Neke jednostavne metode pomo\u0107i \u0107e i u preventivi i u lije\u010denju<\/p>\n
Pi\u0161e: D\u017eeneta \u010coki\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n Jedan od »proizvoda« suvremena na\u010dina \u017eivota, depresija, vrlo je osjetljivo stanje koje mo\u017ee imati razaraju\u0107e posljedice na psihu i tijelo. Iako se naj\u010deš\u0107e lije\u010di antidepresivima mnogi upozoravaju da to i nije najsretnije rješenje. Novija istra\u017eivanja pokazuju da mnogima ti lijekovi zapravo ne poma\u017eu pa istra\u017eiva\u010di nastoje prona\u0107i metode koje \u0107e u\u010dinkovitije pomo\u0107i oboljelima.<\/p>\n Jedna od najpreporu\u010dljivijih je tzv. tehnika brainswitching, mo\u0107na kognitivna terapija koja mo\u017ee djelovati kao sna\u017ean antidepresiv. Kako depresija po\u010diva u emocionalnim dijelovima mozga, ta se tehnika bazira na mentalnim vje\u017ebama kojima se neuronska aktivnost iz tih dijelova mozga prebacuje u misle\u0107e dijelove. I kod ku\u0107e je mogu\u0107e primjenjivati jednostavnije oblike vje\u017ebe, poput igranja logi\u010dkih igara ili šaha… Dobro je i jednostavno zatvoriti o\u010di, umiriti se i u sebi po\u010deti pjevati omiljenu pjesmu. Koncentracija na omiljene zvukove sprije\u010dit \u0107e da svijest o depresivnosti dopre do osje\u0107ajnih dijelova mozga.<\/p>\n Omega-3 masne kiseline va\u017ena su potpora gradnji \u017eiv\u010danih stanica te posrednici u njihovu me\u0111usobnu komuniciranju. Stoga pomanjkanje unosa tih masno\u0107a dovodi do pove\u0107ana rizika od depresije. Istra\u017eivanja su pokazala da ljudi koji dva, tri puta na tjedan tijekom pet godina jedu masnu ribu uvelike umanjuju mogu\u0107nosti depresije i anksioznosti.<\/p>\n Aerobne aktivnosti tako\u0111er su vrlo dobra preventiva i terapija. Samo triput na tjedan po pola sata tr\u010danja na zraku dr\u017eat \u0107e depresiju podalje, a pove\u0107ana razina endorfina u organizmu donijet \u0107e i dobro raspolo\u017eenje. <\/p>\n Dobre su i sve druge aktivnosti, posebice one na otvorenom, poput vo\u017enje bicikla, šetnje ili brzog hodanja i sli\u010dno. Suvremena istra\u017eivanja pokazuju da vje\u017ebanje na neki na\u010din osna\u017euje i mozak i to tako što utje\u010de na poboljšanje pam\u0107enja i ubrzanje kognitivnih procesa. Vjeruje se da je to mogu\u0107e jer fizi\u010dka aktivnost dovodi do pove\u0107ane proizvodnje serotonina koji poma\u017ee rast novih neurona. Niske razine te tvari povezuju se s depresijom. Nesanica pak mo\u017ee biti i uzrok i posljedica depresije. Tijekom dana organizam treba serotonin kako bi bio \u010dio i poletan, a za dobar san nu\u017ena mu je proizvodnja melatonina. Po\u010dne li se potonji proizvoditi tijekom dana, uzrokovat \u0107e u najmanju ruku neraspolo\u017eenje, a potom i ozbiljnije poreme\u0107aje raspolo\u017eenja. \u010cesto depresija i jest posljedica proizvodnje pogrešna hormona u pogrešno doba dana. Biološki sat mo\u017ee se ponovno namjestiti na jednostavan na\u010din. Samo 30 minuta boravka na suncu dnevno pomo\u0107i \u0107e da se ritam vrati u normalu. <\/p>\n