Premda ruske nuklearne rakete na teritoriju Srbije i RS ne\u0107e izravno ugro\u017eavati Hrvatsku jer su namijenjene udarima na SAD, Zagreb \u0107e se na\u0107i, u vojnom i politi\u010dkom smislu, u krajnje osjetljivoj situaciji<\/p>\n
Pi\u0161e: Mladen Ple\u0161e<\/strong><\/em><\/p>\n U Moskvi se u\u017eurbano razra\u0111uju planovi, saznaje "Slobodna Dalmacija" iz dobro upu\u0107enih diplomatskih izvora, da se tik uz granice Hrvatske, na teritoriju Srbije i Republike Srpske, du\u017e rijeke Drine, izgrade ruske raketne baze. Iz njih \u0107e se mo\u0107i, predvi\u0111aju ruski vojni stru\u010dnjaci, interkontinentalnim raketama s nuklearnim bojnim glavama "pravodobno i maksimalno efikasno" suprotstaviti novom ameri\u010dkom raketnom štitu koji NATO pakt namjerava rasporediti u blizini europskog dijela ruskog teritorija.<\/p>\n Ako Vladimir Putin realizira planove ruskoga generalštaba, tada \u0107e do\u0107i do dramati\u010dnih promjena u odnosu snaga izme\u0111u SAD-a i Rusije te u Europi i na Balkanu. Premda rakete ne\u0107e izravno ugro\u017eavati Hrvatsku jer su namijenjene udarima na SAD, Zagreb \u0107e se na\u0107i, u vojnom i politi\u010dkom smislu, u krajnje osjetljivoj situaciji. <\/p>\n Uz vojne \u010dimbenike koji su nagnali Moskvu da razra\u0111uje planove o izgradnji raketnih baza uz rijeku Drinu, geostrateški eksperti tvrde da postoje i ozbiljni politi\u010dki i ekonomski razlozi za takvu odluku. Ponajprije \u017eelja Moskve da se efikasno zaštite vitalni ekonomski interesi Rusije na Balkanu.<\/p>\n Srbijanska odluka<\/strong><\/p>\n Poznato je, naime, da je ruski kapital sve sna\u017eniji, pa i dominantniji u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori.<\/p>\n Stoga nije \u010dudno što se Moskva \u017eeli politi\u010dki i vojno pozicionirati uz prostore u koje ula\u017ee desetke milijardi dolara. Beograd, koji se dugo lomio ho\u0107e li se prikloniti Rusiji ili SAD-u i EU-u, zbog najave Washingtona i nekih \u010dlanica EU-a da \u0107e priznati neovisno Kosovo, napokon je odlu\u010dio sklopiti \u010dvrsto politi\u010dko, vojno i ekonomsko savezništvo s Moskvom. <\/p>\n Znakovita je, u strateškom smislu, odluka Moskve da kupi naftnu industriju Republike Srpske, a potom i naftnu industriju Srbije. Navodno \u0107e za koji dan Moskva i Beograd u Sofiji potpisati ugovor o ruskom preuzimanju srpske naftne industrije, ali i plinovoda. Na taj na\u010din Rusija \u0107e posjedovati dvije va\u017ene rafinerije u Pan\u010devu i Bosanskom Brodu, ali i srpski dio naftovoda iz sustava JANAF-a.<\/p>\n Tomu valja pridodati i najave da \u0107e Rusi graditi veliko skladište plina u luci Plo\u010de. Sve to u potpunosti \u0107e promijeniti energetsku situaciju na Balkanu: Beograd i Banja Luka postat \u0107e potpuno ovisni o Moskvi, a Zagreb, posebice Ina, na\u0107i \u0107e se u sasvim novoj situaciji.<\/p>\n Velika sila<\/strong><\/p>\n Sve te promjene na Balkanu posljedica su posve neo\u010dekivanog i dramati\u010dnog ekonomskog oporavka Rusije. Posljednjih godina Moskva je, naime, ekonomski i financijski toliko oja\u010dala da je preko no\u0107i ponovno izrasla u veliku politi\u010dku silu.<\/p>\n Istodobno se ula\u017eu milijarde eura u obnovu ruske vojne sile: ve\u0107 neko vrijeme na tajnim poligonima razra\u0111uje se nekoliko novih velikih vojnih sustava koji \u0107e Moskvu definitivno pozicionirati kao ravnopravnoga vojnog partnera Washingtonu.<\/p>\n Ja\u010di utjecaj Moskve i na Balkanu i u Europi<\/strong><\/p>\n Ulazak na Balkan Moskvi bi donekle nadomjestio gubitak ruske zone utjecaja u Europi. U posljednjih dvadesetak godina, nakon pada komunizma, Moskva je, naime, izgubila sva svoja va\u017ena politi\u010dka i vojna uporišta.<\/p>\n Ona su se protezala od Poljske i \u010ceške preko Bugarske, Rumunjske i balti\u010dkih dr\u017eava do Ma\u0111arske i bivše Isto\u010dne Njema\u010dke. <\/p>\n Hrvatski polo\u017eaj<\/strong><\/p>\n Sve te spektakularne promjene u blizini Hrvatske zahtijevaju od predsjednika Stjepana Mesi\u0107a, Vlade Ive Sanadera i cijelog dr\u017eavnog vrha da \u017eurno odrede vlastitu poziciju prema svim tim novim politi\u010dkim, vojnim i ekonomskim fenomenima na Balkanu koji \u0107e bitno utjecati na polo\u017eaj Hrvatske u me\u0111unarodnoj zajednici.<\/p>\n Amerika se povla\u010di<\/strong><\/p>\n SAD se ne namjerava izravno suprotstaviti prodoru Rusije na Balkan, što upu\u0107uje na mogu\u0107nost ponovne podjele interesnih sfera izme\u0111u Washingtona i Moskve. Naime, ameri\u010dki vojnici koji su bili stacionirani u vojnoj bazi Bondsteel na Kosovu premještaju se u nove kampove u Rumunjskoj i Bugarskoj. U Bondsteelu, od predvi\u0111enih deset tisu\u0107a vojnika, ostalo je njih samo oko dvije tisu\u0107e, a još samo prije dvije ili tri godine ta se baza smatrala najva\u017enijim vojnim uporištem SAD-a u Europi. Sada, me\u0111utim, Amerikanci nude dr\u017eavama Europske unije da se njihove postrojbe usele u tu supermodernu vojnu bazu dok se istodobno u Albaniji u\u017eurbano gradi \u010detverotra\u010dna autocesta i brza \u017eeljezni\u010dka pruga od Tirane do Prištine, što je od iznimna strateškog zna\u010denja zbog mogu\u0107eg osamostaljenja Kosova.<\/p>\n