{"id":46566,"date":"2008-02-10T13:06:19","date_gmt":"2008-02-10T13:06:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46566"},"modified":"2008-02-10T13:06:19","modified_gmt":"2008-02-10T13:06:19","slug":"budvanizacija-cetinja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/02\/10\/budvanizacija-cetinja\/","title":{"rendered":"&#8216;Budvanizacija&#8217; Cetinja?"},"content":{"rendered":"<p>Intervju: Profesor Aleksandar \u010cilikov istori\u010dar umjetnosti sa Cetinja<\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Jasna Vuki\u0107evi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Projekt izgradnje nove crkve u centru Cetinja, od po\u010detka izaziva mno&scaron;tvo nedoumica, jer nema urbanisti\u010dke preduslove, nejasni su preduslovi za idejni konkurs, idejni nacrt je prezentovan i pored toga &scaron;to ga je autor povukao, ne \u017eele\u0107i dozvoliti prepravke svog rje&scaron;enja. <\/p>\n<p>Isplivalo je na povr&scaron;inu i da bi izvjesna ruska nevladina organizacija, sa Putinovim blagoslovom, \u017eeljela da u centru Cetinja izgradi duhovno-bankarski centar. Nakon du\u017eeg \u0107utanja, kona\u010dno se ovim povodom oglasio i predsjednik Crne Gore, Filip Vujanovi\u0107, kao promoter izgradnje nove crkve, me\u0111utim nijednu od dilema nije razrije&scaron;io. Umjesto toga, ponovio je da bi crkva donijela turisti\u010dki procvat prijestolnici, a kritike na\u010dina na koji se \u017eeli sprovesti ovaj projekt nazvao je destrukcijom. Ovim povodom je na&scaron; gost istori\u010dar umjetnosti sa Cetinja, profesor Aleksandar \u010cilikov. <\/p>\n<p>RSE: Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanovi\u0107, je kriti\u010dare ideje o izgradnji novog hrama na Cetinju optu\u017eio za destrukciju. Jeste li se prepoznali u neimenovanim centrima destrukcije? <\/p>\n<p>\u010cILIKOV: Mislim da je to malo olako izre\u010dena rije\u010d. Pa\u017eljivo sam pro\u010ditao taj tekst i mislim da izjava predsjednika republike uop&scaron;te nije destruktivna. On javno podr\u017eava neko svoje mi&scaron;ljenje i neke svoje ideje. Dobro je &scaron;to se pojavila ta izjava, jer je \u010ditav taj projekt odavno obavijen nekom mistifikacijom. Potpuno prihvatam ulogu destruktivnog, jer spadam u protivnike na\u010dina na koji se sve ovo radi.&nbsp; <\/p>\n<p>RSE: Namjera o izgradnji hrama u blizini Cetinskog manastira objavljena je po\u010detkom ljeta 2007. godine. Glavni promoteri su bili predsjednik Filip Vujanovi\u0107 i mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Amfilohije. Vujanovi\u0107 izgradnju hrama vidi kao najve\u0107u &scaron;ansu preporoda Cetinja. Kao istori\u010dar umjetnosti, ali i kao Cetinjanin, &scaron;to ka\u017eete na tu vrstu preporoda u jezgru crnogorske prijestolnice? <\/p>\n<p>\u010cILIKOV: Niko nije protiv toga da se izgradi hram, objekt ili svetili&scaron;te, da se te tri svete relikvije objedine i da dobiju neku svoju pristojnu prezentaciju, da su na raspolaganju i vjernicima i zainteresovanoj publici, ali re\u0107i da je &scaron;ansa Cetinja u tome, Cetinja koje postoji od kraja XV vijeka, u kome je \u010ditava istorija dr\u017eave Crne Gore, gdje postoje najzna\u010dajnije institucije kulture, umjetni\u010dke &scaron;kole. Ako je Cetinje spalo na to, bolje da ga nema. Kao Cetinju treba napraviti tri trake do Budve i treba napraviti uspinja\u010du koja je pomenuta i treba ga revalizovati kulturno i turisti\u010dki. Gdje su u Cetinju institucije kulture za koje se ve\u0107 sedam-osam godina govori da \u0107e do\u0107i? To Cetinju treba. Ne ka\u017eem da mu na treba i uspinja\u010da, ali nije to jedna jedina stvar koja je sada postavljena, kao da sudbina Cetinja zavisi od toga. Sudbina Cetinja nikada nije zavisila od takvih stvari, niti \u0107e ikada zavisiti. <\/p>\n<p>RSE: Jo&scaron; jedna odlika ovog slu\u010daja je da se predsjednik dr\u017eave zala\u017ee za sporni hram koji ne nalazi u urbanisti\u010dkom planu prijestolnice. Mo\u017ee li se to nazvati &quot;budvanizacijom&quot; Cetinja? Tako se izgradila i nova Budva &#8211; urbanisti\u010dki planovi su se prilago\u0111avali ve\u0107 izgra\u0111enom.&nbsp; <\/p>\n<p>\u010cILIKOV: Dobro je &scaron;to ste to pomenuli. Ina\u010de sam veliki skeptik &scaron;to se ti\u010de budu\u0107nosti i o\u010duvanja arhitektonskih vrijednosti Cetinja. Tu ve\u0107 postoji neki sindrom hercegova\u010dke ulice. Vrlo lako to mo\u017ee da primijeti svako kada ide centrom Cetinja, a u kontekstu toga govori se o velikoj budu\u0107nosti Cetinja i radovi su po\u010deli. Izvr&scaron;eno je poplo\u010davanje.&nbsp; <\/p>\n<p>Kada su Sveti Petar i Njego&scaron; zidali cetinski manastir, ovaj sada&scaron;nji, i kada je Njego&scaron; zidao bilijardu, pozvani su najbolji mogu\u0107i klesari, odvajalo se od usta da se to napravi. Sada je ispred cetinskog manastira jedan bijedni plo\u010dnik sa utopljenim tankim plo\u010dama, kao da je ovo neko selo. Ovo je grad od kraja XV vijeka. Tu treba da bude plo\u010dnik kao &scaron;to je na Stradunu ili Kotoru. Sa mnom se sla\u017eu duhovni iz cetinskog manastira. Ne\u0107u da im pominjem imena, neka oni daju izjave u svoje ime. Zaklju\u010dili smo da to nije plo\u010dnik, nego priprema za neki plo\u010dnik. Ne mogu da shvatim da je neko dozvolio da se takav plo\u010dnik pravi pored bilijarde i cetinskog manastira.&nbsp; <\/p>\n<p>Ne \u017eelim da se neko stru\u010dno mi&scaron;ljenje prevodi na teren politike u smislu &#8211; predsjedniku je u pravu, ili sam ja u pravu. Postoje samo argumenti. Plo\u010dnik ne odgovara ni arhitekturi Cetinja, ni nekoj dimenziji tog projekta koji treba kao da preporodi Cetinje. To se radilo na jedna na\u010din koji nije dobar. Sve se radilo polu-tajno. Sada su po\u010dele razne pri\u010de. Oni koji su protiv ovakvog na\u010dina rada podr\u017eavaju Me\u0111ugorje, u smislu da ne bi Cetinje konkurisalo Me\u0111ugorju, ili pravoslavci katolicima. To su neke gluposti. Do&scaron;li smo do toga da se to de&scaron;ava samo iz razloga &scaron;to se ovo nije radilo apsolutno javno. Za&scaron;to direkcija javnih radova ne\u0107e da da odre\u0111ene informacije na osnovu \u010dega je raspisala konkurs i sve detalje oko toga. Valjda je to neki javni dokument. Mislim da u ovakvim stvarima nema nikakve potrebe da se bilo &scaron;to daje. Ljudi saop&scaron;te odre\u0111ena mi&scaron;ljenja i na\u0111e se neko zajedni\u010dko rje&scaron;enje. Ovako je to sada prevedeno na neki teren politike i neki teren vjerske politike.&nbsp; <\/p>\n<p>RSE: Mo\u017ee li se desiti i ono &scaron;to je ve\u0107 uobi\u010dajena praksa u Crnoj Gori &#8211; da se postave temelji ovog projekta, koji \u0107e, zbog protesta dijela javnosti, i\u0107i sporije nego &scaron;to je planiran i biti zavr&scaron;en za desetak godina, kao i svaka druga divlja gradnja? <\/p>\n<p>\u010cILIKOV: Ne mogu da domislim tako veliku stvar. Radi se o relikvijama koje su poznate u svijetu, koje imaju svoj istorijat i radi se o gradu koji je za&scaron;ti\u0107en posebnim zakonom. Radi se o gradu koji je sr\u017e istorije Crne Gore i njene dr\u017eavnosti. Ne vjerujem da \u0107e to da se postavi pa da pro\u0111u neke godine. Podr\u017eavan mi&scaron;ljenje da se ta stvar izvede na \u010distinu. Mo\u017eda mi, koji nismo za ovakav na\u010din rada, samo nismo dobro informisani. Trebali bi da vidimo te projekte, da se otvori neka rasprava, neka ka\u017eu stru\u010dnjaci neku svoju rije\u010d. Ne idem linijom manjeg otpora, ali mi nije ni na kraj pameti da otvaram neke tenzije ili rasprave. To je potpuno bespotrebno. Nikada ne\u0107u prihvatiti teze da je Cetinju spas u tome. Takva teze niti piju vodu, niti se mogu argumentovati na bilo koji na\u010din. Cetinje ima toliko mogu\u0107nosti za razvoj, samo treba ulo\u017eiti u njega malo vi&scaron;e novca.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.slobodnaevropa.org\/content\/Article\/977294.html\">Radio Slobodna Evropa<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Intervju: Profesor Aleksandar \u010cilikov istori\u010dar umjetnosti sa Cetinja<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46566","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46566"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46566\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}