Marko Oršoli\u0107, bosanski franjevac, direktor Internacionalnog multireligijskog i interkulturnog centra (IMIC) iz Sarajeva<\/p>\n
Pi\u0161e: Dragan Banjac<\/strong><\/em><\/p>\n Bosanski franjevac Marko Oršoli\u0107 (1943, Tolisa kod Orašja, Bosanska Posavina) zaredio se u samostanu franjeva\u010dke provincije u rodnom kraju. Završio je studije teologije, politi\u010dkih nauka, istoriju i filozofiju, a magistrirao je filozofiju znanosti i fundamentalnu teologiju. Doktorsku disertaciju napisao je u vreme raspada SFRJ 1990, ali ga je sukob na tlu nekadašnje Jugoslavije omeo da doktorira. Ljudskost i ekumenizam dokazao je i u najte\u017eim trenucima, pogotovo od 1991. godine, od kada se na poseban na\u010din bavi "nevladinim sektorom i ulogom religije u njemu". Kao sveštenik Oršoli\u0107 svakodnevno ima misu u crkvi sv. Ante u Sarajevu, a osniva\u010d je i direktor Internacionalnog multireligijskog i interkulturnog centra (IMIC) u Sarajevu, odavno poznatom kao "simbol svih vera" u BIH. Razgovor za Danas po\u010dinjemo pri\u010dom o ovoj specifi\u010dnoj organizaciji.<\/p>\n \u0106irilica<\/strong><\/p>\n Oršoli\u0107evu poslednju knjigu u Beogradu je promovisao \u017divorad Kova\u010devi\u0107, predsednik Evropskog pokreta u Srbiji, a u Zagrebu pravoslavni vladika petrova\u010dki Hrizostom. Potom je otišao na slavu kod vladike ljubljanskog Jovana i \u0107irilicom mu napisao posvetu. "Što \u0107irilicom", pitao je vladika, a Oršoli\u0107 mu je rekao: "Vama drago, meni svejedno". Sli\u010dno je bilo kada je predvodio islamsko-katoli\u010dko-pravoslavnu delegaciju u Beograd 1980. godine. "Re\u010deno nam je da je patrijarh German bolestan i da nema ništa od prijema. Napišem mu pismo \u0107irilicom… Kad smo stigli ozario se. Bosanski franjevci su do 1747. godine pisali \u0107irilicom (bosan\u010dica) – ka\u017ee Oršoli\u0107.<\/p>\n Jugofobija<\/strong><\/p>\n Treba biti vrlo jasan i ljudima razjasniti da je klju\u010dno da se shvati – da nama \u017eivota nema bez dijaloga i razumijevanja, bez poštivanja ljudskih prava, bez demokracije i bez našeg me\u0111usobnog povezivanja. Jer, mi smo sudbinski povezani, svi na slavenskom jugu. Nisam jugonostalgi\u010dar, ali ni jugofobi\u010dan, to je bio prirodan okvir našeg \u017eivljenja, a sada se mo\u017ee napraviti drugi, budu\u0107i evropski – ka\u017ee Oršoli\u0107.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n – U Jevrejskoj opštini u Sarajevu osnovali smo centar koji iznad svega ima cilj – nikome ne dozvoliti da ljude dijeli po vjeri. Po vjeri se mo\u017eemo razlikovati, i to je legitimno, ali se ne mo\u017eemo dijeliti. Ko na Balkanu vjerom dijeli taj je ubojica ili priprema me\u0111usobno istrebljenje. Moramo raditi na tome, jer etablirane vjerske zajednice nisu u stanju u cijeloj Jugoisto\u010dnoj Evropi da same nadvladaju svoje konzervativizme, tradicionalizme i mnoge druge probleme nagomilane stolje\u0107ima. <\/p>\n Na koje nagomilane probleme mislite?<\/em><\/strong><\/p>\n – Vjerske zajednice moraju u današnjem modernom vremenu i na ovom geopoliti\u010dkom prostoru odgovoriti na ulogu vjere u Drugom svjetskom ratu, u ovome ratu, kao i o ulozi vjere u funkcioniranju društva. Iskreno i pošteno i iznad svega samokriti\u010dno.<\/p>\n Da li je religija delila ljude na ovom delu Balkana?<\/em><\/strong><\/p>\n – Na našem geopoliti\u010dkom prostoru stolje\u0107ima je religija dijelila ljude i ta podjela je \u010desto završavala krvavo. Stoga mislim da je uloga svih nas ovdje, pogotovo religioznih ljudi, da pomognemo profunkcioniranje društva.<\/p>\n Pomenuli ste i potrebu za istinom o ratovima?<\/em><\/strong><\/p>\n – Bosanski franjevci su se još srpnja 1941. godine u tada Paveli\u0107evom Zagrebu vrlo jasno distancirali od nove politike i od ustaštva, i rekli da moraju pomagati ugro\u017eenu bra\u0107u Srbe i Jevreje, i druge. Triput sam objavio taj dokument, jer je za mnoge bio novina. Posebno je pitanje kako je on bio prihva\u0107en, jer su se oni koji su dali tu izjavu morali skrivati od onih franjevaca koji su, iako u manjini, bili \u010dak \u010dlanovi Paveli\u0107eve vlade i njezinih komisija. Što se ti\u010de religije, prije svega katoli\u010dke, Drugi svjetski rat je karakterizirala jedna velika šutnja i nedjelotvorno suprotstavljanje fašizmu. Dio toga se mo\u017ee razumijeti obzirom na teritorijalno-politi\u010dke konstelacije, ali se ne mo\u017ee danas razumijeti! Bosanski franjevci su bili na Drugom zasjedanju Avnoja i sura\u0111ivali na strani partizana, ali drugi nisu. Franjevci su, ipak, dušu spasli.<\/p>\n Mislite li na Svetu stolicu kada govorite o \u0107utanju?<\/em><\/strong><\/p>\n – Stravi\u010dno je da su i Adolf Hitler i Ante Paveli\u0107 kršteni u katoli\u010dkoj crkvi i da nikad iz nje nisu izba\u010deni. To je moralo da se desi, jer su, kako mi u crkvenom pravu ka\u017eemo, bili javni grešnici, odnosno zastupali rasisti\u010dke teze. Ne bih da ulazim u zlo\u010dine koje su \u010dinili, ali, recimo, Majn kampf nikad nije stavljena na indeks zabranjenih knjiga. To su sramne stvari koje danas, toliko godina poslije, treba re\u0107i, jer – ako se ne ka\u017ee ostaje nejasno\u0107a i, naravno, gor\u010dina.<\/p>\n Islam niste akcentovali!?<\/em><\/strong><\/p>\n – Ne, i mnogi su mi na tome prigovori. A nisam zato što je Hitler, da bi napravio hand\u017ear-diviziju, morao i\u0107i po muftiju u Jeruzalem. Nije ga mogao na\u0107i u Bosni i Hercegovini, jer su mnogi predstavnici ondašnje Islamske zajednice bili u antifašisti\u010dkom pokretu, ili njegovi jasni simpatizeri. To su stvari koje treba jasno re\u0107i.<\/p>\n Zašto Crkva ne \u017eeli da se bavi svojom ulogom u ratovima i zlo\u010dinima?<\/em><\/strong><\/p>\n – Mnogo više krivim teologe. Crkva ima svoje razloge, ali da bi iskazala svoju riješenost prethodno su neophodni istra\u017eiva\u010dki radovi teologa. A teolozi zaobilaze te teme, ili ih samo doti\u010du. Ne mo\u017eete do\u0107i do Stepin\u010devog dnevnika, do nekih crkvenih arhiva u Sarajevu ili Mostaru, a Vatikan je 2003. otvorio svoju arhivu.<\/p>\n U jednoj knjizi ka\u017eete da u zagreba\u010dku katedralu ne ulazite zato što u njoj "izme\u0111u Vas i Boga stoji Alojzije Stepinac".<\/em><\/strong><\/p>\n – Rekao sam to. Ina\u010de, sa Stepincem sam završio dok se na uvid ne dobije njegov dnevnik! On je u nekom arhivu, vjerojatno u policiji i treba ga vidjeti. Stepinca je Papa proglasio bla\u017eenikom vjerojatno zbog njegove odanosti prema univerzalnoj crkvi i to je \u010disto religijska sfera. Objektivno govore\u0107i, njegova je uloga bila dvojbena. On nikada nije osudio zlo fašizma i ustaškog pokreta, ali je pomagao \u017didovima. Mo\u017eda odmah nije mogao, ali je bilo vrijeme i kada je mogao, ali to zlo nije osudio.<\/p>\n Vratimo se Bosni. O \u010demu razmišljate kada u Sarajevu jednim pogledom vidite tri bogomolje?<\/em><\/strong><\/p>\n – Problem je u BIH što je to normalno za ljude, ali nije i za vjerske poglavare. U kraju iz kojeg poti\u010dem i Srbi, i Bošnjaci, i Hrvati, ili katolici, pravoslavni i muslimani otvoreni su ljudi i religija im ne smeta da susretnu drugoga na pravi na\u010din. To "bratstvo-jedinstvo" \u017eelio bih da se obogati i religijskom, odnosno multireligijskom spoznajom i dijalogom. Dijalog ili smrt, drugog nema.<\/p>\n\n\n
\n \n