Bilo bi puno mudrije ulagati dr\u017eavni novac u program Njegoševog jubileja, \u010dijom bi internacionalizacijom Crna Gora i Cetinje imali višestruke koristi<\/p>\n
Pi\u0161e: Dimitrije Popovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Uprkos nedvosmislenog stava velikog broja kompetentnih osoba, gra\u0111ana Cetinja i Crne Gore da se na platou iznad Cetinjskog manastira ne gradi nikakav objekt, mimo javne demokratske rasprave i argumentovane eksplikacije sprovode se interesi u\u017eeg kruga zagovornika tog projekta a koji o\u010dito vješto manipulišu sa neupu\u0107enom javnoš\u0107u. <\/p>\n Ve\u0107 sam u svom \u010dlanku objavljenom u Vijestima (Art, 9.1.2007) izrazio podršku pa to \u010dinim i ovom prilikom svima onima koji se protive izgradnji sakralnog objekta na spomenutoj lokaciji. Je li potrebno isticati kako je to nedopustivo zbog o\u010duvanja dostojanstva mjesta tog cetinjskog, odnosno crnogorskog kultnog prostora zbog duhovne snage, simboli\u010dkoga zna\u010daja i istorijskog naslje\u0111a koji taj lokalitet, u \u010dijem je središtu cetinjski manastir sa \u0107ivotom Sv. Petra \u010cudotovorca cetinjskog ima za osje\u0107aj i svijest svakog Crnogorca. Da ne bi ostali samo u sferi sentimenta prema tradiciji treba dati do znanja kako bi u gra\u0111evinskom, odnosno formalno estetskom smislu, bilo kakav objekt na spomenutoj lokaciji predstavljao promašaj i devastaciju prostora, odnosno ambijenta koji je ionako narušen nakaradnim platoom remete\u0107i prirodnu konfiguraciju terena iznad Cetinjskog manastira. Javnost ne smije dozvoliti da se zavodi lijepim rije\u010dima ili kakvim kompjuterskim simulacijama. Javnosti treba predo\u010diti precizno izra\u0111enu maketu na kojoj bi se jasno moglo vidjeti odnos Manastira i tog novog objekta. Onda bi neupu\u0107eni brzo shvatili promašenost takvog koncepta. Javnost jasno mora znati da treba uva\u017eiti sve norme i standarde koji prate jedan objekat pa makar on bio i veli\u010dine kioska sa crkvenim suvenirima. Naime, po propisima mora postojati tzv. sigurnosna zona – prostor osiguran za izvanredne okolnosti; pristup vatrogasnim kolima, hitnoj pomo\u0107i, prostor za sanitarni trakt, odgovaraju\u0107a javna rasvjeta itd. Sve se to treba osigurati na postoje\u0107em platou, a to bi sve upropastilo, kao što sam ve\u0107 napomenuo, ionako narušen ambijent. Zato se ne smije dozvoliti da se zbog tri svetinje \u010dini svetogr\u0111e.<\/p>\n Vjera je u \u010dovjeku, a ne u predmetu kome se klanja<\/strong><\/p>\n Dirljiva je naivnost onih koji smatraju da bi Cetinje izgradnjom sakralnog objekta dobilo status hodo\u010dasni\u010dkog mjesta upore\u0111uju\u0107i ga sa Lurdom, Fatimom ili Me\u0111ugorjem. Oni moraju znati da su se u spomenutim mjestima doga\u0111ala ukazanja, što je za prirodu vjernika bitno druga\u010dije od izlaganja tri sveta predmeta. Kada se 1858. Bernadet Subiroz nedaleko od grada Lurda ukazala Bogorodica to je za vjernike bilo puno va\u017enije i za njihove religiozne osje\u0107aje puno sna\u017enije od mnoštva relikvija koje su nalazili u francuskim katedralama i crkvama. Tako\u0111e, treba napomenuti kako su prije nekoliko stotina godina razni kraljevi, prin\u010devi i mnogi vlastelini imali svoje li\u010dne zbirke relikvija hriš\u0107anskih svetaca. Poznato je, tako\u0111e, da je u srednjem vijeku trgovina relikvijama bila unosan posao pa su se zbog njih znali voditi i oru\u017eani sukobi. Pošto se smisao hriš\u0107anske religije zasniva na \u017ertvi, sama je crkva od po\u010detaka hriš\u0107anstva odašiljala tijela mu\u010denika pa kad bi ponestalo "svje\u017eih" mu\u010denika, onda bi se slali djelovi tijela pa \u010dak i najsitnije anatomske \u010destice (zainteresovane povodom ovog pitanja upu\u010dujem na konsultiranje stru\u010dne literature o hriš\u0107anskoj religiji). Kada se uzmu u obzir \u010dinjenice o mogu\u0107im malverzacijama i falsifikatima, a \u010dega je naravno bilo opravdano postoje sumnje u autenti\u010dnost mnogih relikvija pa tako i ove dvijih cetinjskih. Sjetite se anegdote sa Vladikom Radem kada su mu u Rimu ponudili da poljubi lance Sv. Petra, jedne od najzna\u010dajnijih hriš\u0107anskih relikvija, Njegoš je odgovorio "Crnogorci ne ljube lance". U toj glasovitoj vladi\u010dinoj izjavi ne izra\u017eava se samo vrijednost temeljnog prava svake ljudske jedinke na "zlatnu slobodu", ve\u0107 i stav poglavara jedne hriš\u0107anske crkve da se istinska vjera nalazi duboko u \u010dovjeku a ne u predmetu kome se klanja.<\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Pred cetinjskom i crnogorskom javnosti treba postaviti temeljno pitanje – kakvu svrhu ima i na \u010demu se zasniva potreba izgradnje objekta u kojem bi bile objedinjene ikona Bogorodice Filermske i dvije relikvije, ruka Svetoga Jovana Krstitelja i \u010destica \u010casnog krsta. Ove su se tri svetinje sticajem okolnosti našle zajedno i treba ponovo naglasiti da osim opšte hriš\u0107anske simbolike u najširem smislu te rije\u010di ova tri predmeta nijesu ni\u010dim konkretnim vezani za crnogorsku duhovnu niti svjetovnu istoriju. Treba li još jednom ista\u0107i kako je autenti\u010dnost dviju relikvija krajnje upitna, odnosno nedokazana? <\/p>\n Ako su zagovornici izgradnje hrama uvjereni u \u010dudotvorne mo\u0107i tri sveta predmeta onda neka lokaciju tra\u017ee na nekom drugom mjestu a ne na platou iznad Manastira. Da je cijela akcija oko izgradnje objekta brzopleta i po mnogo \u010demu improvizatorska pokazalo je i prvotno nazivanje tog objekta "Sveta trojica" otkrivši tako elementarno nepoznavanje temeljnih pojmova hriš\u0107anske religije. Da bi ispravili taj nonsens, pribjegli su preimenovanju pa ga sada zovu Hram – Svetilište. Tako je apsurdnost prvog naziva zamijenjena besmislenoš\u0107u drugoga. Naime, osim opšteg zna\u010denja novo ime objekta niti ozna\u010dava niti upu\u0107uje na išta konkretno, a poznato je da svaki hriš\u0107anski hram, crkva odnosno kapela nosi konkretno ime onoga kome je ili onome \u010demu je posve\u0107en sakralni objekt. U smislu hriš\u0107anske religije hram je objekt u kojem se slavi Bog a svetilište je mjesto u hramu gdje je smješten oltar na kojem se izvodi euharistijski ritual. <\/p>\n Na kraju, kada je rije\u010d o svetinjama treba ista\u0107i i dati do znanja kako Crna Gora ima svojih svetinja kojima bi trebalo pokloniti du\u017enu pa\u017enju i pokazati više anga\u017eovanosti oko afirmacije istih. Tako\u0111e bih napomenuo kako se bli\u017ei dvjestota godišnjica ro\u0111enja crnogorske "pjesni\u010dke svetinje" Petra II Petrovi\u0107a Njegoša. Mislim da bi bilo puno mudrije ulagati dr\u017eavni novac u program pjesnikovog jubileja \u010dijom bi internacionalizacijom Crna Gora i Cetinje imali višestruke koristi. Ali prije nove afirmacije Njegoša treba temeljito is\u010distiti korov poprimitljivog filklora što zamra\u010duje prave vrijednosti poetsko filozofske misli cnogorskoga velikana. "\u0110e je zrno klicu zametnulo…".<\/p>\n Vijesti<\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bilo bi puno mudrije ulagati dr\u017eavni novac u program Njegoševog jubileja, \u010dijom bi internacionalizacijom Crna Gora i Cetinje imali višestruke koristi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46539","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46539"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46539\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n\n
\n \n