Ihtiolog prof. dr Drago Mari\u0107 za Republiku ka\u017ee da je navodno nova riba iz rijeke Mora\u010de zapravo veoma stara <\/p>\n
Pi\u0161e: S. Raspopovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Navodno nova riba iz rijeke Mora\u010de, kojoj su ime "potamiscus montengrensis" dali nau\u010dnici iz Velike Britanije i \u010ceške Piter Miler i Radek Šanda, je zapravo veoma stara, kazao je ju\u010de za Republiku ihtiolog prof. dr Drago Mari\u0107 s Biološkog fakulteta u Podgorici. <\/p>\n Crna Gora ne radi genetska istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n Prema rije\u010dima profesora Mari\u0107a, Crna Gora, na \u017ealost, nema uslova za genetska istra\u017eivanja, što su, smatra on, dvojica nau\u010dnika iz Britanije i \u010ceške, sigurno iskoristili. – Iako imamo opremu i kadar, nemamo novca za materijal i hemikalije kojim se utvr\u0111uje DNK, odnosno o\u010dinstvo i porijeklo. Zbog toga što nemamo novac za takva istra\u017eivanja, stranci nam vršljaju i uzimaju što stignu. Da imamo novac, sve nedoumice bi raš\u010distili prije ovih koji to rade odnose\u0107i naš biodiverzitetski materijal. Iako smo pokušali da uspostavimo saradnju s Gr\u010dkom, Francuskom, Italijom, sve je stalo zbog finansija. Zbog toga nam ispred nosa stranci odnose sve i rade istra\u017eivanja koja mi ne mo\u017eemo – ogor\u010deno ka\u017ee profesor Mari\u0107. <\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Prema njegovim rije\u010dima, istaknutni crnogorski ihtiolog \u0110or\u0111ije Drecun otkrio je ovu vrstu ribe po\u010detkom pedesetih godina prošlog vijeka, nazivaju\u0107i je "podogobius panizzae", što u slobodnom prevodu zna\u010di glavoš vodenjak. <\/p>\n Prema Mileru i Šandi, "potamiscus montenegrensis" ili crnogorski glavo\u010d, je ulovljen u pli\u0107aku nakon poplava rijeke Mora\u010de, kako se navodi u posljednjem izdanju "Journal of Fish Biology", a profesor Mari\u0107 se pita kako su oni istra\u017eili i došli do ovog primjerka ribe, budu\u0107i da se nikad nikome nijesu prijavili u Crnoj Gori da su tu povodom tog istra\u017eivanja.<\/p>\n – Veoma je mogu\u0107e da su ovi nau\u010dnici ribu ulovili i odnijeli kriju\u0107i, što nije nepoznato u ovoj oblasti. Me\u0111utim to se, ipak, mora smatrati kra\u0111om – kategori\u010dan je profesor Mari\u0107.<\/p>\n On navodi da ovo nije usamljen slu\u010daj iznošenja biodiverzitetskog bogatstva iz Crne Gore, ukazuju\u0107i da mnogi navodno turisti slobodno vršljaju kroz Crnu Goru i odnose što ho\u0107e. <\/p>\n Rijeke preorane<\/strong><\/p>\n Upitan kako se \u010duva riblji fond u Crnoj Gori, Mari\u0107 ka\u017ee da bi, „po svemu sude\u0107i, za gotovo svakog ribolovca trebalo anga\u017eovati po jednog \u010duvara". – Veoma rijetko se poštuje dozvoljena veli\u010dina i koli\u010dina ulovljene ribe. Na \u017ealost, naša realnost još je umjesto udice agregat, dinamit, trovanje i mre\u017ee. Korita rijeka su nam preorana kopanjem šljunka što i te kako dovodi do ugro\u017eavanja ribljeg fonda i njihovog opstanka – upozorava profesor Mari\u0107.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Profesor Mari\u0107 navodi da su ovu ribu u svojoj najnovijoj publikaciji o ribama Evrope opisali Mauricio Kotelat i Jorg Frejhov, ne navode\u0107i joj ime. To zna\u010di, pojašnjava on, da je sasvim jasno da se radi o poznatoj vrsti ribe koju su britanski i \u010deški nau\u010dnik samo preimenovali. <\/p>\n Najbli\u017ei ro\u0111aci ove ribe, ka\u017ee on, \u017eive u sjevernom Jadranu, a onih malo daljih ima od Maroka do Norveške, pa \u010dak i u Bosni, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.<\/p>\n Glavoš vodenjak, smatra profesor Mari\u0107, je endemska vrsta Skadarskog jezera, ali ne i samo Crne Gore, budu\u0107i da ovo Jezero pripada i susjednoj Albaniji. <\/p>\n – Sasvim je mogu\u0107e da je ima i u slivu rijeke Drine – ka\u017ee on.<\/p>\n Mari\u0107 navodi da je ovo jedna od najmanjih riba u Crnoj Gori koja naraste najviše do tridesetak centimetara i da se od drugih razlikuje što tijelo nema krljušti oko grudnih peraja, kao i da je repno stablo golo. Kod mu\u017ejaka se po tijelu nalaze male crne ta\u010dke.<\/p>\n Ova riba, upravo zbog toga što je si\u0107ušna, nije bila predmet interesovanja šire javnosti. <\/p>\n – Za nju su se zanimali samo nau\u010dnici, jer je u nauci pravilo – što manja riba ve\u0107e interesovanje – ka\u017ee Mari\u0107.<\/p>\n Ribe koje su poznate s prefiksom crnogorske su makiš, pastrmka ili one s lokalnim imenima, kao što je na primjer Kne\u017eevi\u0107eva ljolja. On navodi da u Crnoj Gori postoji 75 vrsta slatkovodnih riba, od kojih 15 nijesu doma\u0107e vrste, koje su donešene, kao tolstolobik ili kinez u Skadarskom jezeru. Jedine endemske vrste ribe u Crnoj Gori su mekousna pastrmka iz rijeke Zete, zetska brkica, kao i ukljeva i bijeli brcak iz Skadarskog jezera. <\/p>\n Profesor Mari\u0107, kako ka\u017ee, ne mo\u017ee skriti ljutnju što njegove kolege iz Britanije i \u010ceške nijesu prijavili svoj rad.<\/p>\n – U ihtiologiji (nauka o ribama) svi pomalo kradu. Love\u0107i ribu iz drugih sredina odnose je i prou\u010davaju, pokušavaju\u0107i da do\u0111u do materijala za svoje radove – ka\u017ee on.<\/p>\n Ali bez obzira na ti lošu praksu, Mari\u0107 ukazuje da je „nau\u010dno najpoštenije da se od svojih kolega tra\u017ei materijal za prou\u010davanje i prijavi istra\u017eivanje na kojem se radi". <\/p>\n Republika<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ihtiolog prof. dr Drago Mari\u0107 za Republiku ka\u017ee da je navodno nova riba iz rijeke Mora\u010de zapravo veoma stara <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46555","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46555"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46555\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n\n
\n \n \n\n
\n \n