Lani su prirodoslovci otkrili oko 700 dosad nepoznatih vrsta<\/p>\n
Prošla je godina ponudila mnoga rješenja za usporavanje globalnoga zatopljivanja, ali je od toga va\u017enije to što su definitivno pora\u017eene teorijske zamisli koje tvrde da je uzrok tom dokazanom i potencijalno katastrofalnom trendu viša sila, nekakvi kozmi\u010dki ciklusi. Tim su se zamislima priklanjali oni vlastodršci koji u poskupljenju sirove nafte vide kratkoro\u010dnu konjunkturu. Na javnom planu mnogo su za osvješ\u0107ivanje globalne javnosti u\u010dinili Al Gore filmom "Neugodna istina", Ameri\u010dka filmska akademija, koja je dokumentarac nagradila Oscarom i Nobelov komitet koji je Ala Gorea i UN-ov Me\u0111uvladin panel o klimatskim promjenama ovjen\u010dao nagradom za mir, pa je vladarima jedino preostalo da poslušaju volju ve\u0107ine. To ipak ne ide lako, što je pokazala i Konferencija UN-a o klimatskim promjenama na Baliju od 3. do 15. prosinca. Skup je produljen za jedan dan da bi se SAD-u, koji je uporno odbijao suglasiti se s ostatkom svijeta, dala prilika da ubla\u017ei blama\u017eu koju je vodstvo te zemlje priredilo u prethodnim danima. Kompromis na koji su Amerikanci pristali pregovore o planovima i kvotama smanjenja ispuštanja ugljikova dioksida protegao je na sljede\u0107u godinu, ali to je krajnji rok.<\/p>\n Kloniranje i mati\u010dne stanice<\/strong><\/p>\n Dr. Ian Wilmut, šef projekta u škotskom Institutu Roslin, kojim je 1996. kloniran prvi sisavac, ovca Dolly, pošteno priznaje da je njegova metoda kloniranja – iako pionirski doseg – za medicinu pogrešan put. Umjesto skupog i moralno problemati\u010dnog na\u010dina uzimanja mati\u010dnih stanica, on se zalo\u017eio za metodu, vijest o kojoj je u prosincu obišla svijet, iz \u010dak tri znanstvena izvora: u koktelu kemikalija stanice ko\u017enoga tkiva prome\u0107u se u stanice koje su po svojim osobinama isto što i mati\u010dne stanice. Kad je pojedinac sam sebi donor, ne\u0107e biti odbacivanja tkiva. Pseudomati\u010dne stanice izrast \u0107e u sr\u010dane zaliske ili \u017eiv\u010dane stanice koje se u \u017eivih organizama dosad nisu mogle samoobnavljati. Velika nada za ljude kojima je to jedina zdravstvena potreba. Pisci znanstvene fantastike ipak još mogu maštati o Highlanderima, ljudima s vje\u010dnim \u017eivotom, jer \u0107e ljude "popravljene vlastitim rezervnim dijelovima" ipak sustizati geneti\u010dki kraj, kad brzina zatajivanja \u017eivotnih funkcija bude ve\u0107a od brzine kojom se tijelo popravlja. Nada postoji, slijedi mukotrpno razra\u0111ivanje klini\u010dkih postupaka lije\u010denja.<\/p>\n Školjka i pou\u010dak o dugovje\u010dnosti<\/strong><\/p>\n U listopadu je znanstveni tim sa Sveu\u010dilišta Bangor na sjeveru Walesa objavio da su došli u posjed najstarijeg \u017eivog organizma, školjke islandske arkti\u010dke ciprine kojoj je odre\u0111ena starost izme\u0111u 405 i 410 godina. Pravu korist od tog kuriozitetnog otkri\u0107a tek treba istra\u017eiti: kakvi su to mehanizmi kojim se ta vrsta brani od starenja. Školjkaš je ve\u0107 prili\u010dno slo\u017een organizam, spolno se razmno\u017eava, a ipak joj biološki sat kuca znatno sporije. Otkrije li se kako joj to uspijeva te mogu li nekim agensima tkiva u ljudskom tijelu navesti da na sli\u010dan na\u010din sporije propadaju, produljit \u0107e se ljudski \u017eivot. Filozofi \u0107e se upitati: a zašto? Zato što je napredak ljudske vrste utemeljen na inteligenciji i iskustvu pojedinca. Je li o\u010duvanje ljudske vrste u brojnosti mladih jedinki kojima \u017eivot brzo završi ili je perspektiva u produljenju \u017eivotnih funkcija oboga\u0107enih nadogra\u0111enim iskustvom – to je pitanje za filozofe. <\/p>\n Bakterija Conan<\/strong><\/p>\n Hrvatska je znanost proljetos imala blistavi trenutak kada su dr. Ksenija Zahradka s Instituta Ru\u0111era Boškovi\u0107a u Zagrebu i dr. Miroslav Radman s Mediteranskog instituta za istra\u017eivanje \u017eivota u Splitu prou\u010dili mehanizam po kojemu se neugledna bakterija Deinoccocus radiodurans, koja u prirodi nezapa\u017eeno \u017eivi u slonovu izmetu, vra\u0107a u \u017eivot i kad joj se radioaktivnoš\u0107u uništi \u010dak 75 posto genskog materijala. Nekim \u010dudnim biološkim kompjutorom ona nepogrešivo to\u010dno ošte\u0107eni gen dopuni nedostaju\u0107im nizovima pozivaju\u0107i se na gensku rezervu koju ima u stanici. Izvještavali smo o uzbu\u0111enju znanstvenika nad \u010dudesnim trenutkom "tišine" u kojemu se na molekularnoj razini uspore\u0111uju nedostaju\u0107i dijelovi lanca gena te, kad je ta kalkulacija dovršena, bakterija koja podsje\u0107a na neuništivog Conana Barbarina po\u010dne obnavljati ošte\u0107enja i vra\u0107a se iz smrti u \u017eivot!<\/p>\n Solja\u010di\u0107ev prijenos<\/strong><\/p>\n Nikola Tesla u patentima 0,645,576 i 0,649,621 opisivao je efikasan be\u017ei\u010dni prijenos energije, a znanstvenici su je uspijevali s pomo\u0107u mikrovalova \u010dak i prenijeti, ali ni\u010diji uspjeh nije kao onaj proljetos fizi\u010dara dr. Miroslava Solja\u010di\u0107a s MIT-a, koji je na dva metra uspio prenijeti energiju sa samo 40-postotnim gubitkom, toliko razveselio znanstvenu javnost. Vrijeme kad za prijenos energije ne\u0107e biti potrebno graditi skupu infrastrukturu, što je \u010dini skupom više nego cijena gradnje i odr\u017eavanja energetskih postrojenja, polako dolazi. No, jasno je da perspektiva nije i daljnje trošenje nafte i ugljena. Nedavno objavljeni podaci govore da samo u energiji vjetra SAD ima potencijala da tisu\u0107u puta zadovolji svoje današnje potrebe!<\/p>\n Tko smo?<\/strong><\/p>\n Znanstveni prodori o \u010dovjekovim precima napravljeni su ove godine u Turkani u Keniji i Dmanisiju u Gruziji. Posebno je zanimljiv napredak u prou\u010davanju \u010dovjeka iz Dmanisija, otkri\u0107e gruzijskog paleontologa dr. Davida Lordkipanidzea, koji je pronašao ostatke stare 1,8 milijuna godina oblika pred\u010dovjeka koji povezuje afri\u010dke hominide s kasnijim varijacijama, koje su se odvojeno i razli\u010ditim razvojnim putovima razvijale u Europi i Aziji. Ove godine otkriveni su, osim fosila donje \u010deljusti, koja se najdulje odr\u017ei, i lubanje, dijelovi kostiju udova Homo georgicusa. Nalaz je silno iznenadio paleontologe jer se vjerovalo da se hominid na razme\u0111u kontinenata prili\u010dno oprostio od svojih afri\u010dkih korijena i dr\u017eao se tla. Savijene butne kosti, potkoljenice i fibule te kosti stopala svjedo\u010de da je gruzijski predak bio ne odviše inteligentno bi\u0107e, prili\u010dno plašljivo i da se od predatora skrivalo vješto se penju\u0107i na drve\u0107e. Onako usput, u Dmanisiju su još otkriveni fosili davnih sisavaca, dalekog ro\u0111aka okapija, \u017eivotinje sli\u010dne \u017eirafi kratkoga vrata, i stephanoriusa, lake vrste nosoroga. Ti sisavci još nisu bili plijen \u010dovjekolikog lovca, nego pradavnih ma\u010daka, od kojih se skrivao i sam gruzijski homo.<\/p>\n Kako je uništena Venera<\/strong><\/p>\n Europski astronomi, astrofizi\u010dari i astrometeorolozi o\u010darani su rezultatima rada i novim spoznajama koje je u prvih 500 dana znanstvenim \u010dinjenicama u orbiti oko Venere poslala sonda Europske svemirske agencije Venus Express. Ova razmjerno jeftina misija, koja se temelji na ve\u0107 proizvedenim instrumentima u cjelogodišnjem ciklusu Zemlji najbli\u017eeg i najsli\u010dnijeg planeta, pratila je ponajprije plinski omota\u010d planeta odgonetaju\u0107i zašto su dva sli\u010dna planeta imala toliko razli\u010dite sudbine. Prou\u010davaju\u0107i triput deblju Venerinu atmosferu, zaklju\u010deno je da je glavnina njena sastava ugljikov dioksid, glavni krivac za dnevne temperature koje na površini dose\u017eu i 400 stupnjeva. Iako se Venera sporo okre\u0107e oko sebe – oko svoje osi okrene se sporije nego što za 500 dana obi\u0111e Sunce – u njenoj atmosferi, triput debljoj od Zemljine, Sun\u010dev je vjetar izbio atome vodika i kisika u svemir pa je planet ostao bez vode, a vjetar divlja brzinom i do 400 kilometara na sat. Usto, paraju je munje, a po vulkanskom tlu padaju kiše sumporne kiseline.<\/p>\n Mnogo nepoznatih vrsta<\/strong><\/p>\n Samo ove godine prirodoslovci su otkrili oko 700 dosad nepoznatih vrsta. Ono što ne znamo da postoji, ne znamo ni da je prestalo postojati, a tako\u0111er ni ulogu u našem opstanku, a to je ve\u0107 jako opasna igra. Tako \u010dasopis Nature u svibnju objavljuje o otkri\u0107u spu\u017eve meso\u017ederke koja u Weddelovu moru uz Antarktiku \u017eivi na dubinama od 700 do 6000 metara. Tamo je otkriven i daleki srodnik pauka, \u010diji mu\u017ejak (na slici) marljivo nosi jajašca s podmlatkom. Samo u izoliranom podru\u010dju Surinama otkrivene su 24 nove vrste, a zapravo stare, o kojima se ništa nije znalo. \u010cudni su na\u010dini otkrivanja: u rudnicima boksita na Surinamu tako je otkriveno \u010dak 12 novih vrsta kukaca balegara. Kod Goe su ronioci otkrili beznogog vodozemca, a paleontolozi su na sme\u0107u u selu sjevernog Tajlanda otkrili koš\u010dice štakorske vjeverice za koju se vjerovalo da je izumrla prije 150 tisu\u0107a godina, a prodaje se na tr\u017enici – kao hrana. Me\u0111utim, uz stotine i tisu\u0107e izgubljenih vrsta prošle godine, gubitak jedne posebno je bolan: više nema nijednog primjerka pliskavice, slatkovodnog dupina iz kineske velerijeke Yangtze. Toj je inteligentnoj \u017eivotinji posljednji udarac zadala kineska velebrana Tri klanca te joj ograni\u010davanjem kretanja, uz otrove i buku, zadala posljednji udarac.<\/p>\n Dati ribu ili udicu<\/strong><\/p>\n Kada je u sije\u010dnju 2005. bivši karizmati\u010dni direktor MIT-ova Media Labsa Nicholas Negroponte na svjetskom ekonomskom forumu u Davosu dr\u017eavnicima i svjetskim poslovnim mogulima predstavio projekt "Jedan laptop svakom djetetu" te najavio da se, kad po\u010dne proizvodnja od nekoliko desetaka milijuna primjeraka, o\u010dekuje da ima cijenu od sto dolara – do\u017eivio je op\u0107e zgra\u017eanje. Zamisao je bila da se masovnom proizvodnjom, zajedni\u010dkim naporom najboljih in\u017eenjera, programera i velikih proizvo\u0111a\u010da, omogu\u0107i da se djeci tre\u0107ega svijeta masovno daruju ra\u010dunala sposobna raditi i tamo gdje nema struje te još komunicirati, zamjerali su mu što "daruje igra\u010dku umjesto tona ri\u017ee", a navodno je i sam Bill Gates nezadovoljstvo izrazio re\u010denicom: "Kako ra\u010dunalo i sve u njemu mo\u017ee stajati toliko koliko stoji sama najjeftinija ina\u010dica operativnog sustava?" Negroponte je morao objašnjavati da je to "davanje udice, a ne ribe" te da je to obrazovni, a ne informati\u010dki projekt. Od 2001. godine s prototipovima se eksperimentira u Kambod\u017ei, a od ove godine ono ulazi u masovnu proizvodnju i podjelu. Prvi je veliki kupac Brazil, a ove godine laptopi su isporu\u010deni u Peru i Urugvaj. Me\u0111u 18 dosad najavljenih zemalja naru\u010ditelja, i dvije su razmjerno bogate zemlje: Gr\u010dka i SAD. Projekt je malo zapeo u realizaciji zbog nedostatka novca, pa je udovoljeno pojedincima u bogatim zemljama da primamljivo ra\u010dunalo kupe sebi, i to tako da svaka kupnja "daruje" još jedno ra\u010dunalo u siromašnim zemljama. Mi smo odmah pitali ministra Primorca zna li za projekt, a on je obe\u0107ao da \u0107e nekoliko primjeraka uzeti na testiranje. Mo\u017eda bi o tome mogao doznati nešto više od mladog Zagrep\u010danina Ivana Krsti\u0107a, koji je direktor za sistemsku sigurnost toga projekta, a \u010diji je rad na tom projektu pobrao ovacije me\u0111u kompjutorašima svuda gdje je javno nastupio.<\/p>\n Pernata zmija<\/strong><\/p>\n Ako ste na Bo\u017ei\u0107 jeli purana, tada ste konzumirali najbli\u017eeg \u017eivu\u0107eg srodnika nekadašnjih dinosaura. Dakako, manjina je jela još bli\u017eega srodnika – noja. Iako je jasno da se evolucijski ptice nadovezuju na gmazove, a davni arheopteriks, gušter s perjem koji je letio elegantno kao kokoš, \u010dinilo se da je prijelazni oblik, pokazuje se da se u pragmazova perje nije razvilo radi letenja, nego se u njih perje razvilo prije nego su se vinuli u zrak. Postalo je jasno da su perjem bili prekriveni \u010dak i karizmati\u010dni velociraptori, po \u010demu su slike iz filmova Jurski park, ma koliko bile fotorealisti\u010dne – znanstveno neto\u010dne. Ovogodišnje otkri\u0107e u kineskoj pokrajini Unutrašnja Mongolija gigantoraptora, dvono\u017enog pernatog dinosaura visokog pet metara, kojemu su se kosti glave razvile u prili\u010dno izrazit kljun, ponovno govori da \u010dinjenice mijenjaju "samorazumljive prijelazne oblike" koje znanost izmašta ako nema \u010dinjenice o obliku koji nedostaje. <\/p>\n
Globalno zatopljenje<\/strong><\/p>\n