{"id":46558,"date":"2008-02-03T11:17:16","date_gmt":"2008-02-03T11:17:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46558"},"modified":"2008-02-03T11:17:16","modified_gmt":"2008-02-03T11:17:16","slug":"crnoj-gori-su-potrebne-godine-psihoterapije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/02\/03\/crnoj-gori-su-potrebne-godine-psihoterapije\/","title":{"rendered":"Crnoj Gori su potrebne godine psihoterapije"},"content":{"rendered":"

Prosje\u010dan bira\u010d u Crnoj Gori je \u017ertva manipulacionih politi\u010dkih tehnologija i od strane vlasti i od strane opozicije, ka\u017ee dr Filip Kova\u010devi\u0107 u intervjuu za Vijesti<\/em><\/p>\n

Pi\u0161e: Ne\u0111eljko Rudovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n

Na predstoje\u0107im predsjedni\u010dkim izborima ne\u0107i biti presudna li\u010dnost, nego struktura, tj. glasa\u010dke mre\u017ee sigurnih glasova i njihovih porodica, ocijenio je doc. dr Filip Kova\u010devi\u0107, profesor politi\u010dke psihologije na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Podgorici. <\/p>\n

On je, u razgovoru za "Vijesti" kazao da uspjeh sadašnje vlasti ne zavisi ni od \u010dije harizme, nego od partijske infrastrukture naslije\u0111ene od prethodnog sistema. <\/p>\n

– Tako da kandidat vladaju\u0107e koalicije ne mora da posjeduje neki poseban dar da bi bio pobjednik na ovim predsjedni\u010dkim izborima – smatra Kova\u010devi\u0107. <\/p>\n

Za koga od \u010detvorice predsjedni\u010dkih kandidata smatrate da je u psihološkoj prednosti?<\/em><\/p>\n

– Koliko mogu da sudim ovako, s obzirom na to da ni sa kim od njih nijesam razgovarao licem u lice što je neophodno za psihološku procjenu, tipi\u010dne karakteristike lidera, kao što su inteligencija, samopouzdanje, ekstrovertnost, motivisanost, prisutne su kod sve \u010detvorice do sada najavljenih kandidata. Me\u0111utim, \u010dini mi se da su se Filip Vujanovi\u0107 i Sr\u0111an Mili\u0107 opredijelili za "diskretniji" na\u010din izra\u017eavanja samopouzdanja i ekstrovertnosti od Nebojše Medojevi\u0107a i Andrije Mandi\u0107a, što mo\u017ee dovesti do gubitka jednog, mada ne velikog, broja glasova. <\/p>\n

Šta, prema Vašem mišljenju, prosje\u010dan bira\u010d o\u010dekuje od kandidata za predsjednika?<\/em><\/p>\n

– Odgovornost, odnosno integritet. Glasa\u010di to \u017eele da vide kod svojih lidera i upravo je svrha kandidatove kampanje da poka\u017ee da ga baš on posjeduje više od njegovih kompetitora. Teorija ka\u017ee da bi ovdje mo\u017eda odre\u0111enu prednost mogli imati kandidati opozicije jer njih glasa\u010di još nijesu vidjeli "u sedlu". <\/p>\n

Mislite li da ta teorija va\u017ei i za Crnu Goru u kojoj do sada nije bilo smjene vladaju\u0107e stranke?<\/em><\/p>\n

– Ne baš. U crnogorskoj praksi, gdje hijerarhija i inercija zauzimaju mjesto slobode sopstvenog rasu\u0111ivanja, teško koji pojedinac smogne snage da takvom "autoritetu" kao što je predsjednik pogleda "u zube." A da su tri M. mogli da se dogovore i udru\u017eeno krenu u kampanju protiv jednog V., ova se zemlja ne bi zvala Crna Gora, nego Monako. Ovako, dok im Crna Gora kao dr\u017eava svima podjednako nije na srcu, pobje\u0111iva\u0107e njihov protivkandidat i ovo ne\u0107e biti Monako. <\/p>\n

Kako danas, poslije skoro dvije decenije višestrana\u010dja, ocjenjujete osnovne motive za glasanje u Crnoj Gori – da li su to dominantno emocije ili razum?<\/em><\/p>\n

– Tokom višegodišnjeg prou\u010davanja teorija psihologije i psihoanalize, došao sam do zaklju\u010dka da neemancipovanim ljudskim ponašanjem vladaju dva principa: princip hijerarhije i princip inercije. Imaju\u0107i u vidu da je Crna Gora jedno još demokratski neemancipovano društvo, ta dva principa su o\u010digledna u svakodnevnim, pa tako\u0111e i u politi\u010dkim postupcima ve\u0107ine crnogorskih gra\u0111ana. Dvije decenije višestrana\u010dja u Crnoj Gori su \u010disto hronološka \u010dinjenica jer je to u svojoj suštini bilo la\u017eno višestrana\u010dje, bez pravih, tj. autenti\u010dnih alternativa koje su imale izgleda na uspjeh. <\/p>\n

Što ho\u0107ete da ka\u017eete?<\/em><\/p>\n

– Da se mo\u017ee zaklju\u010diti da glasanje u Crnoj Gori ne stoji u tijesnoj vezi sa politi\u010dkim programima partija i da nije izraz racionalnog odlu\u010divanja bira\u010da. Na djelu su dva strukturalna principa -hijerarhije i inercije – koji politi\u010dke elite koriste da bi manipulisale emocijama bira\u010da.<\/p>\n

Kakvi su, po Vama, psihološki portreti prosje\u010dnog bira\u010da u Crnoj Gori, onog koji podr\u017eava vladaju\u0107e stranke i bira\u010da opozicije?<\/em><\/p>\n

– Prosje\u010dan bira\u010d u Crnoj Gori je \u017ertva manipulacionih politi\u010dkih tehnologija i od strane vlasti i od strane opozicije. Naravno, vlast (koja je, iako joj \u010desto tepaju frazom "vladaju\u0107a koalicija", u stvari monopol jedne partije) ima u tome mnogo više uspjeha, pa zbog toga i jeste permanentni pobjednik. Psihološki gledano, svaka \u017ertva ima svog mu\u010ditelja i svog spasioca. Tako i kod tipi\u010dnog crnogorskog bira\u010da. <\/p>\n\n\n\n
\n

Od bijede do bunta preko iznevjerenih o\u010dekivanja<\/strong><\/p>\n

Što su, u crnogorskim okolnostima, glavni razlozi za eventualnu promjenu politi\u010dke strane kod prosje\u010dnog bira\u010da?<\/em> <\/p>\n

– Ljudi su spremni na bunt samo onda kad su im iznevjerena o\u010dekivanja. Dok nemaju nikakvih o\u010dekivanja da \u0107e im se popraviti kvalitet \u017eivota ili dok misle da \u0107e im o\u010dekivanja biti ispunjena, mogu da trpe i najve\u0107u bijedu. Ovo je naravno dobro poznato partijama na vlasti, pa se na sva zvona pojedinih medija oglašavaju i proglašavaju "uspjesi" ka evroatlantskim integracijama. Evroatlantizam je dakle mamac boljeg \u017eivota, lijek za sve bolesti, raj za crnogorsku zemlju.<\/p>\n

Takav nekriti\u010dan, hvalospjevni odnos prema Evropskoj uniji odaje sve koordinate jedne ideologije, mašine za stvaranje slatkih zabluda kod naroda. Kad do\u0111e do razo\u010darenja ovakvih o\u010dekivanja, mo\u017ee do\u0107i i do promjene politi\u010dkog stava bira\u010da. Ne vjerujem da \u0107e se to desiti do predsjedni\u010dkih izbora.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Ko je tu mu\u010ditelj, a ko spasilac?<\/em>– Uspjeh je politi\u010dke propagande vlasti što je kod ve\u0107ine bira\u010da stvorila percepciju da je ona njihov spasilac, dok sve objektivne indikacije stanja u crnogorskoj privredi ili zaštiti \u017eivotne sredine, na primjer, govore da je ona u stvari njihov mu\u010ditelj. <\/p>\n

I što sad, gdje je tu izlaz?<\/em><\/p>\n

– Da biste uvjerili pojedinca da je njegov spasilac u stvari njegov mu\u010ditelj, potrebne su godine psihoterapije. Ima li crna Gora dovoljno vremena da se taj proces osvješ\u010denja izvede postepeno, korak po korak? Ili \u0107e biti potrebno u\u010deš\u0107e "Velikog inkvizitora" iz Brisela Na ovo frugo ra\u010dunaju  pojedine opozicione partije u Crnoj Gori, jer njihovew politi\u010dke elite još klecavo stoje na svojim nogama. Mada i vlasti ima svoje inostrane sive eminencije.<\/p>\n

Vijesti<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prosje\u010dan bira\u010d u Crnoj Gori je \u017ertva manipulacionih politi\u010dkih tehnologija i od strane vlasti i od strane opozicije, ka\u017ee dr Filip Kova\u010devi\u0107 u intervjuu za Vijesti<\/em><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46558","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46558","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46558"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46558\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46558"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46558"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46558"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}