{"id":46551,"date":"2008-01-26T19:36:00","date_gmt":"2008-01-26T19:36:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46551"},"modified":"2008-01-26T19:36:00","modified_gmt":"2008-01-26T19:36:00","slug":"seizmicka-osjetljivost-jadranskih-zemalja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2008\/01\/26\/seizmicka-osjetljivost-jadranskih-zemalja\/","title":{"rendered":"Seizmi\u010dka osjetljivost Jadranskih zemalja"},"content":{"rendered":"<p>Prethodnih dana me\u0111u naslovima crnogorskih medija \\'vri&scaron;tala\\&#8217; su upozorenja o cunamiju, kao mogu\u0107oj posljedici aktivnog tektonskog rascijepa ispod Jadranskog mora. &Scaron;ta o tome ka\u017ee direktor Seizmolo&scaron;kog zavoda Crne Gore, profesor doktor Branislav Glavatovi\u0107. <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Jasna Vuki\u0107evi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>GLAVATOVI\u0106: Rekao bih da taj rad ne pokazuje ni&scaron;ta novo. U njemu se saop&scaron;tava da je tektonizam tog prostora visoko aktivan. Oni navode jedan od brojnih rascijepa, koji su ina\u010de prisutni na tom prostoru. O tom koji su naveli nema mnogo evidencija, jer do sada nije ra\u0111ena nikakva duboka seizmi\u010dka topografija tog prostora da bi se moglo inicirati njegovo prisustvo i zalijeganje, kako ka\u017eu, nekih 200 kilometara dubine. Ima i neke nekonzistentnosti u radu. Tvrde da se ostrva Hrvatske izdi\u017eu i da se formiraju nova, &scaron;to je kontradiktorno \u010dinjenicama. \u010citav taj segment Jadrana lagano tone, brzinom do dva milimetra, o \u010demu svjedo\u010de brojne zidine i gradovi koji su na\u0111eni uz obalu tokom prethodnih desetina godina. Rad ukazuje na ono &scaron;to mi ve\u0107 dvadesetak godina znamo, da se cijeli prostor ovog dijela Balkana i Mediterana nalazi u relativno visoko rizi\u010dnom seizmi\u010dkom podru\u010dju, da moramo s tim ra\u010dunati i nau\u010diti se kako s tim \u017eivjeti. <\/p>\n<p>RSE: Iako se jug Crne Gore smatra tektonsko osjetljivim podru\u010djem, \u010dini mi se da se seizmi\u010dko sve manje uzima u obzir kada je rije\u010d o arhitektonskom projektovanju. \u010cini li se i vama da se ubrzana izgradnja, kao jedan od najunosnijih biznisa u Crnoj Gori, ne odnosi s po&scaron;tovanjem prema seizmolo&scaron;kim pravilima? <\/p>\n<p>GLAVATOVI\u0106: Na \u017ealost, u dobrom dijelu tih slu\u010dajeva se zanemaruju ove okolnosti o kojima pri\u010damo, da su ovi prostori vjekovima bili potresani jakim zemljotresima i da \u0107e taj proces biti nastavljen, ne samo tokom narednog i ovog vijeka, nego milenijima i milionima godina. Dana&scaron;nja nauka veoma dobro mo\u017ee da se nosi sa tom problematikom. Pored dobrih detektora, u Crnoj Gori postoje i veoma detaljne seizmi\u010dke karte veoma visokog kvaliteta i rezolutno&scaron;\u0107u. <\/p>\n<p>RSE: Mo\u017eete li nam, slikovitosti radi, neke od determinanti navesti?<\/p>\n<p>GLAVATOVI\u0106: Po svoj prilici, na&scaron;a savjest nije tako sna\u017ena, ta disciplina i respektovanje postoje\u0107ih propisa i zakona, kao kod Japanaca. Me\u0111utim i kod njih se doga\u0111aju gre&scaron;ke, jer se ne mo\u017ee apsolutno sve predvidjeti. U zadnjih osam godina su se dogodila ogromna razaranja Kobe iz razloga &scaron;to je Kobe formiran na nasutom materijalu, ukraden od mora, tako da je zemljotres bio zna\u010dajno uve\u0107anog intenziteta. Kod nas se gradi tako kako se gradi i na \u017ealost to slobodno tr\u017ei&scaron;te ostaje da se provjeri u nekom od sljede\u0107ih zemljotresa. Gra\u0111evinska praksa mo\u017ee da se nosi sa time i to ulaganjima ve\u0107im za samo 10-15 procenata u odnosu na neke normalne projekte, na projekte koji ne ra\u010dunaju sa seizmi\u010dkom sigurno&scaron;\u0107u. Sa tih 10-15 procenata uve\u0107anim investicijama, svaki objekt koji se gradi na tom podru\u010dju, mo\u017ee da bude siguran do devet stepeni Merkalijeve skale, da bude siguran od nesre\u0107e u takvim katastrofama. <\/p>\n<p>RSE: O tome koliko je va\u017eno imati dobre seizmolo&scaron;ke karte govori i podatak da je na promociji regionalnog projekta bilo i dvadesetak gostiju iz NATO saveza. Koje podru\u010dje \u0107e te karte obuhvatiti i kada \u0107e biti iscrtane? <\/p>\n<p>GLAVATOVI\u0106: U Podgorici je lansiran regionalni projekt &#8211; Harmonizacija karata seizmolo&scaron;kog hazarda za zemlje zapadnog Balkana. To je trogodi&scaron;nji projekt i treba da rezultira zna\u010dajnim ciljevima, a to su kompleksne savremene karte seizmi\u010dkog hazarda ili opasnosti, o\u010dekivanih efekata zemljotresa u budu\u0107nosti za sve zelje u\u010desnice. Taj projekt je dominantno finansiran od strane civilnog projekta Nauka za mir i bezbjednost u okviru NATO-a.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.slobodnaevropa.org\/content\/Article\/872287.html\">Radio Slobodna Evropa<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prethodnih dana me\u0111u naslovima crnogorskih medija &#8216;vri&scaron;tala&#8217; su upozorenja o cunamiju, kao mogu\u0107oj posljedici aktivnog tektonskog rascijepa ispod Jadranskog mora. &Scaron;ta o tome ka\u017ee direktor Seizmolo&scaron;kog zavoda Crne Gore, profesor doktor Branislav Glavatovi\u0107. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46551","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46551"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46551\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}