Vladika Slavomir Miklovš okuplja unijate koji \u0107e prvu liturgiju imati u nedjelju u Splitu<\/p>\n
Pi\u0161e: Stanko Feri\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Grkokatoli\u010dki vladika msgr. Slavomir Miklovš i kri\u017eeva\u010dka grkokatoli\u010dka biskupija nakon pola stolje\u0107a egzodusa okupljaju dalmatinske grkokatolike – unijate i vra\u0107aju \u017eivot unijatskim \u017eupama u Kri\u010dkama i Baljcima kod Drniša.<\/p>\n Vladika Miklovš pokušava okupiti i prona\u0107i grkokatolike na podru\u010dju Dalmacije te im pru\u017eiti duhovnu skrb u \u010demu mu podršku pru\u017eaju rimokatoli\u010dki biskupi Ivas, Prend\u017ea i Bariši\u0107. <\/p>\n Pravoslavci u Dalmaciji<\/strong><\/p>\n Me\u0111u pravoslavnim stanovnicima u Dalmaciji bilo je kroz povijest više pokušaja sjedinjenja s Katoli\u010dkom crkvom.<\/p>\n U prvoj polovici 19. st. skupina vjernika iz mjesta Kri\u010dke i Baljci (1832.) kod Drniša te Vrlike (1834.), na \u010delu sa svojim parosima (\u017eupnicima), pristupili su jedinstvu s Katoli\u010dkom crkvom.<\/p>\n Grkokatolicima u Dalmaciji nije bilo lako. \u010cesto su bili zlostavljani, proganjani i napadani, a imovina im je uništavana. Ipak su se odr\u017eali, uglavnom do II. svjetskog rata, kada su nasilno ugašeni.<\/p>\n Crkve su im spaljene, \u017eupne ku\u0107e oplja\u010dkane i srušene, a imovina oteta. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Što više grkokatolicima je za odr\u017eavanje prve liturgije ustupljena crkva sv. Filipa Nerija kod splitske katedrale. <\/p>\n Liturgija \u0107e se odr\u017eati u Splitu, u nedjelju u 18 sati, a vladika Miklovš poziva sve grkokatolike i njihovi potomke s podru\u010dja Dalmacije da se okupe i proslave zajedni\u010dki sveto bogoslu\u017eje na svom obredu.<\/p>\n Kako smo doznali od vikara o. Milana Stipi\u0107a, ta \u0107e liturgija biti svojevrsni po\u010detak obnove grkokatoli\u010dkih \u017eupa u Kri\u010dkama i Baljcima kod Drniša i tamošnjih crkava Bogorodi\u010dina Pokrova i Preobra\u017eenja Gospodinova.<\/p>\n Obje su crkve plja\u010dkane, rušene i pustošene tijekom Drugog svjetskog rata, ali i tijekom vladavine komunista, a zvonike crkve u Kri\u010dkama minirali su pobunjeni Srbi tijekom Domovinskog rata.<\/p>\n – Naše \u017eupe u Kri\u010dkama, Baljcima i Vrlici nominalno još uvijek postoje – kazao nam je o. Milan Stipi\u0107. – Opstao je i znatan broj tamošnjih grkokatoli\u010dkih vjernika. Nakon Domovinskog rata, ima ih i više jer se tu doselilo nešto grkokatolika iz Slavonije, <\/p>\n Stepinac<\/strong><\/p>\n Zagreba\u010dki nadbiskupi, kao što je bio bl. Alojzije Stepinac ili danas kardinal Bozani\u0107, grkokatolicima su metropolite. <\/p>\n Grkokatoli\u010dki vladika (biskup) trenuta\u010dno je msgr. Slavomir Miklovš. Biskupija (odn. eparhija) prostire se na \u010ditavom podru\u010dju Hrvatske, BiH, Slovenije i Vojvodine.<\/p>\n Sveukupno ima oko 30 tisu\u0107a pripadnika. Obred je bizantski, posve jednak pravoslavnima, a slu\u017ei se uglavnom na staroslavenskom jeziku. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Vojvodine i Bosne. <\/p>\n Ti grkokatolici ili potomci grkokatolika naj\u010deš\u0107e su se priklju\u010dili rimokatoli\u010dkim \u017eupama i pomalo ‘izgubili’ svoj obred i svoju posebnost. Sada je dobro vrijeme da se tim \u017eupama vrati \u017eivot i da se grkokatoli\u010dke crkve obnove.<\/p>\n Te crkve koje puk zove "roge" biseri su sakralnoga graditeljstva. Crkva u Baljcima izgra\u0111ena je 1836. godine, a nekako u to vrijeme podignuta je i ona u Kri\u010dkama.<\/p>\n Uz crkve su i \u017eupni dvorovi. Onaj u Baljcima porušen je za Drugog svjetskog rata, a dvor u Kri\u010dkama je oplja\u010dkan tijekom Domovinskog rata. Sada pokušavamo prona\u0107i vjernike, a onda \u0107emo crkve u Kri\u010dkama i Baljcima o\u010distiti i urediti.<\/p>\n Ako Bog da, uskoro \u0107emo ih i obnoviti. Grkokatolici Dalmacije imaju pravo na svoju crkvu i svoju imovinu. Ve\u0107 smo po\u010deli i pripremati proslavu 400. godišnjice unijata u Hrvatskoj koja \u0107e biti proslavljena 2011. godine.<\/p>\n Katolici isto\u010dnog obreda (grkokatolici) i katolici zapadnog obreda (rimokatolici) u velikoj su obitelji Crkve – ka\u017ee Stipi\u0107.<\/p>\n – Oni su kao dvije sestre ili dva brata koji se razlikuju licem, na\u010dinom odijevanja, i obi\u010dajima, ali su vjerna bra\u0107a, djeca iste obitelji, sustolnici istoga stola.<\/p>\n Obnova naših \u017eupa ujedno je po\u010detak obnove skrbi za grkokatoli\u010dke vjernike na prostoru Šibenika, Zadra i Splita.<\/p>\n\n\n
\n \n \n\n
\n \n