{"id":46673,"date":"2008-06-15T19:08:41","date_gmt":"2008-06-15T19:08:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46673"},"modified":"2008-06-15T19:08:41","modified_gmt":"2008-06-15T19:08:41","slug":"ne-trebamo-nato","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/06\/15\/ne-trebamo-nato\/","title":{"rendered":"Ne trebamo NATO"},"content":{"rendered":"<p><em>Frederick William Engdahl:<\/em> Smatram da je ameri\u010dka vlada odlu\u010dila poduprijeti Cheneyja i Busha 2000. godine jer se carstvo ru&scaron;ilo, da upotrijebim tu metaforu, poput Britanskoga 1940-ih godina. O\u010dajni\u010dki su trebali novi poticaj<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Mladen Ili\u010dkovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>F. William Engdahl, autor bestsellera <em>Stolje\u0107e rata<\/em> i <em>Stolje\u0107e rata 2<\/em>: Prema mojoj procjeni barem &scaron;ezdeset posto dana&scaron;nje cijene nafte otpada isklju\u010divo na financijske spekulacije. Na tr\u017ei&scaron;tu nafte, kao i na tr\u017ei&scaron;tu \u017eitarica i hrane, sve je mutno. NATO danas vi&scaron;e ne bi smio postojati kao ni Var&scaron;avski pakt. Ne trebamo NATO, ne trebamo vojnu prevlast jedne dr\u017eave nad cijelim planetom. Moramo prona\u0107i rje&scaron;enja za miran su\u017eivot. Zato sam napisao Stolje\u0107e rata 2. <\/p>\n<p>Frederick William Engdahl neovisni je 65-godi&scaron;nji ameri\u010dki ekonomist i novinar s prebivali&scaron;tem u Njema\u010dkoj. Trideset godina pi&scaron;e o energiji, politici i ekonomiji za medije poput japanskog &#8216;Nihon Keizai Shimbuna&#8217;, &#8216;Foresight magazine-a&#8217;, &#8216;Grant's Investor.com-a&#8217;, te \u010dasopise &#8216;European Banker&#8217; i &#8216;Business Banker International&#8217;. Pisao je o raspadu Sovjetskog Saveza, azijskoj financijskoj krizi, stvaranju Svjetske trgovinske organizacije, dugovima Tre\u0107eg svijeta, a javnost ga najvi&scaron;e prepoznaje kao autora bestselera &#8216;Stolje\u0107e rata: angloameri\u010dka naftna politika i novi svjetski poredak&#8217;. <\/p>\n<p><em>Gospodine Engdahl, prije nekoliko godina ljudi su vas smatrali lu\u0111akom jer ste govorili da \u0107e se cijena nafte popeti iznad sto dolara. Koliko se danas manipulira cijenom nafte? <\/em><\/p>\n<p>Prije &scaron;est tjedana sam napisao \u010dlanak koji je izazvao veliku me\u0111unarodnu pozornost. Napisao sam da prema mojoj procjeni barem &scaron;ezdeset posto dana&scaron;nje cijene nafte otpada isklju\u010divo na financijske spekulacije. U petak, 6.lipnja je cijena nafte bila 139 dolara po barelu u zapadnom Teksasu. Na tr\u017ei&scaron;tu nafte, kao i na tr\u017ei&scaron;tu \u017eitarica i hrane, sve je mutno. Nitko ne zna &scaron;to se doista doga\u0111a. Vlada ne regulira tr\u017ei&scaron;te naftnih derivata u SAD-u. Velike banke kao &scaron;to su Goldman-Sachs ili City Bank, mogu kupovati i prodavati koliko \u017eele. Mogu kreirati tr\u017ei&scaron;te prema svojim potrebama i pumpati cijenu nafte na papiru do neba. To nije pitanje ponude i potra\u017enje. Ministar financija Henry Paulson, iznimno inteligentan i vje&scaron;t financijski stru\u010dnjak, bio je predsjednik Goldman-Sachsa, vode\u0107e banke koja posluje na tr\u017ei&scaron;tu naftnih derivata. On itekako dobro zna &scaron;to se doga\u0111a. Sino\u0107 je na CNN-u svjesno lagao javnosti u lice. Izjavio je da je to pitanje ponude i potra\u017enje i da nema kratkoro\u010dnog rje&scaron;enja. A Goldman-Sachs je objavio da \u0107e se cijena nafte do kraja godine popeti na 200 dolara po barelu. To je poput financijskog balona, sli\u010dno situaciji s internetom 2000. i 2001. Wall Street, hedge fondovi i me&scaron;etari pumpaju cijenu kako bi ostvarili maksimalnu dobit najdu\u017ee &scaron;to mogu. <\/p>\n<p><em>\u010cini se da nam se servira pri\u010da kako je uvijek odgovoran netko drugi. Rusija ne \u017eeli proizvoditi vi&scaron;e nafte ili Kina i Indija tro&scaron;e previ&scaron;e&#8230; <\/em><\/p>\n<p>Pogledao sam statistike o proizvo\u0111a\u010dima i potro&scaron;a\u010dima. Potra\u017enja u Kini do kraja ove godine porast \u0107e za manje od jedan posto prema podacima Me\u0111unarodne agencije za energetiku. To jest porast potro&scaron;nje, ali ne tako golem. Potra\u017enja u SAD-u drasti\u010dno opada jer je Amerika u recesiji. Osobno mislim da \u0107e pasti u depresiju. Ta se zabranjena rije\u010d nije \u010dula jo&scaron; od 1930-ih godina. I to sve zbog apsurdnog bujanja cijena nekretnina kojom manipuliraju Alan Greenspan i vode\u0107e banke u New Yorku kako bi se izvukli iz internetske krize. <\/p>\n<p><em>Te&scaron;ko je predvi\u0111ati budu\u0107nost, ali kakva je, po va&scaron;em mi&scaron;ljenju, budu\u0107nost nafte? <\/em><\/p>\n<p>One zemlje koje zabrinjava rast cijena nafte moraju donijeti nove i posve transparente odredbe. Na primjer, zemlje potro&scaron;a\u010di poput Kine ili Indije, azijske i latinoameri\u010dke zemlje moraju sa zemljama proizvo\u0111a\u010dima s Bliskog Istoka ili Rusijom sklopiti dogovor o transparentnom odnosu ponude i potra\u017enje utemeljenom na pravednim cijenama i odnosu prihoda i tro&scaron;kova na podru\u010djima u razvoju. 138 dolara po barelu samo bankama omogu\u0107ava boga\u0107enje na papiru. Ne ide dugoro\u010dno u prilog ni zemljama proizvo\u0111a\u010dima ni zemljama potro&scaron;a\u010dima nafte jer kad cijene rastu ovakvom brzinom, tr\u017ei&scaron;te \u0107e se u odre\u0111enom trenutku sru&scaron;iti.<\/p>\n<p><em>Doti\u010de li taj problem knjiga koju promovirate ovdje u Zagrebu? <\/em><\/p>\n<p>To je knjiga <em>Stolje\u0107e rata 2.<\/em> Iza&scaron;lo je i novo izdanje prve knjige <em>Stolje\u0107e rata<\/em> koje je objavljeno na hrvatskom jeziku 1999. Novo izdanje ima oko 150 novih stranica koje sam napisao po\u010detkom ove godine, a koje povezuju Stolje\u0107e rata s dana&scaron;njom situacijom. Govorim o razvoju Rusije i Kine, pitanju nafte, geopoliti\u010dkoj situaciji oko nafte i sudjelovanje SAD-u u ratu u Iraku. Rije\u010d je o prakti\u010dki novoj knjizi. Predstavljam nju, ali glavni je cilj predstavljanje <em>Stolje\u0107a rata 2<\/em> koje se bavi vojno-industrijskim kompleksom. Smatram da je ameri\u010dka vlada odlu\u010dila poduprijeti Cheneyja i Busha 2000. godine jer se carstvo ru&scaron;ilo, da upotrijebim tu metaforu, poput Britanskoga 1940-ih godina. O\u010dajni\u010dki su trebali novi poticaj. Odlu\u010dili su da je jedini na\u010din sirova vojna sila i okupacija naftnih polja na Bliskom Istoku, opkoljavanje Rusije NATO-ovim bazama, vojno razdvajanje Rusije i Kine kako bi sprije\u010dili ekonomsku suradnju izme\u0111u Azije i Europe. Osobito Rusije, Kine i Indije. Prema staroj metodi podijeli pa vladaj. U <em>Stolje\u0107u rata 2<\/em> govorim o danas gotovo nepoznatoj temi. Nitko ne razumije za&scaron;to se Vladimir Putin, prije kao predsjednik, a sada i kao premijer, tako \u017eestoko protivi ameri\u010dkim obrambenim planovima za proturaketni &scaron;tit u Poljskoj i \u010ce&scaron;koj. Nerazumno insistiranje Washingtona na proturaketnom &scaron;titu recept je za Tre\u0107i svjetski rat. Nuklearni rat izazvan pogre&scaron;nim procjenama. Rusija ne\u0107e imati drugog izbora nego da se obrani. Postave li rakete u Poljskoj, ugrozit \u0107e rusku obranu. Kako bi to sprije\u010dila, Rusija \u0107e biti prisiljena reagirati preventivnim akcijama. To \u0107e izazvati goru napetost nego za vrijeme Hladnog rata. To ludilo &scaron;ire Donald Rumsfeld, Pentagon i neokonzervativci koji dominiraju politi\u010dkom scenom u Washingtonu posljednjih godina. Napisao sam ovu knjigu kako bih pomogao ljudima da bolje razumiju njihov plan. U Hrvatskoj se vodi rasprava o \u010dlanstvu u NATO-u. NATO danas vi&scaron;e ne bi smio postojati kao ni Var&scaron;avski pakt. Ne trebamo NATO, ne trebamo vojnu prevlast jedne dr\u017eave nad cijelim planetom. Moramo prona\u0107i rje&scaron;enja za miran su\u017eivot. Zato sam napisao Stolje\u0107e rata 2. <\/p>\n<p><em>Ima li nade da \u0107e Obama promijeniti tu politiku? <\/em><\/p>\n<p>Obamu je veoma te&scaron;ko procijeniti. Sjajan je govornik. Njegovi govori uistinu motiviraju. Ali uvijek se pitam je li u njima rekao ne&scaron;to konkretno. Jo&scaron; nisam siguran u to. No kad pogledam tko savjetuje Obamu&#8230; On je jo&scaron; uvijek neiskusan politi\u010dar. Senator je tek od 2004. g. Tko su mu savjetnici? Zbigniew Brzezinski mu je savjetnik za vanjsku politiku i njegov sin Mark. Brzezinski je tvorac geopoliti\u010dke ravnote\u017ee mo\u0107i u Europi posljednjih pedeset godina. Nema tu nikakvih novosti. To je samo stari i ofucani pristup geopoliti\u010dkom odnosu mo\u0107i. Henry Kissinger, Brzezinski i tako dalje. Obama je odr\u017eao govor na sastanku Ameri\u010dko-izraelskog odbora za javna pitanja. Rekao je da kao predsjednik ne bi isklju\u010dio vojno rje&scaron;enje situacije u Iranu ako to bude nu\u017eno za otklanjanje nuklearne prijetnje. Nije isklju\u010dio mogu\u0107nost nuklearnog rata i napada na Iran. To ne smatram novim i kreativnim pristupom.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/tekst\/'ne-trebamo-nato'\/8944#hot\">H-Alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p><em>Frederick William Engdahl:<\/em> Smatram da je ameri\u010dka vlada odlu\u010dila poduprijeti Cheneyja i Busha 2000. godine jer se carstvo ru&scaron;ilo, da upotrijebim tu metaforu, poput Britanskoga 1940-ih godina. O\u010dajni\u010dki su trebali novi poticaj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46673","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46673\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}