Titove tajnovite godine u SSSR-u 1935.-1940. – austrijski povjesni\u010dar istra\u017eivao arhivu <\/p>\n
Pi\u0161e: Vlado Zagorac<\/strong><\/em><\/p>\n Rade\u0107i za zloglasnu sovjetsku tajnu dr\u017eavnu slu\u017ebu (NKVD) kao pisac "karakteristika" svojih partijskih drugova, Josip Broz Tito, tada pod imenom Valter, odgovoran je za njihovu smrt, a zahvaljuju\u0107i tome uspio se 1939. godine probiti na mjesto generalnog sekretara CK KPJ. <\/p>\n Pisane dokumente i dokaze za takvu Titovu partijsku ulogu otkrio je lani u rujnu austrijski povjesni\u010dar i psihoanaliti\u010dar Silvin Eiletz (79) u Ruskom dr\u017eavnom arhivu za socijalnu i politi\u010dku povijest (RGASPI) i ve\u0107inu tih dokumenata objavio u ju\u010der predstavljenoj knjizi "Titove tajnovite godine u Moskvi 1935.-1940.", koju je na slovenskom jeziku objavila izdava\u010dka ku\u0107a Mohorjeva iz Klagenfurta.<\/p>\n Jeljcinova zasluga<\/strong><\/p>\n – Tu je arhivsku gra\u0111u javnosti još 1991. godine otvorio Boris Jeljcin. Popisu likvidiranih treba dodati još tridesetak imena koja se nalaze na oko 300 stranica dokumenata \u010dije \u0107u fotokopije predati ljubljanskom Muzeju novije povijesti – objašnjava Eiletz i dodaje da se Tito najprije pobrinuo za likvidaciju najsposobnijih komunista koji su u tadašnjoj hijerarhiji bili iznad njega pa su mogli preuzeti vo\u0111enje KPJ.<\/p>\n Eiletz tvrdi da je ve\u0107inu dokumenata u Moskvi sam otkrio, a do tada su stru\u010dnoj javnosti bivše Jugoslavije bili nepoznati.<\/p>\n – Ruski me kolega, povjesni\u010dar Nikita Bondarev, uvjerio da su doga\u0111aji od 1935. do 1939. godine izvor svih najva\u017enijih doga\u0111aja u kasnijem periodu Titova \u017eivota – ka\u017ee Eiletz.<\/p>\n Josip Broz je te 1935. godine u Jugoslaviji bio na šestogodišnjoj robiji, a te je godine preko Be\u010da otputovao u Moskvu pod izgovorom da \u017eeli posjetiti suprugu Pelagiju i sina \u017darka te studirati na Lenjinovu sveu\u010dilištu.<\/p>\n Samo dva mjeseca nakon dolaska Josipa Broza u Moskvu uhi\u0107en je i ubrzo likvidiran jedan od najzna\u010dajnijih jugoslavenskih ljevi\u010dara Radomir Vujovi\u0107, a time su zapravo zapo\u010dele denuncijacije, uhi\u0107enja i likvidacije najuglednijih prvaka jugoslavenske KP. <\/p>\n Podrobno istra\u017euju\u0107i arhivsku gra\u0111u, Eiletz zaklju\u010duje da su se u vrijeme Titova boravka u Moskvi svi partijski du\u017enosnici me\u0111usobno optu\u017eivali, a najviše su se bojali optu\u017ebe da su "trockisti".<\/p>\n Što je Valter pisao<\/strong><\/p>\n – Nitko nije to\u010dno znao što to zna\u010di, ali je svatko bio svjestan da je opasno za \u017eivot dobiti takvu karakteristiku – ka\u017ee Eiletz.<\/p>\n Glava se gubila i za manje jasne ocjene pa Eiletz navodi kako je, podnose\u0107i izvještaj o \u0110uri Cviji\u0107u-Kreši\u0107u, 21. srpnja 1936. godine, Josip Broz Valter kazao: – Kreši\u0107 je bivši \u010dlan CK i sekretar Partije, jedan je od voditelja lijeve frakcije… nije se još popravio. <\/p>\n Sam ima jake ambicije i misli da je samo on sposoban voditi Partiju. Nije stabilan i ne mo\u017ee se odvojiti od bur\u017eoaskih grešaka. Mislim da je svoje frakcionaške poglede zadr\u017eao. Kreši\u0107 je 7. velja\u010de 1938. godine uhi\u0107en, optu\u017een za trockizam te 26. travnja osu\u0111en na smrt i strijeljan. Pozivaju\u0107i se na lani otkrivene dokumente, Eiletz navodi da je, zahvaljuju\u0107i "karakteristikama" Josipa Broza sli\u010dna sudbina pogodila i Filipa Filipovi\u0107a, Grgura Vujovi\u0107a, Kamila Horvatina, Ivana Gr\u017eeti\u0107a-Flajšera, Vilima Horvaja… <\/p>\n Na sli\u010dan su na\u010din u smrt otišli deseci i stotine jugoslavenskih komunista, tvrdi Eiletz i dodaje da je Staljin takvo postupanje Josipa Broza hvalio. "Tito je junak (ruski: molodjec), sve je pobio."<\/p>\n