Na zasijedanju Komunisti\u010dkog informacionog biroa u Bukureštu 28. juna 1948. godine, Josip Broz Tito i rukovodstvo KPJ optu\u017eeni od strane SSSR-a i komunisti\u010dkih partija isto\u010dnoevropskih zemalja za okretanje ka imperijalistima, što je rezultiralo raskolom u komunisti\u010dkom bloku i brojnim montiranim sudskim procesima na obje strane.<\/p>\n
Komunisti\u010dki informacioni biro, skra\u0107eno Informbiro, nastao je 1947. godine kao nalednik Kominterne, me\u0111unarodne komunisti\u010dke organizacije koja je raspuštena 1943. godine pod pritiskom velikih sila. <\/p>\n
Budu\u0107i da su nakon Drugog svjetskog rata komunisti preuzeli vlast u više dr\u017eava u Isto\u010dnoj Evropi, sovjetski lider Josif Visarjonovi\u010d Staljin inicirao je osnivanje nove komunisti\u010dke organizacije, preko koje bi SSSR mogao da sprovodi svoj uticaj na me\u0111unarodnom planu.<\/p>\n
Predvi\u0111eno je da sjedište Informbiroa bude u Beogradu, gdje je odr\u017ean prvi zvani\u010dni sastanak ove organizacije u decembru 1947.<\/p>\n
Prvi nesporazumi<\/strong> <\/p>\n Prvi sukobi izme\u0111u Staljina i Tita po\u010deli su ve\u0107 po\u010detkom 1948. jer je Staljin bio nezadovoljan planovima Tita i Georgi Dimitrova da stvore Balkansku federaciju.<\/p>\n SSSR je povukao svoje stru\u010dnjake iz SFRJ i izme\u0111u komunisti\u010dkih partija dvije dr\u017eave krenula je oštra prepiska.<\/p>\n Sukob je kulminirao Rezolucijom Informbiroa, objavljenom 28. juna 1948. godine na kraju savjetovanja u Bukureštu.<\/p>\n KPJ je optu\u017eena za napuštanje komunisti\u010dkih i marksisti\u010dkih ideja i neprijatljski odnos prema KPSS.<\/p>\n Informbiro je pozvao "zdrave snage" u KPJ da se odupru rukovodstvu sa Titom na \u010delu i "skrenu Jugoslaviju sa bur\u017eoaskog puta".<\/p>\n Potpuni razlaz<\/strong><\/p>\n U narednim mjesecima odnosi SFRJ i SSSR-a dramati\u010dno su se pogoršali.<\/p>\n Neki \u010dlanovi KPJ, pa \u010dak i visoki rukovodioci poput Andrije Hebranga i Sretena \u017dujovi\u0107a otvoreno su stali na Staljinovu stranu.<\/p>\n S druge strane, izvjestan broj komunista i komunisti\u010dkih lidera pokazao je ve\u0107e razumijevanje za Tita.<\/p>\n Uslijedili su montirani sudski procesi na obje strane, a u SFRJ je formiran i kazneni logor za "informbirovce" na Golom otoku, ostrvu u Jadranskom moru u Kvarnerskom zalivu.<\/p>\n Vrhunac krize dostignut je u jesen 1952. kada je SSSR vrlo ozbiljno planirao oru\u017eanu intervenciju u SFRJ, a JNA se koncentrisala na isto\u010dnim granicama zemlje.<\/p>\n Rezultat ovog zaoštravalja bilo je okretanje Srbije Zapadu, sklapanje ugovora o vojnoj i ekonomskoj pomo\u0107i sa SAD, Britanijom i Francuskom, ali i seljenje osjetljivih grana industrije, pa i dr\u017eavnih arhiva u zapadni dio SFRJ.<\/p>\n Pomirenje<\/strong><\/p>\n Tenzije izme\u0111u sukobljenih komunisti\u010dkih partija splasle su nakon Staljinove smrti 1953. godine, a odnosi su otoplili tek 1956. kada je Staljinov naslednik Hruš\u010dov doputovao u zvani\u010dnu posjetu SFRJ. <\/p>\n Ipak, trajna posledica ovog razlaza je da SFRJ više nikada nije bila pod jakim uticajem SSSR-a i da su njeni gra\u0111ani u\u017eivali ve\u0107e slobode od gra\u0111ana drugih zemalja u kojima su na vlasti bili komunisti. <\/p>\n Na mnoge koji su osu\u0111eni na montiranim sudskim procesima ovo razdoblje jugoslovenske istorije ostavilo je trajnu traumu.<\/p>\n Desetine hiljada komunista hapšeno je tih godina, a navodno prosovjetsko djelovanje \u010desto je bilo samo izgovor za unutarpartijske ili li\u010dne obra\u010dune.<\/p>\n Informacioni biro je zvani\u010dno raspušten 17. aprila 1956. godine.<\/p>\n RTS<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na zasijedanju Komunisti\u010dkog informacionog biroa u Bukureštu 28. juna 1948. godine, Josip Broz Tito i rukovodstvo KPJ optu\u017eeni od strane SSSR-a i komunisti\u010dkih partija isto\u010dnoevropskih zemalja za okretanje ka imperijalistima, što je rezultiralo raskolom u komunisti\u010dkom bloku i brojnim montiranim sudskim procesima na obje strane.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46686","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46686","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46686"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46686\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46686"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46686"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46686"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}