{"id":46637,"date":"2008-05-09T22:18:16","date_gmt":"2008-05-09T22:18:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46637"},"modified":"2008-05-09T22:18:16","modified_gmt":"2008-05-09T22:18:16","slug":"nedosanjani-srpski-snovi-na-postmodernom-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/05\/09\/nedosanjani-srpski-snovi-na-postmodernom-balkanu\/","title":{"rendered":"Nedosanjani srpski snovi na postmodernom Balkanu"},"content":{"rendered":"<p>Pre devet godina: Jedan razgovor Zorana \u0110in\u0111i\u0107a i Slavoja \u017di\u017eeka<\/p>\n<p><strong>SZ-Magazin:<\/strong> Gospodine \u0110in\u0111i\u0107, kad \u0107ete postati predsjednik Srbije?<\/p>\n<p><strong>Zoran \u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Potpuno je svejedno jesam li ja sljede\u0107i predsjednik Srbije ili netko drugi. Odlu\u010duju\u0107e je da Milo&scaron;evi\u0107ev nasljednik bude istinski demokrat, a ne netko od koruptnih i demago&scaron;kih politi\u010dara koji su do sada vladali zemljom.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> Vjerujete li da \u0107e do tada Srbi i Albanci mo\u0107i \u017eivjeti zajedno u miru?<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Ne, to \u0107e trajati puno, puno du\u017ee. Kao prvo, bit \u0107e te&scaron;ko zajam\u010diti i minimalni okvir za svakodnevni zajedni\u010dki \u017eivot. Sigurno je da \u0107e narodi ove regije mo\u0107i iza\u0107i jedni s drugima na kraj ako imaju zajedni\u010dki cilj. A to mo\u017ee biti samo pribli\u017eavanje Evropi. <\/p>\n<table style=\"height: 603px; background-color: #cccccc\" width=\"258\" align=\"right\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><em><strong>Politi\u010dari i intelektualci<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>SZ: Da ste ostali politi\u010dar, gospodine \u017di\u017eek, mogli ste mo\u017eda imati utjecaja na takva pitanja. Za&scaron;to ste se nakon neuspje&scaron;ne kandidature za predsjednika Slovenije 1990. ponovo povukli na sveu\u010dili&scaron;te?<\/em><\/p>\n<p><em>\u017di\u017eek: Morao sam se odlu\u010diti izme\u0111u moje akademske karijere i politike i ustanovio sam da mi je moj rad naprosto bio previ&scaron;e va\u017ean. Osim toga, politika je na dug rok stra&scaron;no naporna.<\/em><\/p>\n<p><em>\u0110in\u0111i\u0107: Kome to ka\u017eete?!<\/em><\/p>\n<p><em>\u017di\u017eek: Usprkos tome, ta je epizoda za mene bila jako zanimljiva. Prije toga sam uvijek mislio da su svi pravi politi\u010dari cinici koji se okru\u017euju intelektualcima da im pribave ideolo&scaron;ku osnovu za njihovo djelovanje. Ali, neo\u010dekivano su se intelektualci pokazali pravim cinicima, dok su politi\u010dari o\u010dajni\u010dki poku&scaron;avali smjestiti svoje djelovanje u neki moralisti\u010dki kontekst.<\/em><\/p>\n<p><em>SZ: Vidite li i vi sebe u ulozi intelektualca ili pragmati\u010dara, gospodine \u0110in\u0111i\u0107?<\/em><\/p>\n<p><em>\u0110in\u0111i\u0107: Ja sam apsolutni pragmati\u010dar.<\/em><\/p>\n<p><em>\u017di\u017eek: Ha! Time ste se jednozna\u010dno izdali kao intelektualac. Pravi intelektualac se uvijek ozna\u010dava pragmati\u010darem.<\/em><\/p>\n<p><em>\u0110in\u0111i\u0107: Ja u Srbiji va\u017eim \u010dak kao previ&scaron;e pragmati\u010dan. <\/em><em>Monarhija i republika su mi svejedno, komunisti i antikomunisti su mi svejedno, lijevi i desni su mi svejedno. Za mene va\u017ei samo dnevna politika, jer mi se u Srbiji iz dana u dan borimo za pre\u017eivljavanje. Tu bilo kakva ideolo&scaron;ka pitanja jednostavno nisu naro\u010dito zanimljiva.<\/em><\/p>\n<p><em>\u017di\u017eek: Dopustite da na kraju dam jednu prognozu koja mo\u017eda zvu\u010di suludo. Kad nestanu stari diktatori kao &scaron;to su Milo&scaron;evi\u0107 i hrvatski predsjednik Tu\u0111man, do\u0107i \u0107e, vjerujem, do ponovnog kulturnog ujedinjenja stare Jugoslavije. Mladi nemaju vi&scaron;e volje za to nacionalisti\u010dko lupetanje &#8211; oni su pametniji od svojih roditelja.<\/em><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> Znate li &scaron;to je po mome mi&scaron;ljenju prvi korak prema pomirenju? Moramo si priznati da se me\u0111usobno ne podnosimo. To je puno va\u017enije nego da se istjeruje neko prisilno &quot;Od danas se me\u0111usobno po&scaron;tujemo.&quot; Priznajmo si da se mrzimo! Ako to budemo mogli re\u0107i, a da se me\u0111usobno&nbsp;ne masakriramo, onda smo skoro ve\u0107 dobili.<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> U balkanskim zemljama moramo se pona&scaron;ati kao u nogometnoj mom\u010dadi. Ni u velikim timovima igra\u010di se ne vole, ponekad se \u010dak i mrze, ali igraju zajedno i poku&scaron;avaju zajedno pobijediti. Ako prepoznamo da svoje ciljeve mo\u017eemo posti\u0107i samo preko me\u0111usobne suradnje u regiji, onda \u0107emo se u budu\u0107nosti mo\u0107i ophoditi jedni s drugima miroljubivo \u010dak i iz \u010distog egoizma.<\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> Najva\u017enije je da zapadni pacifisti i multikulturalisti kona\u010dno umuknu i da se vi&scaron;e ne mije&scaron;aju. Oni imaju predod\u017ebe koje su za Balkan apsolutno destruktivne. Multikulturalisti\u010dka ljevica ne analizira politi\u010dko stanje, ve\u0107 mitove. Ona baci pogled na etni\u010dke konflikte i kao poku&scaron;aj rje&scaron;enja formulira jedno mlitavo &quot;Treba nam vi&scaron;e tolerancije i bratske ljubavi.&quot; Ja ka\u017eem: upravo to je ono &scaron;to ne trebamo! Prije nekoliko godina vidio sam na austrijskoj televiziji diskusiju izme\u0111u jednog austrijskog pacifista, jednog Albanca i jednog Srbina. Albanac i Srbin su izrekli razmjerno razumne stvari, ali pacifist nije razumio uop\u0107e ni&scaron;ta, ve\u0107 je neprestano samo vikao: &quot;Vi morate voljeti jedni druge, a ne pucati jedni na druge.&quot; U jednom trenutku Srbin i Albanac su se pogledali samo nakratko, kao da su u dosluhu. &Scaron;ta pri\u010da taj idiot? Moj je san tada bio ovo: Kad bi Srbi i Albanci mogli re\u0107i jedni drugima &quot;Izbacimo zajedno te glupe pacifiste i multikulturaliste&quot;, tad bi bilo nade za Balkan.<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Ni ja ne vjerujem da \u0107e Srbi i Albanci ikada biti bra\u0107a. Ali miroljubiv zajedni\u010dki \u017eivot smatram mogu\u0107im, to nije utopija. <\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> O tome mi pada na pamet jedan primjer iz SAD. Iz filma &quot;Svjedok&quot; s Harisonom Fordom. Svi poznajemo narod Ami&scaron;a &#8211; stvarno fascinantna narodna skupina. To su istinski fundamentalisti, ali oni nemaju nikakve probleme s &quot;normalnim&quot; Amerikancima koji \u017eive u njihovoj okolini. Tamo posve miroljubivo <\/p>\n<table style=\"height: 180px; background-color: #cccccc\" width=\"230\" align=\"left\" border=\"0\">\n<tbody>\n<tr>\n<td>\n<p><em><strong>Za i protiv Mar&scaron;alovog plana<\/strong><\/em><\/p>\n<p><em>SZ: Kako bi, po va&scaron;em mi&scaron;ljenju, trebalo da izgleda strategija Zapada prema Balkanu?<\/em><\/p>\n<p><em>\u0110in\u0111i\u0107: Zapad se mora prikloniti tome da je Balkan dio Evrope. Bez Balkana Evropa nije potpuna i bez Evrope Balkan je tempirana bomba koja eksplodira svakih pet godina. Sad treba razviti dugoro\u010dan plan da bismo politi\u010dki i privredno unaprijedili na&scaron;u regiju. Treba kona\u010dno isu&scaron;iti baru&scaron;tinu destruktivnosti. Jo&scaron;ka Fi&scaron;er je iznio prijedloge koji idu u tom smjeru. Neka vrsta Mar&scaron;alovog plana za Balkan. Nakon &scaron;to je Njema\u010dka u ovom stolje\u0107u vodila dva svjetska rata, ona sad forsira koncept balkanskog mira. Ja to vidim kao malo izravnanje ra\u010duna za pro&scaron;lost.<\/em><\/p>\n<p><em>\u017di\u017eek: Ne bojite se da bi Mar&scaron;alov plan za Balkan mogao sobom donijeti i opasnosti?<\/em><\/p>\n<p><em>\u0110in\u0111i\u0107: Koje? Mar&scaron;alov plan mora do\u0107i! Izvana je posve nemogu\u0107e i zamisliti kakvu duboku socijalnu krizu pro\u017eivljava ova regija, ne samo Srbija, ve\u0107 i Makedonija, Bugarska i Bosna. Bez ekonomskog zamaha regija \u0107e ostati \u017eari&scaron;te krize. Uostalom, bez toga zamaha ne\u0107e uspjeti ni prevladavanje pro&scaron;losti. Sve dok u Srbiji ljudi moraju brinuti za svoju svakodnevnu egzistenciju, posve je nerealisti\u010dno o\u010dekivati da \u0107e se brinuti za Albance. Sve dok sami pate, svejedno im je za patnju drugih.<\/em><\/p>\n<p><em>\u017di\u017eek: Pa to je naivno! <\/em><em>Naravno da bismo svi rado postali \u010dlanovi Old Boys Club-a bogatih zapadnih dr\u017eava. Ali, ja se bojim da bi Mar&scaron;alov plan, koji uklju\u010duje to obe\u0107anje, u kratkom roku mogao dovesti do sli\u010dnog stanja koje poznajemo iz slavnih dviju faza socijalizma: cilj je ve\u0107a sloboda, ali prije toga je nu\u017eno malo pritiska. <\/em><em>Ja se bojim da \u0107e Zapad urediti Balkan kao privremeni protektorat i izrabiti ga ekonomski.<\/em><\/p>\n<p><em>\u0110in\u0111i\u0107: Ja ne vjerujem da Zapad ho\u0107e to.<\/em><\/p>\n<p><em>\u017di\u017eek: Ja vidim jo&scaron; jedan aspekt u ideji o Mar&scaron;alovom planu koji me uznemirava. Dio Milo&scaron;evi\u0107eve propagande bila je tvrdnja da je Srbija posljednji bastion protiv novog svjetskog poretka multinacionalnog kapitala u Evropi. Ja znam, naravno, da je to bula\u017enjenje, pa nisam lud. No, ipak se postavlja pitanje je li taj novi svjetski poredak tako vrijedan stremljenja i &scaron;to gubimo ako mu se podvrgnemo. Moram priznati da ni sam nemam odgovor na to.<\/em><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>opstoje jedna pored drugih potpuno razli\u010dita shva\u0107anja \u017eivota &#8211; bez nacionalizma, bez misionarskog utjecanja s bilo koje strane. Ja vjerujem da je to mogu\u0107e i na Kosovu.<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Ono &scaron;to bi moglo ubrzati normalizaciju jeste \u010dinjenica da ljudi na Balkanu vrlo brzo zaboravljaju. Priznajem, taj mentalitet ponekad i nije prednost, ali nakon tako stra&scaron;nog konflikta daje im mogu\u0107nost da \u017eive dalje. <\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> U tome se moram slo\u017eiti s vama. Ako postoji neko mjesto na svijetu na kojemu ljudi od danas na sutra mogu sve zaboraviti, onda je to Balkan. Time je naravno opovrgnut i omiljeni kli&scaron;e da se ljudi na Balkanu batrgaju u zagrljaju povijesti. Kad sam prije deset godina bio u Nizozemskoj palo mi je u o\u010di da su ljudi tamo jo&scaron; jako traumatizirani Drugim svjetskim ratom. Uz sve po&scaron;tovanje prema Nizozemskoj, tamo&scaron;nji ljudi su ipak puno manje patili od rata nego ljudi u biv&scaron;oj Jugoslaviji. Usprkos tome, mi smo sve to puno br\u017ee zaboravili.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> Mogu li Srbi stvarno zaboraviti tako brzo? Izgubljena bitka na Kosovu ipak jo&scaron; uvijek utje\u010de na dnevni politi\u010dki posao, iako je od nje pro&scaron;lo ve\u0107 600 godina?<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Srbija je komplicirana zemlja. Da bismo je razumjeli, moramo znati da Srbi imaju tri velika sna, koji su svi na neki na\u010din ispravni i legitimni, ali koji se nikad nisu obistinili: socijalizam, nacionalizam i tradicionalizam. S tim snovima se u Srbiji pravi politika.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> Kako to funkcionira?<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Sva tri sna imaju veze s potrebama ljudi. Ako se dakle njima manipulira spretno, ve\u0107ina ljudi postaje brzo uvjerena &#8230;<\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> &#8230; a da pri tome ne budu odmah Milo&scaron;evi\u0107evi dobrovoljni izvr&scaron;itelji, ako smijem ovdje parafrazirati naslov Goldhagenove knjige.<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Dopustite mi da malo objasnim to s tri sna. Milo&scaron;evi\u0107 je prisvojio san o socijalizmu kad je 1986. postao prvi sekretar srpskih komunista. Njegova je poruka glasila: Svi \u0107e dobiti ono &scaron;to im pripada, nitko ne\u0107e izgubiti svoj posao, sve \u0107e ostati onako kako je bilo. Tako je pridobio mase za sebe. U temelju sna o nacionalizmu le\u017ei potreba ljudi da kona\u010dno jednom budu nacija koja ne\u0107e biti lopta za igranje velikih sila. Nacija koja sama odlu\u010duje kuda protje\u010du njezine granice. Nacionalist Vojislav &Scaron;e&scaron;elj je zastupao taj san i rekao, po\u0111imo sad od toga da povijest ne postoji i da sad iznova odre\u0111ujemo pravila. A tu je i san o tradicionalizmu, potreba za sretnim svijetom pro&scaron;losti. Na&scaron;a povijest, na&scaron;i kraljevi, na&scaron;i carevi. Vuk Dra&scaron;kovi\u0107 reprezentira taj san. Milo&scaron;evi\u0107 je vrlo spretno igrao sa sva tri sna da bi odr\u017eao svoju vlast. Ali tome moramo dodati jo&scaron; jednu, \u010detvrtu ideju. To je ideja da kona\u010dno prihvatimo realnost. Mi moramo kona\u010dno zauzeti svoje mjesto u Evropi. Iz toga se naravno ne mo\u017ee napraviti san i zbog toga je demokratska opozicija imala toliko te&scaron;ko\u0107a da konkurira mitovima.<\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> Za mene je fascinantno kako spretno je Milo&scaron;evi\u0107 izmanipulirao stari nacionalni mit Srba, poraz protiv Turaka u boju na Kosovu godine 1389. To je zapravo vrlo lijep mit koji pokazuje kako se jedan poraz mo\u017ee preobratiti u spiritualnu pobjedu. Milo&scaron;evi\u0107 je obrnuo mit u \u010distu suprotnost. Kod njega to glasi: Tada smo izgubili bitku, sad se moramo osvetiti! On je preobrazio taj prekrasni mit u posve jeftino sredstvo nacionalisti\u010dke mobilizacije.<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Ja imam o tome svoju vlastitu teoriju. Osnovni sadr\u017eaj kosovskog mita je, po mome mi&scaron;ljenju, to da je ne-realni svijet va\u017eniji od realnog. Izgubili smo bitku na Kosovu polju, u to nema nikakve sumnje. Ali, pona&scaron;amo se kao da smo je dobili. Stolje\u0107ima smo kao narod metodski negirali realnost. U vrijeme turske okupacije to je mo\u017eda bio legitiman mehanizam obrane jednog malog naroda. Ali nakon &scaron;to je nastala srpska dr\u017eava, taj je mit razvio svoje destruktivno djelovanje. On je sprije\u010dio tu mladu naciju da na\u0111e svoje mjesto me\u0111u drugim narodima. Govorili smo: mi smo bolji od drugih zato &scaron;to \u017eivimo u svijetu u kojemu smo junaci. I srpski politi\u010dari nisu uspjeli u tome da na\u0111u prijelaz u stvarnost, da je prihvate. U cijelom 20. stolje\u0107u temeljne ideje srpske politike su bile posve krive i daleke od stvarnosti.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> Dakle, Milo&scaron;evi\u0107 nije pojedina\u010dni slu\u010daj?<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Milo&scaron;evi\u0107 stoji upravo u toj tradiciji kad ka\u017ee da \u0107emo pobijediti NATO. On je to stvarno ozbiljno mislio! I najve\u0107i dio ljudi mu je vjerovao! Ali, sad su se probudili. Za to je bilo krajnje vrijeme, jer ako ta ideologija ne nestane, onda ni u budu\u0107nosti ne\u0107emo biti normalan narod. Moramo promijeniti sve, jer ina\u010de se ni&scaron;ta ne\u0107e promijeniti.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> Jesu li Srbi bili izmanipulirani ili su se spremno predali svojim zavodnicima?<\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> Oboje je preprosto. Ljude ne zavodi neki zao vladar niti se nalaze u nekoj vrsti kolektivnog ludila. Politi\u010dka osje\u0107anja \u010desto imaju mnogozna\u010dnost koja grani\u010di s paradoksom. Mnogi ljudi njeguju prema vani cini\u010dnu suverenost, ali ipak na nekoj temeljnoj razini tra\u017ee istinska uvjerenja. Uzmimo na primjer jednog tipi\u010dnog birokrata iz Titovog vremena. Slu\u017ebeno bi taj rekao: &quot;Ja vjerujem u Tita i socijalizam.&quot; Ali privatno bi rekao: &quot;Onima gore stalo je samo do vlasti.&quot; To je ta uobi\u010dajena cini\u010dna distanca. Ja tvrdim da je taj cini\u010dni birokrat usprkos tome, posve duboko u svojoj nutrini, gajio \u010de\u017enju da voljno vjeruje u dr\u017eavu i ideale socijalizma. Zaklju\u010dak iz toga je sljede\u0107i: Prejednostavno je podmetati ljudima cinizam, politi\u010dka stvarnost je slo\u017eenija. To vrijedi, na primjer, i za Hitlera. \u010citao sam &quot;Mein Kampf&quot;, uostalom u\u017easno dosadno, ali ako se nakon toga pitamo je li Hitler stvarno vjerovao u \u017eidovsku zavjeru protiv svijeta, odgovor je samo: da i ne! On jest vjerovao u to, ali je ujedno znao koliko lako narod dopu&scaron;ta da bude izmanipuliran time.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> Sli\u010dno paradoksalno se osje\u0107aju i Srbi?<\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> Na izvjestan na\u010din, sigurno. Otputujte u Beograd. Tamo \u0107ete sresti posve normalne ljude koji slu&scaron;aju rock muziku i gledaju holivudske filmove, kao i ljudi na Zapadu. Prolazit \u0107ete ulicama i pitati se gdje su ti ozlogla&scaron;eni nacionalisti o kojima neprestano slu&scaron;amo. Jam\u010dim vam da ne\u0107ete na\u0107i nikoga tko hoda uokolo u nacionalnoj no&scaron;nji. To je paradoks &#8211; prozapadno dr\u017eanje opstoji ujedno s posve temeljnim utjecajem nacionalnih mitova. To je stvarno te&scaron;ko razumjeti, ali to uostalom nije tako samo u Srbiji, ve\u0107 na cijelom Balkanu.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> \u017delite li time re\u0107i da je Balkan posebno zaostao?<\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> Ne, posve suprotno. Ja tvrdim da Balkan u toj to\u010dki uop\u0107e nije staromodan, ve\u0107 je osobito usmjeren na budu\u0107nost. Ovdje kod nas uop\u0107e ne postoji suprotnost izme\u0111u modernih i tradicije svjesnih ljudi. Oboje postoji jedno pored drugog, kao u Indiji, gdje neki ljudi preko dana pi&scaron;u o najte\u017eim kompjuterskim programima, a onda na putu ku\u0107i paze da se uklone s puta svetoj kravi. To je istinski postmodernizam. U tome Zapad mo\u017ee nau\u010diti jako puno od Balkana.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> Gospodine \u0110in\u0111i\u0107, zna\u010di li to za vas kao politi\u010dara da istovremeno morate gledati naprijed i unatrag?<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Moglo bi se tako re\u0107i. U jednom slo\u017eenom dru&scaron;tvu, koje se klati izme\u0111u pro&scaron;losti i budu\u0107nosti, politika mo\u017ee birati na &scaron;to \u0107e se osloniti. Da smo prije deset godina imali politi\u010dare koji bi gradili na pozitivnim sadr\u017eajima tih mitova, sad bismo bili u Evropskoj uniju. Jer mitovi imaju potencijal za oboje, za dobro i za zlo.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> &Scaron;to \u0107e se desiti ako demokratizacija propadne ve\u0107 u za\u010detku?<\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> Nakon ru&scaron;enja Milo&scaron;evi\u0107a mogla bi nastupiti i &quot;rusifikacija&quot; Srbije. Pod time mislim da bi mogao do\u0107i na vlast re\u017eim koji prema vani izgleda moderno i zapadnja\u010dki, ali potajno iznutra plja\u010dka zemlju i ucjenjuje Zapad na isti na\u010din kao &scaron;to to \u010dini Jeljcin: Ako nas ne podr\u017eite, ovdje \u0107e se sve uru&scaron;iti. Takav re\u017eim se uop\u0107e ne bi morao pretvarati da ima neku viziju, nego bi mogao pre\u017eivljavati tako da planski ja\u010da nihilizam kod ljudi. To je uradio na primjer general Jaruzelski u Poljskoj: nakon &scaron;to je 1981. proglasio ratno stanje, zemlja je bila preplavljena drogama i pornografijom. Ne mislite li da ta opasnost postoji i za Srbiju, gospodine \u0110in\u0111i\u0107?<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Ako ne do\u0111e do radikalnog ozdravljenja politi\u010dke kulture, onda je to doista najvjerojatnija posljedica &#8211; kolaboracija izme\u0111u dijelova Milo&scaron;evi\u0107evog aparata i dijelova opozicije, dakle diskontinuitet politi\u010dkog personala uz istovremeni kontinuitet politike.<\/p>\n<p><strong>SZ:<\/strong> Za vrijeme rata na Kosovu od opozicije se stvarno moglo zamijetiti malo &scaron;to.<\/p>\n<p><strong>\u0110in\u0111i\u0107:<\/strong> Pa, bio je rat. Za vrijeme foklandskog rata ni u Engleskoj se nije ba&scaron; puno primje\u0107ivalo od politi\u010dkog \u017eivota. Ja sam se \u010dudio da se demokratska Srbija tako brzo oporavila nakon prestanka rata. Ni mjesec dana nakon toga ljudi su bili protiv Milo&scaron;evi\u0107a, a ne protiv NATO-a, koji je upravo bio bombardirao njihove gradove. U Beogradu vlada osje\u0107anje da dolazi oslobo\u0111enje &#8211; skoro kao nakon petsto godina turske vladavine. Jer ono &scaron;to sad pro\u017eivljavamo je okupacija iznutra. Milo&scaron;evi\u0107 i njegova klika vladaju zemljom na osmanlijski na\u010din, s koruptnim pseudofeudalizmom. U javnosti se pokazuju kao vladari, i ve\u0107 su njihovi unuci predvi\u0111eni za prijestolje. Ono &scaron;to sad predstoji, jest kona\u010dno oslobo\u0111enje od te orijentalne despotije &#8230;<\/p>\n<p><strong>\u017di\u017eek:<\/strong> &#8230; za koju je Zapad, to ne bismo smjeli zaboraviti, djelomi\u010dno suodgovoran. Milo&scaron;evi\u0107 je jednozna\u010dno iskoristio Mobutuov efekt. Kao i predsjednik Mobutu u Zairu i on je sugerirao Zapadu da je on jedini koji mo\u017ee kontrolirati opasnu ratnu zonu. Ako ja padnem, rekao je Milo&scaron;evi\u0107, eksplodirat \u0107e cijeli Balkan. Zapad je rado vjerovao u to i podr\u017eavao ga godinama.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.danas.co.yu\/\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pre devet godina: Jedan razgovor Zorana \u0110in\u0111i\u0107a i Slavoja \u017di\u017eeka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46637","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46637"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46637\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}