakon o sprje\u010davanju pranja novca i finansiranja terorizma pru\u017ea prili\u010dno zadovoljavaju\u0107i okvir za funkcionisanje Uprave. <\/p>\n Me\u0111utim, kako je sama Uprava odgovorna samo za jedan dio kompletnog procesa, tako je i pomenuti zakon samo jedan dio zakonskog osnova za borbu protiv sprje\u010davanja pranja novca. <\/p>\n Drugi dio, veoma va\u017ean, je krivi\u010dno zakonodavstvo. Imaju\u0107i u vidu planove o veoma bitnim izmjenama Krivi\u010dnog zakona i Zakonika o krivi\u010dnom postupku, tokom ove godine, od izuzetne je va\u017enosti pomenuti da \u0107e – ako ti zakonski tekstovi ne uvedu institut prebacivanja tereta dokazivanja krivice na okrivljene – u slu\u010dajevima pranja novca – biti propuštena prilika da se u\u010dini va\u017ean korak naprijed u podizanju efikasnosti kompletnog sistema borbe protiv pranja novca.<\/p>\n U vezi s tim je i još jedna o\u010dekivana novina u crnogorskom pravnom sistemu – prošireno oduzimanje imovine ste\u010dene kriminalnim aktivnostima, mada još nije jasno da li \u0107e ova materija biti tretirana kroz izmjene krivi\u010dnog zakonodavstva ili kroz posebni zakonski akt.<\/p>\n Broj pravosna\u017enih presuda u vezi sa pranjem novca, koliko god u Crnoj Gori bio zaista nizak – nije jedino mjerilo kvaliteta. <\/p>\n Naime, karakteristi\u010dno mali broj presuda po osnovu pranja novca posljedica je ote\u017eane dokazivosti ovog krivi\u010dnog djela, ali i toga što se u istra\u017enom procesu mnogo lakše dolazi do dokaza po druga krivi\u010dna djela (posebno utaje poreza). <\/p>\n Nedostaje interakcije dr\u017eavnih organa<\/strong><\/p>\n Da bi se stekla realna slika o ovoj problematici u Crnoj Gori od suštinske je va\u017enosti uspostaviti transparentan i jasan sistem interakcije izme\u0111u Uprave, policije, tu\u017eilaštva i sudstva, koji bi omogu\u0107io jasne podatke o broju, progresu i rezultatima postoje\u0107ih slu\u010dajeva, sa jasnom odgovornoš\u0107u svakog organa ponaosob. <\/p>\n U protivnom, nezadovoljavaju\u0107i krajnji rezultat \u0107e biti pripisan kompletnom dr\u017eavnom sistemu. Štaviše, postojanje jasnih podataka \u0107e samo po sebi doprinijeti stvaranju realne slike, poboljšanju društvene debate o ovom problemu i smanjivanju prostora za, pogotovo politi\u010dke, špekulacije. <\/p>\n Što se ti\u010de samih posljedica pranja novca – dr\u017eava je ošte\u0107ena, ne samo finansijski, ve\u0107 se neka\u017enjavanjem ovih aktivnosti bitno smanjuje sposobnost dr\u017eave da zaštiti društvene interese, kao i interese onih pojedinaca koji svoje poslovanje vrše u zakonskim okvirima. <\/p>\n Ako ovakve anomalije poprime ve\u0107e razmjere, onda se i povjerenje samih gra\u0111ana u dr\u017eavu i motivisanost za poštovanje zakona bitno umanjuje.<\/p>\n S druge strane, dr\u017eava je zadu\u017eena za odr\u017eavanje klju\u010dnih servisa za gra\u0111ane: zdravstvo, obrazovanje, socijalna davanja, saobra\u0107ajna infrastruktura, pravna i fizi\u010dka bezbjednost… <\/p>\n Ovi servisi se finansiraju iz dr\u017eavnog bud\u017eeta. Dr\u017eavni bud\u017eet se puni sredstvima koje dr\u017eava ubira od prihoda, od poreza na prihode zapošljenih, poslovanja privrednih preduze\u0107a, pa sve do naplate carina na uvoz robe i raznih drugih finansijskih davanja. <\/p>\n Opasnost po dr\u017eavu!<\/strong><\/p>\n Nelegalni finansijski tokovi, koji sami po sebi rezultiraju pranjem novca, predstavljaju opasnost za dr\u017eavu jer nisu obuhva\u0107eni poreskim sistemom prikupljanja prihoda.<\/p>\n Prema tome, svaki cent koji – umjesto u bud\u017eet – završi u ne\u010dijem privatnom d\u017eepu zna\u010di manje sredstava za kvalitetno pru\u017eanje usluga svim gra\u0111anima. <\/p>\n Manje sredstava za škole koje poha\u0111aju djeca i omladina, manje sredstava za bolnice i domove zdravlja, manje sredstava za odr\u017eavanje i izgradnju puteva, manje sredstava za penzije i socijalna davanja, manje sredstava za izgradnju i odr\u017eavanje kvalitetnog rada policije i sudstva…<\/p>\n Shodno tome, pranjem novca koji bi potencijalno slu\u017eio kao bud\u017eetska podrška pomenutim dr\u017eavnim servisima, namijenjenim svim gra\u0111anima, tj. novca koji pripada svima – on završava u d\u017eepovima pojedinaca. <\/p>\n Onog trenutka kada gra\u0111anin shvati da ovakve pojave direktno uti\u010du na njegov \u017eivot, uskra\u0107uju\u0107i mu kvalitet usluga koje mu pru\u017ea dr\u017eava, zagarantovanih ustavnim i zakonskim propisima, po\u010de\u0107e sa modernim tuma\u010denjem patriotizma, koje se ogleda u poštovanju zakona, pla\u0107anju poreza i gra\u0111anskom aktivizmu. <\/p>\n A u procesu daljeg razvoja i demokratizacije crnogorskog društva na osnovama evropskih standarda – ko mo\u017ee zamisliti ve\u0107eg patriotu od onog koji pla\u0107a poreze, poštuje zakone i spreman je da se bori za zaštitu svojih interesa, odnosno interesa društva koje mu to omogu\u0107ava i garantuje?<\/p>\n