{"id":46627,"date":"2008-04-27T19:56:55","date_gmt":"2008-04-27T19:56:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46627"},"modified":"2008-04-27T19:56:55","modified_gmt":"2008-04-27T19:56:55","slug":"svetac-sa-magarecom-glavom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/04\/27\/svetac-sa-magarecom-glavom\/","title":{"rendered":"Svetac sa magare\u0107om glavom"},"content":{"rendered":"<p>Neobi\u010dan lik svetog Hristifora nalazi se na ikonostasu crkve Svetog Nikole, jedne od tri koje \u010dine kompleks manastira Gradi&scaron;ta u Buljarici<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Savo Gregovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Jedinstveno ikonografsko re&scaron;enje lika svetog Hristifora (Foto S. Gregovi\u0107) Buljarica &#8211; Svetac, a glava &#8211; magare\u0107a! Da, tako ne&scaron;to postoji i odmah da ka\u017eemo da nije u pitanju neslana &scaron;ala nekog ateiste. Takva predstava, koja zbunjuje posetioce, nalazi se na ikonostasu crkve Svetog Nikole, jedne od tri koje \u010dine kompleks manastira Gradi&scaron;ta u Buljarici, nadomak Petrovca na moru. Ovo jedinstveno ikonografsko re&scaron;enje lika svetog Hristifora, utisnuto je na prestonu ikonu s predstavom Deizisa. I dosta je staro.<\/p>\n<p>&#8211; Oltarsku pregradu, posve neobi\u010dnu, ovog prelepog pa&scaron;trovskog manastira na\u010dinio je, prema natpisu na jednoj od prestonih ikona, Vasilije Rafailovi\u0107 1795. godine &#8211; isti\u010de Lucija \u0110ura&scaron;kovi\u0107, istori\u010dar umetnosti iz Budve. &#8211; Ovaj zograf, koji u potpisu sebe naziva &bdquo;mnogogre&scaron;ni&quot;, jedan je od ikonopisaca iz \u010duvene bokokotorske slikarske &scaron;kole Rafailovi\u0107-Dimitrijevi\u0107 i sin je Rafaila Dimitrijevi\u0107a, tako\u0111e zografa. On i njegov brat \u0110or\u0111e su nastavili tradiciju porodice.<\/p>\n<p>Vasilije je ikonostas crkve Svetog Nikole radio za vreme igumana Maksima Zanovi\u0107a, a crkvi ga je darivao Stijepo Markov Gregovi\u0107, dok je prilo\u017enik krsta sa raspe\u0107em na tom ikonostasu bio \u0110uro Gregovi\u0107. Ikonostas nije uobi\u010dajeno simetri\u010dan, ve\u0107 pored centralnih carskih dveri s predstavom Blagovijesti postoje i bo\u010dna vrata koja na suprotnoj strani nemaju pandan. Na njima je ikona s predstavom svetog Arhangela Mihaila koji u jednoj ruci dr\u017ei ma\u010d, a u drugoj bebu u povoju, simbol ljudske du&scaron;e. Sa strane carskih dveri, prema istim bo\u010dnim vratima, nalazi se prestona ikona s predstavom Deizisa.<\/p>\n<p>&#8211; Ova ikona je okru\u017eena sa dvanaest kvadratnih polja u kojima su predstavljeni apostoli &#8211; obja&scaron;njava Lucija \u0110ura&scaron;kovi\u0107. &#8211; U donjem delu ikone su likovi (stoje\u0107e figure) &scaron;est svetitelja. U istom ikonostasnom redu je prestona ikona sa likom svetog Nikole. Drugu zonu iznad prestonih ikona \u010dini friz apostola sa Deizisovom kompozicijom u sredini. I ba&scaron; na prestonoj ikoni s predstavom Deizisa je retko re&scaron;enje &#8211; svetiteljski lik svetog Hristifora sa \u017eivotinjskom, pse\u0107e-magare\u0107om glavom. U sakralnom slikarstvu, ovakve kinokefalne predstave su prava retkost. Na Zapadu ih nema, dok su u na&scaron;e krajeve dospele preko Atosa sa koga su preuzimani ikonografski predlo&scaron;ci.<\/p>\n<p>Lucija \u0110ura&scaron;kovi\u0107 tvrdi da je Vasilije Rafailovi\u0107 bio teolo&scaron;ki obrazovan i vrstan poznavalac vizantijske ikonografije. Pokazao je to izborom retkih i neobi\u010dnih scena i likova i na ovom ikonostasu. Postavlja se pitanje za&scaron;to je izabrao ba&scaron; lik svetog Hristifora s magare\u0107om glavom? Znao je, po svoj prilici, za legende o svetom mu\u010deniku Hristiforu, hri&scaron;\u0107anskom svetitelju iz drugog veka. Njih ima vi&scaron;e, a najpoznatija govori o njemu kao mladi\u0107u obdarenom nesvakida&scaron;njom lepotom. Kao istinskom verniku, lepota je po\u010dela da mu smeta: nije se mogao odbraniti od sveta, posebno devojaka, pa je molio Gospoda da mu naru\u017ei lice. I molba mu je usli&scaron;ena: glava mu je dobila pse\u0107e-magare\u0107i izgled.<\/p>\n<p>&#8211; U ikonografskom predstavljanju svetog Hristifora postoje dva na\u010dina. \u010ce&scaron;\u0107e se prikazuje sa likom kao i drugi svetitelji, a veoma retko sa \u017eivotinjskom glavom. Sli\u010dne predstave ovog svetitelja se nalaze u crkvici manastira Svetog Nikita u Donjem Korminjanu i u kapeli Hilandara.<\/p>\n<p>Predstava u buljari\u010dkom manastiru je ipak jedinstvena, a o njoj se malo zna. Monasi upoznaju turiste s retkostima, ali i ukupnim bogatstvom manastira koji je podignut na ostacima anti\u010dkih gra\u0111evina 1116. godine. Manastir Gradi&scaron;te se prvi put pominje 1305. u povelji kralja Milutina. Bio je vi&scaron;e puta napadan, a najsurovije je osetio odmazdu Mahmut-pa&scaron;e Bu&scaron;atlije 1785, kada je turski silnik napao Pa&scaron;trovi\u0107e. U Drugom svetskom ratu oplja\u010dkali su ga i zapalili Italijani. Te&scaron;ko je stradao u razornom zemljotresu 1979. i tada su o&scaron;te\u0107ene i freske koje su uspe&scaron;no konzervirali majstori restauratori iz Cetinja i drugih mesta biv&scaron;e Jugoslavije. Samo tri dana pre potresa, ikonostas iz crkve Svetog Nikole, na kome je i svetac Hristifor, odnet je na konzervaciju. Da se to nije dogodilo, crkveni krov koji je pao uni&scaron;tio bi jedinstveni ikonostas.<\/p>\n<p>Politika<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Neobi\u010dan lik svetog Hristifora nalazi se na ikonostasu crkve Svetog Nikole, jedne od tri koje \u010dine kompleks manastira Gradi&scaron;ta u Buljarici<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46627","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46627","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46627"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46627\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46627"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46627"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46627"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}