Prošle su decenije od završetka Drugog svjetskog rata, a stare ideološke barikade još nisu uklonjene.<\/p>\n
Pi\u0161e: Gojko Beri\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Sutra je Dan pobjede nad fašizmom, najzna\u010dajniji datum u burnoj istoriji 20. stolje\u0107a. Nastankom hladnog rata velika antifašisti\u010dka koalicija se raspala na dva ideološki nepomirljiva bloka. Njihov antagonizam je trajao decenijama. Ratno savezništvo je, ipak, simboli\u010dno obnovljeno na 60. godišnjicu sloma fašizma, kada se na centralnoj sve\u010danosti u Moskvi okupio impozantan broj svjetskih lidera. Nijedan od šefova dr\u017eava nastalih raspadom Jugoslavije nije bio pozvan. Miloševi\u0107 je bio u Hagu, Tu\u0111man na Mirogoju, a ni ostali nisu imali \u010dime da se pohvale u slavu tog datuma, pa im tamo nije ni bilo mjesto. <\/p>\n Pobjednici nad Hitlerom nisu za\u017emirili pred \u010dinjenicom da je devedesetih godina Balkanom harao fašisti\u010dki stampedo, kada su osvetni\u010dki uništeni gotovo svi spomenici antifašisti\u010dke borbe, u \u010demu su Hrvati bili nedosti\u017eni. Na srpsku agresiju odgovorili su otporom koji je u sebi sadr\u017eavao jake primjese fašisti\u010dkog antifašizma. Postkomunisti\u010dke vlasti nikada nisu prihvatile antifašizam kao civilizacijsku tekovinu. Antifašizam prethodnih generacija slu\u017ei im samo kao smokvin list na njihovoj kleronacionalisti\u010dkoj golotinji. Vladaju\u0107a nomenklatura u Bosni i Hercegovini nije u tom pogledu nikakav izuzetak. O kleru da se i ne govori. <\/p>\n Istorija je neke stvari okrenula naglava\u010dke, pa su tako najve\u0107i antifašisti u Evropi postali Nijemci. Na našim prostorima slu\u010daj je mnogo komplikovaniji. Populisti\u010dki nacionalizam je postao glavni oslonac svih re\u017eima od Vardara do Triglava. Pišu\u0107i istoriju u svojoj verziji, nacionalisti su crnom bojom prefarbali sve što je u njoj imalo neke veze s komunizmom. Fašisti\u010dkim gavranovima je sve oprošteno, oni su postali oslobodioci, a partizani zlo\u010dinci. U Srbiji su posebnim zakonom izjedna\u010deni partizani i \u010detnici, i u pravima i u zaslugama. NIN je nedavno objavio bajkoviti feljton o nekakvim velikim pobjedama Dra\u017ee Mihailovi\u0107a nad Nijemcima, za koje niko nikada nije \u010duo. Bitka na Neretvi se ne pominje. Autor feljtona partizane ne naziva njihovim imenom, ve\u0107 komunistima, \u017eale\u0107i što Dra\u017ea nije u istoriji zauzeo Titovo mjesto. Izdali ga Englezi. <\/p>\n Tu\u0111man je kanio izmiješati kosti partizana, ustaša i jasenova\u010dkih \u017ertava kako bi ih "pomirio u smrti". Nije prošlo. Ustašijada je tresla Hrvatsku i nakon Tu\u0111manove smrti. Bosanskim mladomuslimanima i njihovim pristalicama Hand\u017ear-divizija, desetkovana pod Staljingradom, bli\u017ea je srcu nego narodni heroji bošnja\u010dke nacionalnosti, samo zato što su ovi bili komunisti. <\/p>\n Prošle su decenije od završetka Drugog svjetskog rata, a stare ideološke barikade još nisu uklonjene. Na jednoj strani su neofašisti, a na drugoj antifašisti; na jednoj Jasenovac i \u010detni\u010dki zlo\u010dini nad Bošnjacima, na drugoj Blajburg, skrivane jame i druga zlodjela osvetni\u010dki raspolo\u017eenih partizana. Centralna figura u cijeloj toj pri\u010di je, dakako, Tito. On je svim narodima bivše Jugoslavije ostavio istorijski imetak – pobjedu nad fašizmom. To što su oni taj kapital prokockali, nije njegova krivica. Za pre\u017eivjele antifašiste Tito je heroj, a za neofašiste zlo\u010dinac, tek nešto manji od Hitlera i Staljina?!<\/p>\n Katastrofalna greška bivše komunisti\u010dke nomenklature je u tome što se nije bavila bliskom prošloš\u0107u. Zanemaren je svaki interes da se sve jame prebroje, da se prebroje i fašisti\u010dke i antifašisti\u010dke \u017ertve i da se ta\u010dno ka\u017ee ko je šta i kada u\u010dinio. A kad se zemlja po\u010dela raspadati, vidjelo se da svi imaju nekakve istorijske ra\u010dune koji nisu napla\u0107eni. Najve\u0107u cijenu krvavog namirivanja ra\u010duna izme\u0111u Srba i Hrvata platila je Bosna i Hercegovina i njen najbrojniji narod. Pouka se podrazumijeva: neko ko se prošloš\u0107u ne \u017eeli baviti, osu\u0111en je na njeno ponavljanje.<\/p>\n Oslobo\u0111enje<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prošle su decenije od završetka Drugog svjetskog rata, a stare ideološke barikade još nisu uklonjene.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46635","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46635","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46635"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46635\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46635"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46635"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46635"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}