Intervju: Nikola Viskovi\u0107, doktor prava i \u010dlan HHO, o posljedicama odcjepljenja Kosova<\/p>\n
Pi\u0161e: Vladimir Matijani\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Još prije 15 godina napisao sam da je za Srbiju objektivno dobro što se Albanci na Kosovu odcjepljuju, jer u protivnom bi s njihovim eksplozivnim natalitetom za dvadesetak godina \u010dinili polovicu stanovništva Srbije. Istovremeno smatram da i Srbi u odcijepljenom Kosovu imaju sada tako\u0111er pravo na samoopredjeljenje – što zna\u010di na dio teritorija, barem na sjeveru oko Kosovske Mitrovice, po istom principu koji koriste i Albanci. Tu ideju o podjeli Kosova iznio je po\u010detkom osamdesetih godina Dobrica \u0106osi\u0107 i na veliku štetu i Srba i Albanaca njegov je prijedlog ignoriran<\/p>\n Nikola Viskovi\u0107, \u010dlan Hrvatskog helsinškog odbora i profesor teorije dr\u017eave i prava na splitskom Pravnom fakultetu, dobar je sugovornik za razgovor o posljedicama proglašenja kosovske neovisnosti. Osim što je pravni stru\u010dnjak, Viskovi\u0107 je dugogodišnji borac za ljudska prava, ali i pozorni pratitelj politi\u010dkih zbivanja, a na po\u010detku intervjua tuma\u010di kako bi se me\u0111unarodna politika ubudu\u0107e trebala odnositi prema narodima koji tra\u017ee izdvajanje iz postoje\u0107ih dr\u017eava.<\/p>\n – U ovoj stvari mislim da se treba postaviti posve principijelno. I u tom smislu valja shvatiti da svaki narod koji je brojan i \u017eivi na kompaktnom teritoriju ima pravo na samoopredjeljenje i konstituiranje u dr\u017eavu. To danas vrijedi za Albance na Kosovu, ali isto tako trebalo bi vrijediti po spomenutim uvjetima i za svaki drugi narod koji se nalazi u granicama neke dr\u017eave – jednako, na primjer, za Kurde u Turskoj i Iranu, kao i za Baske, Korzikance i Flamance koji sutra mogu postaviti demokratski zahtjev na samoopredjeljenje i odcjepljenje od sadašnje Španjolske, Francuske i Belgije. Ne vidim zašto bi se nova praksa me\u0111unarodnog priznanja odcjepljenja primjenjivala samo na Albance na Kosovu, a ne i na druge brojne i kompaktno naseljene narode u svijetu. Taj princip bi trebali legitimirati i legalizirati Ujedinjeni narodi, jer je posve suglasan s idealima Povelje UN-a. Povelja UN-a danas prije svega štiti suverenost dr\u017eava, a to je starinska koncepcija: istina je da suverenost treba štititi, ali je neophodno priznati i konkurentni princip – pravo brojnog i teritorijalno kompaktnog stanovništva na samoopredjeljenje do odcjepljenja.<\/p>\n Bushova tvrdnja da je Kosovo izuzetak posve je proizvoljna i opravdavaju\u0107a za njegovu strategiju politi\u010dko-vojnog osvajanja prostora Balkana, jer ako uzmemo njegov argument da je Srbija izgubila moralno pravo na Kosovo zbog pokušaja etni\u010dkog \u010diš\u0107enja, onda isto treba vrijediti i u Turskoj gdje su Kurdi dulje i \u017eeš\u0107e podvrgnuti teroru re\u017eima nego što su bili Albanci na Kosovu. Uz to, za razliku od albanske, kurdska borba za samostalnost proglašena je me\u0111unarodnim terorizmom, premda su Kurdi bili du\u017ee i te\u017ee maltretirani. To su dvostruka mjerila obilje\u017eena ameri\u010dkim interesima. Americi je stalo da s osamostaljenjem Kosova dobije novi prostor na Balkanu, prostor na koji mogu više ra\u010dunati nego na Bugarsku i Rumunjsku. U Turskoj se radi o obrnutom slu\u010daju, pa tamo ne podr\u017eavaju Kurde, jer je Turska bitna \u010dlanica NATO-a. O\u010dito je da se tu ne mo\u017ee govoriti o principima.<\/p>\n Dobro rješenje<\/strong><\/p>\n – O\u010dekujete li eskalaciju nasilja u Srbiji?<\/p>\n – Još prije 15 godina napisao sam da je za Srbiju objektivno dobro što se Albanci na Kosovu odcjepljuju, jer u protivnom bi, s njihovim eksplozivnim natalitetom, za dvadesetak godina \u010dinili polovicu stanovništva Srbije. Vrlo je mala vjerojatnost da \u0107e ponovno do\u0107i oru\u017eanih sukoba i za o\u010dekivati je da \u0107e se Srbi postupno miriti s racionalnoš\u0107u i pravednoš\u0107u odvojenih dr\u017eava. Druga je stvar što na Kosovu zaista nije ostvareno etni\u010dko \u010diš\u0107enja Albanaca, nego naprotiv, u posljednjih 20 godina, izbjeglištvo preko 200 tisu\u0107a Srba, a to onda povla\u010di obvezu me\u0111unarodne zajednice da ne samo osigura prava preostale srpske manjine na Kosovu, nego i da se pobrine za eventualni povratak izbjeglica kao što se brine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istovremeno smatram da i Srbi u odcijepljenom Kosovu imaju sada tako\u0111er pravo na samoopredjeljenje – što zna\u010di na dio teritorija, barem na sjeveru oko Kosovske Mitrovice, po istom principu koji koriste i Albanci. Tu ideju o podjeli Kosova iznio je po\u010detkom osamdesetih godina Dobrica \u0106osi\u0107 i na veliku štetu i Srba i Albanaca njegov je prijedlog ignoriran.<\/p>\n Današnji dominantni stav prema Srbiji posljedica je i u\u017easne politike koju je vodio Miloševi\u0107 prema \u010ditavom okru\u017eju i koji je kod mnogih ljudi u Evropi u\u010dinio da Srbiji opadne ugled, a djelomi\u010dno su ljudi i omrznuli i Srbe uop\u0107e zbog Srebrenice, niza ratova, etni\u010dkih \u010diš\u0107enja, pa i bje\u017eanije Albanaca prema Albaniji 1999. godine. Ljudi na Zapadu danas shva\u0107aju da je dobro da se ta dva naroda odvoje, jer zaista ne mogu koegzistirati na istom politi\u010dkom prostoru, a jednog dana \u0107e i Srbi shvatiti da je to dobro.<\/p>\n – Tko bi trebao preuzeti nadle\u017enost za kontrolu mira, reda i ljudskih prava?<\/p>\n – Kosovo jest i treba ostati briga Ujedinjenih naroda, jer samo su oni po me\u0111unarodnom pravu nadle\u017eni za osiguranje kolektivne sigurnosti i razrješavanje konflikata ovoga tipa. Najnovije miješanje Europske Unije, s brojnom mirotvornom misijom koju šalje tamo, nema nikakve osnove ni u me\u0111unarodnom pravu, ni u temeljnim aktima Unije. Bojim se da je ovaj upad EU-a na Kosovo još jedan korak k njenoj arbitrarnoj funkciji me\u0111unarodnog policajca na našem kontinentu koji uzurpira isklju\u010diva prava UN-a u toj materiji.<\/p>\n Makedonska kriza<\/strong><\/p>\n – Kakve bi posljedice mogli ostaviti aktualni kosovski doga\u0111aji na zemlje bivše Jugoslavije?<\/p>\n – Kosovski presedan mogao bi se zloupotrijebiti u Makedoniji gdje je zna\u010dajan dio teritorija naseljen Albancima koji bi mogli imati pretenziju na pripajanje Albaniji. No, po mom sudu, oni tamo nisu dovoljno brojno stanovništvo da bi to pravo mogli tra\u017eiti prema gore spomenutom principu. S druge strane, u Bosni i Hercegovini situacija nije jasno analogna s kosovskom, jer je u BiH došlo do etni\u010dkog \u010diš\u0107enja koje je od isprepletene multietni\u010dke dr\u017eave stvorilo tri etni\u010dki dosta \u010dista teritorija. Ne obnovi li se barem donekle ranija nacionalna izmiješanost, a što bi se moralo posti\u0107i i prema daytonskom dogovoru, lako bi se moglo dogoditi da za odre\u0111eni broj godina srpski i hrvatski \u010disti entiteti zatra\u017ee i postignu ono što danas posti\u017eu Albanci na Kosovu.<\/p>\n – Ho\u0107e li kosovski doga\u0111aji imati posljedice na Hrvatsku?<\/p>\n – Ovo ne bi trebalo imati nikakve negativne posljedice za Hrvatsku ni za odnose sa Srbijom. Hrvatska se obvezala prihvatiti sve izbjegle Srbe koji se \u017eele vratiti kao ravnopravne gra\u0111ane s poštovanjem njihove imovine i svih drugih prava. Bude li se to ostvarilo, Srbi u Hrvatskoj mogu imati uz gra\u0111ansku ravnopravnost i stanovite elemente autonomije koji ipak ne\u0107e mo\u0107i dovesti do prava na samoopredjeljenje do odcjepljenja, jer ne \u010dine toliko brojno stanovništvo na etni\u010dki kompaktnom teritoriju. Hrvatska vjerojatno ne\u0107e osje\u0107ati posljedice, ali BiH i Makedonija bi ih mogle osjetiti.<\/p>\n