Vladika zahumsko-hercegova\u010dki i primorski Grigorije uputio je vlastima BiH inicijativu za me\u0111unarodnu arbitra\u017eu oko dijela jadranske obale u bliziji Igala u Crnoj Gori. <\/p>\n
Pi\u0161e: RSE<\/strong><\/em><\/p>\n Me\u0111unarodne granice BiH su one u kojima je 1992. godine priznata kao nezavisna dr\u017eava i prema njima ima samo jedan izlaz na more, a to je Neum. Sa Crnom Gorom nema neriješenih pitanja pa tako ni pretenzija prema dijelu jadranske obale kod mjesta Sutorina u blizini Igala, iako je to nekada bio dio bh teritorije, tvrdi za Radio Slobodna Evropa ministar sigurnosti BiH Tarik Sadovi\u0107: <\/p>\n «Na\u017ealost, na moju veliku \u017ealost, BiH nema drugi izlaz na more u predjelu Sutorine. Meni je poznato da su katastarske op\u0107ine Sutorina i Kruševice kod Igala nekada bile u sastavu op\u0107ine Trebinje i nekada je to bio drugi izlaz Bosne i Hercegovine na more. Mo\u017eda su \u010dak i vlasnici parcela u gruntu, i dan-danas u tim katastarskim op\u0107inama, bili dr\u017eavljani BiH. Ko je i zašto promijenio AVNOJ-evske granice BiH, da li je time u\u010dinjena nepravda Bosni i Hercegovini, a sigurno jeste, je prije svega pitanje za politi\u010dare. Meni koliko je poznato, BiH sa Crnom Gorom nema otvorenih pitanja u pogledu granice.» <\/p>\n Zvani\u010dan poziv vlastima BiH, ta\u010dnije predsjedavaju\u0107em Vije\u0107a ministara Nikoli Špiri\u0107u i \u010dlanu dr\u017eavnog predsjedništva Nebojši Radmanovi\u0107u, da BiH uklju\u010de u me\u0111unarodnu arbitra\u017eu oko dijela jadranske obale u blizini Igala, uputio je vladika zahumsko-hercegova\u010dki i primorski Grigorije: <\/p>\n «Mi \u017eivimo ovdje nekoliko kilometara vazdušno daleko od mora, a nemamo pristup moru. Kao ljudi, jednostavno moramo da imamo tu \u017eelju jer je ona prirodna. Ne postoji nigdje na svijetu tako daleko, tako drasti\u010dno odvojeno zale\u0111e od primorja. Ne ulaze\u0107i ni u kakve politi\u010dke konotacije niti imaju\u0107i ikakve politi\u010dke ambicije, pa \u010dak ni teritorijalne, govorimo samo o tome da to pitanje postoji, a ljudi su od nas tra\u017eili da tra\u017eimo odgovor na to pitanje. Naravno da je najbolji mogu\u0107i odgovor taj koji bismo dobili od me\u0111unarodne arbitra\u017ee i od me\u0111unarodnih komisija koje se u to razumiju i koje jednostavno treba da imaju u vidu prije svega \u017eivot ljudi i neke normalne me\u0111ususjedske odnose.» <\/p>\n \u010clan bh. Predsjedništva Nebojša Radmanovi\u0107 izjavio je da se pitanje granice BiH i Crne Gore pominjalo nekoliko puta u prošlosti ali da je trenutno potpuno neizvjesno šta kolektivni šef dr\u017eave mo\u017ee uraditi u vezi s tim. Istovremeno, ambasador BiH u Podgorici Branislav Juki\u0107 ka\u017ee kako nema bilo kakvih informacija da se odstupilo od ranijih zvani\u010dnih stavova bh. vlasti kada je u pitanju granica sa Crnom Gorom: <\/p>\n «Slu\u017ebeni stav BiH je da sa Crnom Gorom nemamo otvorenih pitanja, a ovaj stav su u razgovorima sa crnogorskim zvani\u010dnicima potvrdili \u010dlanovi Predsjedništva BiH kad su bili ovdje u posjetama u Crnoj Gori, dakle, gospodin Haris Silajd\u017ei\u0107 25.10.2007., gospodin Nebojša Radmanovi\u0107 29.11.2007. godine i gospodin \u017deljko Komši\u0107 10.12.2007. godine. Dakle, to je trenutno slu\u017ebeni i zvani\u010dni stav koji imamo. Naravno, u slu\u010daju da nadle\u017ene institucije pošalju neke druge instrukcije, ja, kao ambasador BiH, \u0107u postupiti prema tim instrukcijama.» <\/p>\n Ambasador Crne Gore u BiH Ramiz Baši\u0107 isti\u010de da su granice dvije zemlje utvr\u0111ene i jasne i da nema nikakvih teritorijalnih sporova te je potpuno nejasno zašto se ovo pitanje pokre\u0107e: <\/p>\n «Crna Gora i Bosna i Hercegovina nemaju nijedno otvoreno pitanje, uklju\u010duju\u0107i i teritorijalno. Prema tome, mi smo pripremili i Sporazum o granici da on mo\u017ee biti vrlo brzo potpisan, jedino je neki mali zastoj na bh strani zato što nakon izbora nije izabrana nova dr\u017eavna komisija za granice. To je \u010disto proceduralni razlog, zna\u010di formalni razlog, ina\u010de taj sporazum je spreman za potpisivanje. Time \u0107emo ustvari staviti ta\u010dku na sve ove pri\u010de oko ovih pitanja. Naravno, ne mo\u017ee \u010dovjek da je ravnodušan, ali to nema nikakvu oficijelnu vrijednost, nego je više u nekoj formi neke spekulacije i ideje.» <\/p>\n Aspiracije SPC na teritoriju Crne Gore<\/strong><\/p>\n Iz Vlade Crne Gore poru\u010duju da sa Bosnom i Herecegovinom nemaju spornih pitanja posebno ne oko ragrani\u010denja i da to niko do sada od bosanskih zvani\u010dnika nije pominjao. A iz Crnogorske pravoslavne crkve upozoravaju da bi dr\u017eava hitno trabala da reaguje, podsje\u0107aju\u0107i da incijativa poti\u010de od vladike zahumsko–herecegova\u010dko-primorskog Grigorija, koji ima vjerske ingerencije u Crnoj Gori, te da se radi o aspiracijama Srpske pravoslavne crkve koja, kako tvrde, \u017eeli da otu\u0111i dio crnogorske teritorije kod Sutorine.<\/p>\n Pomo\u0107nik ministra spoljnih poslova i predsjednik vladine Komisije za razgrani\u010denje Dragan \u0110urovi\u0107 tvrdi da Crna Gora nema spornih posebno ne teritorijalnih pitanja sa Bosnom i Herecegovinom, naprotiv:<\/p>\n "Imamo izvanredne odnose na svim nivoima. Nedavno smo imali i konzularne konsultacije na kojima smo ponovo pokrenuli pitanje zaklju\u010divanja sporazuma o granici, jer priznavanjem uzajamnim Bosne i Hercgovine i Crne Gore nije bilo nikakvih spornih pitanja, pogotovo ne teritorijalnim .\u010cak se mi nadamo da \u0107emo prvi sporazum o granici zaklju\u010diti sa Bosnom i Hercegovinom, primjenjuju\u0107i Badinterov princip da administrativne granice predstavljaju dr\u017eavne granice, da su one svojevremno odre\u0111ene. Tako da nema niti je bilo zvani\u010dnih najava sa bosanske strane da ima ikakvih neriješenih pitanja ."<\/p>\n Sa druge strane, o\u010digledno upoznat sa ovom temom, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapi\u0107 danas je, gostuju\u0107i na Radiju Crne Gore i odgovaraju\u0107i na pitanje spora oko crkvene imovine sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori, pomenuo inicijativu vladike zahumsko-hercegova\u010dko-primorskog Grigorija koji od vlasti Bosne i Hercegovine tra\u017ei da od Crne Gore zatra\u017ee dio teritorije:<\/p>\n "Ne mo\u017eemo finansirati one koji nude teritoriju Crne Gore, po kojima treba da damo dio teritorije Crne Gore u Sutorini nekom drugom. Treba vidjeti da li je taj gospodin gra\u0111anin, odnosno dr\u017eavljanin Crne Gore, sada nema više gra\u0111anina nego postoji gra\u0111anin isto što i dr\u017eavljanin, u Crnoj Gori i da odgovara krivi\u010dno zato što je pokušao da odu\u0111i dio teritorije i tra\u017ei otu\u0111enje dijela teritorije Crne Gore".<\/p>\n Crnogorski mediji prenijeli su pisanje bosanske štampe da je srpski \u010dlan Predsjedništva te zemlje Nebojša Radmanovi\u0107 rekao da je preispitivanje granice izme\u0111u Crne Gore i Bosne i Hercegovine u dijelu jadranske obale kompleksno i da je teško re\u0107i što Predsjedništvo Bosne i Hercegovine mo\u017ee da u\u010dini u vezi sa tim. Tako\u0111e je prenijeto da je inicijativa potekla od strane vladike zahumsko-hercegova\u010dko- primorskog Grigorija, koji je apelovao na vlasti te zemlje da se uklju\u010de u arbitra\u017eu jadranske obale koja joj je oduzeta. <\/p>\n Ova inicijativa danas je komentarisana i u dnevnom listu "Dan" od strane tivatskog istori\u010dara i publiciste iz Boke Vaska Kosti\u0107a, koji podr\u017eava stav vladike Grigorija da Bosna i Hercegovina ima pravo da ima pretenzije na dio teritorije u Crnoj Gori u Sutorini, pozivaju\u0107i se na istoriju. Kosti\u0107 ka\u017ee da su dijelovi Boke pripadali Bosni i to ne u kratkom istorijskom razdoblju. "Dovoljno je pomenuti samo zemlju Svetog Save i dokle se ona prostirala još dok je on \u017eivio na ovoj zemlji, pa od tada kroz sve epohe", ka\u017ee Kosti\u0107, koji navodi da podrška stanovnika Sutorine toj ideji ne treba da \u010dudi. Kosti\u0107 za to optu\u017euje «pogrešnu antisrpsku, eksploatatorsku, asimilatorsku politiku prema Boki i Bokeljima od strane crnogorske vlasti», koja se po njegovom sudu «ne libi falsifikata i pritisaka jer su svjesni da je Crna Gora, «skrpljena od nekoliko oblasti gdje ve\u0107inski narod \u010dine Srbi».<\/p>\n Sa druge strane, Stevo Vu\u010dini\u0107, predsjednik Odbora za promociju Crnogorske pravoslavne crkve, u više je navrata u posljednje vrijeme sa konferencija za medije upozoravao crnogorske vlasti da vladika Grigorije, koriste\u0107i svoje crkvene nadle\u017enosti u Sutorini u Boki, radi protiv dr\u017eavnog integriteta i suvereniteta Crne Gore:<\/p>\n "Upravo ta situacija koja sada na neki na\u010din eskalira u Boki Kotorskoj, ono na što sam upozoravao.O ovome je bilo razgovora ina\u010de još na Dejtonskim mirovnim pregovorima, me\u0111utim, tada je vjerovatno me\u0111unarodna zajednica zaprije\u010dila takav mogu\u0107i scenario. Ali sada Srpska pravoslavna crkva i izvjesni politi\u010dki i ostali obavještajni krugovi iz Beograda, koji imaju izuzetno ekspozituru u Boki Kotorskoj pokušavaju da destruiraju teritoriju Crne Gore, da joj otmu dijelove teritorije. Na \u017ealost, dijelovi dr\u017eavne administracije po ovom pitanju ne pokazuju dovoljno interesovanja i smatram da je to eskaliralo do mjere koja mo\u017ee da izazove ozbiljne politi\u010dke nevolje i u zemlji i vani."<\/p>\n Dodajmo i da su mediji prenijeli izjavu ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimira Juki\u0107a, koji je rekao da je zvani\u010dan stav te dr\u017eave o granici sa Crnom Gorom jasan i da nema otvorenih pitanja. Juki\u0107 je podsjetio na opšteprihva\u0107en stav Badinterove komisije, prema kojem granice izme\u0111u bivših jugoslovenskih republika postaju me\u0111udr\u017eavne na dan sticanja nezavisnosti. <\/p>\n Biljana Jovi\u0107evi\u0107<\/p>\n \u017dana Kova\u010devi\u0107 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vladika zahumsko-hercegova\u010dki i primorski Grigorije uputio je vlastima BiH inicijativu za me\u0111unarodnu arbitra\u017eu oko dijela jadranske obale u bliziji Igala u Crnoj Gori. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46641","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46641","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46641"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46641\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46641"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46641"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46641"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}