Ugledni stru\u010dnjak dr Ljubomir Radoji\u010di\u0107 o masovnoj graditeljskoj groznici na hercegnovskoj rivijeri<\/p>\n
Pi\u0161e: Minja Bojani\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Bo\u017ee odbrani, ali mo\u017eda bi samo kakav novi zemljotres mogao da nas spasi od totalne propasti!?", tek prividno apsurdnom re\u010denicom jedan ugledni Novljanin rezignirano name\u0107e ovaj paradoks, posebno nad masovnom graditeljskom groznicom koja i ovdje bezobzirno i halapljivo pro\u017edire sve pred sobom, a bojati se – time do sr\u017ei kosi i samu prosperitetnu budu\u0107nost Hercegnovske rivijere!? Bri\u017enom mještaninu za pravo daju višegodišnji anga\u017eman i niz nau\u010dnih radova koje potpisuje ugledni stru\u010dnjak dr Ljubomir Radoji\u010di\u0107, viši nau\u010dni saradnik u Institutu Igalo, šezdesetogodišnji vlasnik diplome PMF, magisterija iz oblasti ekologije i doktorata iz medicinskih nauka Univerziteta u Beogradu. I mada po profesiji nije "katastrofi\u010dar", ipak, otvoreno veli da "Novi sjedi na tempiranoj ekološkoj bombi"! <\/p>\n Godinama ve\u0107 tako Radoji\u010di\u0107 zalud upozorava i da \u010duveno lje\u010dilište i rehabilitacioni centar u Igalu mogu uskoro ostati bez ljekovitog blata i mineralne vode, pošto je sliv rijeke Sutorine zasut sme\u0107em, zemljom i kamenom, pa još bez kanalizacione mre\u017ee i gdje se sve septi\u010dke jame prazne – direktno u njen vodotok! Uz sve brojnije zaga\u0111iva\u010de i \u010deste ekološke incidente kojima se, izgleda, "re\u017ee i potonja grana na kojoj sjedimo", Radoji\u010di\u0107 ilustrativno podsje\u0107a kako, recimo, be\u010di\u0107ki hotel Splendid ljekovito blato ve\u0107 nabavlja u Španiji, a koje na svjetskom tr\u017eištu košta \u010dak 40 eura po kilogramu. No, nijesu samo ugro\u017eeni resursi ljekovitog igaljskog blata, nego i livade morske trave "posidonie oceanice", koje u\u010destvuju u organskoj komponenti peloida. <\/p>\n Zdravica s fekalijama<\/strong> <\/p>\n – Te livade predstavljaju i najve\u0107i rezervoar biološke raznolikosti na Jadranu i endemska su vrsta koja je u svim zemljama Mediterana strogo zašti\u0107ena, svuda, osim kod nas, tvrdi dr Radoji\u010di\u0107, uz pojašnjenje da nekada široko rasprostranjene, i one polako nestaju u crnogorskom podmorju, posebno u Bokokotorskom zalivu. I to prvenstveno zbog "divlje" gradnje bez prate\u0107e kanalizacione infrastrukture, nasipanja i betoniranja pla\u017ea, pjeskarenja brodova i ostalog. Istini za volju, bujne livade "posidonia oceanice" pretekle su još samo u Topljanskom zalivu, pa on stoga i predla\u017ee da se ovaj lokalitet, još uz Bigovo i Solila, proglasi zašti\u0107enim, te ubudu\u0107e tretira kao morski park. Uz podsje\u0107anje da se pojam zaštite \u017eivotne sredine kod nas \u010desto poistovje\u0107uje sa ekologijom, što je pogrešno, jer ekologija je nau\u010dna disciplina biologije koja se bavi me\u0111usobnim zavisnostima i uticajima \u017eivih organizama i njihovog \u017eivog i ne\u017eivog okru\u017eenja, sagovornik dalje tvrdi: <\/p>\n – Prostor opštine Herceg-Novi najugro\u017eeniji je dio Crnogorskog primorja kad je u pitanju zaga\u0111enje. Nagli razvoj Opštine, a naro\u010dito Igala i okoline posljednjih decenija, u\u010dinio je da se stanovništvo okrene traganju za brzim koriš\u0107enjem obale, a pri tom se loše ili nikako nije obratila pa\u017enja upravljanju tim prirodnim resursom. Tako da danas od Njivica do Kamenara postoji više od 30 kanalizacionih ispusta, od kojih nijedan ne zadovoljava ni sanitarno-tehni\u010dke, ni estetske vrijednosti. A, uz ina\u010de ošte\u0107en gradski kolektor, postoji i više hiljada propusnih septi\u010dkih jama koje svoj sadr\u017eaj ispuštaju direktno u more. I najopasnije je što njihov sadr\u017eaj decenijama kontaminira okolno zemljište, stvaraju\u0107i «tempiranu bombu» od koje bismo, \u010dak i kad bi definitivno riješili kanalizaciju, trpjeli i dalje stalna zaga\u0111enja… <\/p>\n Stru\u010dnjak koji je uradio više projekata koji obra\u0111uju uticaj zaga\u0111iva\u010da na morski akvatorijum du\u017e Hercegnovske rivijere i prezentovao ih na više nau\u010dnih skupova, posebno isti\u010de pogubnost ogromne gradnje u Njivicama, zbog nepostojanja kanalizacije, \u010dime se ugro\u017eava \u010ditav niz prirodnih ljekovitih resursa i pita se: <\/p>\n – Šta \u0107e to u budu\u0107nosti zna\u010diti za zdravstveni turizam, gdje su talasoterapeutske procedure – lije\u010denje morem, peloidoterapija – lije\u010denje blatom ili balneoterapija – lije\u010denje mineralnom vodom, jedan od osnovnih vidova lije\u010denja? Izvjesno, to \u0107e se direktno odraziti i na turisti\u010dku privredu jer niko ne \u017eeli da se kupa u zaga\u0111enom moru. To, recimo, otvoreno potvr\u0111uju i rezultati bakteriološke kontrole mora, realizovane u okviru „Programa pra\u0107enja kvaliteta morske vode za kupanje i rekreaciju", koje organizuje JP „Morsko dobro". Najalarmantniji rezultati ovdje su bili 2002, gdje je na pet lokaliteta njen kvalitet prelazio granicu II klase, te se mogla smatrati zaga\u0111enom i neupotrebljivom za kupanje. Isti slu\u010daj bio je te godine i sa vodom za pi\u0107e kad su svi uzorci izvorske vode bili 100 odsto neispravni, dok je neispravnost vode za pi\u0107e iz bunara dokazana u 80 odsto uzoraka, a svi uzorci, njih 183, imali zaga\u0111enje fekalnog porijekla! <\/p>\n Naravno, i pet godina poslije, stanje nije ništa bolje! Posebno je alarmantna pri\u010da i izvorište Opa\u010dica, gdje se osnovne zakonske regulative ne primjenjuju, prvenstveno u formiranju zaštitnih zona i gdje su stvari izmakle svakoj kontroli jer se neposredno uz izvorište grade ku\u0107e sa upojnim septi\u010dkim jamama, pored privrednih pogona, pa još i aktivnog groblja! Od industrije, ka\u017ee sagovornik, i nadalje najve\u0107a opasnost za novski akvatorijum prijeti od Brodogradilišta Bijela, ali i koje, istini za volju, jedino na prostoru Opštine ozbiljno investira u zaštitu \u017eivotne sredine. <\/p>\n Ubli ubijaju vodu<\/strong> <\/p>\n – Smatram da u postoje\u0107em Lokalnom akcionom ekološkom planu ipak nije najbolje prepoznata opasnost od pjeskarenja brodova. Pravi i vrlo opasan problem je prašina, kad se pjeskare dna brodova, a problem je u boji kojom se premazuju dijelovi trupa koji se nalaze stalno u vodi. U takvim bojama, naime, jedan i od najotrovnijih jedinjenja, pripada grupi vrlo toksi\u010dnih organokalajnih jedinjenja koje neizbje\u017eno kontaminira \u010ditav morski ekosistem… <\/p>\n Dalje pri\u010du dr Radoji\u010di\u0107 usmjerava i prema deponiji Ubli, ustvari smetlištu, kao tako\u0111e "nesretnom rješenju" za deponovanje \u010dvrstog otpada. <\/p>\n – Svako smetlište ovakvog tipa predstavlja jedan bioreaktor sa fizi\u010dkim, hemijskim i biološkim procesima i procjednim vodama koje sebi put nalaze kroz ispucale karstne stijene. Procije\u0111ena otpadna voda koju je „proizvela" deponija vrlo je zaga\u0111ena i od nje stradaju podzemne vode, pa su upravo i zbog smetlišta Ubli ugro\u017eene sve zalihe pitke vode, od Zelenike do Risna. Ujedno i Ubli svjedo\u010de da lokalna vlast nikad nije imala „viziju", odnosno korektan odnos prema našim prirodnim bogatstvima, tako da se on kretao od nezainteresovanosti do destrukcije… <\/p>\n No, sa ove orjenske kote, opet se spuštamo u pri\u010du o betonizaciji obale i ostalim nevoljama u našoj „divljoj ljepoti" , gdje smo glavne adute – \u010disto more i prirodu – doveli pod golemi upitnik. <\/p>\n – Zašto zatvaramo o\u010di pred totalnom rasprodajom prostora i nevi\u0111enom devastacijom pejsa\u017ea Rosa, \u017danjica, Njivica?! Ve\u0107ina tzv. „turisti\u010dkih investitora" to zapravo i nijesu, ve\u0107 se radi o klasi\u010dnom profiterstvu. Naši najljepši prostori se troše za apartmanizaciju, poput Savine, Kobile, Igala…, \u010dime je lokalnom stanovništvu ovakvom raspodjelom obale \u010dak i onemogu\u0107en pristup obali, poput slu\u010daja uz Hotel „Topla". A, i javne rasprave o urbanisti\u010dkim planovima samo su puko zadovoljavanje forme, dok nam prostorni planovi omogu\u0107avaju zakonitu betonizaciju prelijepe obale, o \u010demu najve\u0107i broj izdatih gra\u0111evinskih dozvola na Crnogorskom primorju i svjedo\u010di. U proteklom periodu je o\u010digledno kako je interes kapitala upravo usmjeren prema otima\u010dini najatraktivnijeg prostora na našoj obali, u \u010demu mu svesrdno poma\u017ee i lokalna vlast! I tu se jedino vodi ra\u010duna o privatnim i strana\u010dkim interesima, pa se tako i lokalni politi\u010dari na vlasti i slu\u017ebenici Opštine uklju\u010duju u biznis sa nekretninama, što je nespojivo sa funkcijom koju obavljaju. U najkra\u0107em, umjesto prave urbanizacije, ovdje imamo tek pogubno pravilo – kupiti, prodati i – nestati!<\/p>\n