{"id":46523,"date":"2007-12-24T10:45:12","date_gmt":"2007-12-24T10:45:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=46523"},"modified":"2007-12-24T10:45:12","modified_gmt":"2007-12-24T10:45:12","slug":"evropa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2007\/12\/24\/evropa\/","title":{"rendered":"Evropa"},"content":{"rendered":"<p>Svi se kod nas zdu&scaron;no verbalno zala\u017eu za ulazak u Evropsku uniju, mada mnogi gra\u0111ani i nisu ba&scaron; upu\u0107eni &scaron;ta to konkretno zna\u010di za na&scaron; svakodnevni \u017eivot. Ljudima je najva\u017enije da \u0107e bez viza slobodno &scaron;partati Evropom, a to je gotovo jedini orijentir koji im se ukazuje u toj neizvjesnoj budu\u0107nosti. <\/p>\n<p><em><strong>Pi\u0161e: Sead Fetahagi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>To je zaista va\u017eno za jednu manju grupu stanovnika, onih bolje situiranih, koji mogu pla\u0107ati putovanja poslovno, kod ro\u0111aka ili do turisti\u010dkih destinacija. Velika ve\u0107ina na&scaron;e sirotinje ne\u0107e maknuti ni do susjednog grada, jer kokuz nije pristao nigdje, nego da se zavu\u010de u svoj brlog. A i oni &scaron;to se nadaju da \u0107e preko granice lak&scaron;e na\u0107i posao, zapravo \u0107e to sve te\u017ee ostvarivati, zapadne evropske zemlje su sve vi&scaron;e zagu&scaron;ene stranim radnicima.<\/p>\n<p>Na&scaron;i politi\u010dari navijaju za priklju\u010divanje evropskim integracijama, jer im ta pri\u010da ni&scaron;ta ne &scaron;kodi, a i strani posmatra\u010di sjede im za vratom, pa nije uputno govoriti druga\u010dije. Jedino je u takti\u010dkom nadmudrivanju oko ove protekle &quot;krize&quot; Milorad Dodik kazao da mu je va\u017enije sa\u010duvati policiju RS, nego ulazak u Evropu, &scaron;to je ve\u0107 zaboravljeno. A pod dirigentskom palicom OHR-a politi\u010dari se trude da usaglase na&scaron;u zakonsku normativu s evropskim uzusima, mada im to ne ide ba&scaron; najbolje od ruke. Nije sasvim jasno da li ovi na&scaron;i vladaju\u0107i znaju da ulaskom u Evropu i oni sami dolaze pod udar reformi.<\/p>\n<p>Nimalo nije zgodno da Bosna i Hercegovina postane crna rupa na mapi evropskoj, kao zemlja koja nema evropsku perspektivu, pa mo\u017eemo ostati kao Albanija pod Enverom Hod\u017eom, zaklju\u010dana i zarobljena dr\u017eava, puna sirotinje i bijede, vladavina bez imalo ljudskih prava. Zato je Evropa na&scaron;a neminovnost, koja donosi mnogo dobroga, ali i ne&scaron;to lo&scaron;eg.<\/p>\n<p>Za na&scaron;e politi\u010dare je lo&scaron;e &scaron;to u tom slu\u010daju demokratija nije verbalna po&scaron;tapalica, nego istinski na\u010din vladanja, &scaron;to zna\u010di da vi&scaron;e ne bi trebalo da bude zakulisnih dogovaranja, muljanja ja tebi ti meni, neodgovornog rada. A i nacionalna pri\u010da nije u Evropi u modi, pa ovi na&scaron;i tradicionalisti, koji znaju pri\u010dati samo o pro&scaron;losti svog naroda, ne\u0107e biti privilegovani kao danas. S busanjem u nacionalne grudi nema nikakvog biznisa, a to je najva\u017enije u dana&scaron;njem globalizacijskom svijetu. Stoga pri\u010da kako je moj narod ugro\u017een, koju stalno slu&scaron;amo u na&scaron;im parlamentima, pristiglu Evropu ne zanima, po&scaron;to te parole ne piju vode, nema tu nikakvog profita. Pa \u0107e narodne mase ubrzo uvidjeti da od grlatog nacionalnog vojevanja nema velike fajde. Ne \u017eivi se &scaron;to si dobar Bo&scaron;njak, Srbin ili Hrvat, nego od toga &scaron;to pljune&scaron; u ruke ili &scaron;to izmozga&scaron; nekakav biznis.<\/p>\n<p>Skala vrijednosti u dalekoj evropskoj Bosni i Hercegovini \u0107e se promijeniti, pa bi trebalo da se iza stranaka ne kriju ograni\u010deni mufljuzi i neograni\u010deni lopovi. Ali, do toga treba do\u0107i ne samo promjenom Ustava i drugih strate&scaron;kih zakona, nego i promjenom Izbornog zakona, po kojem ne\u0107e biti dobar zastupnik onaj koji je dobar nacionalni govornik. Ne bi trebalo da u toj dalekoj evropskoj na&scaron;oj budu\u0107nosti lopovi kolo vode, a tu\u017eitelji i sudije im svirku udaraju.<\/p>\n<p>Uglavnom, evropska Bosna i Hercegovina morala bi biti mnogo bolja od ove dana&scaron;nje plemenske; mada o vrijednostima ujedinjene Evrope ima mnogo i skepse. U zemljama evropske zajednice ima dosta skeptika, koji su nezadovoljni kompromisima &scaron;to ih svaka od zemalja EU mora da pretrpi. Na&scaron;i se skeptici ne javljaju mnogo, slabo se \u010duju, ali sam ubije\u0111en da \u0107e &scaron;to se vi&scaron;e bli\u017eimo ovoj zajednici biti glasniji, buntovniji. Uvjeren sam da \u0107e im glavno oru\u017eje biti da ulaskom u EU gubimo svoj suverenitet, ne samo kao dr\u017eava, nego posebno kao pojedini narod. A globalno dru&scaron;tvo i jeste u takvom zamahu &scaron;to parcijalni suvereniteti gube na zna\u010daju, a na scenu stupa kapital i profit, jer novac nema nacionalnu boju.<\/p>\n<p>Mene ne pla&scaron;i ni gubitak suverenosti (kao da je sada imamo), ni nametanje nekih pravila i standarda, koji ne odgovaraju na&scaron;im osobenostima i mentalitetu, nego sam zabrinut da \u0107e kapital odnos od na&scaron;eg divljeg kapitalizma napraviti pitomi, pa \u0107e vladati opet isti, samo u rukavicama. Taj trend razdvajanja ljudi na &scaron;aku bogatih i ogromnu populaciju siroma&scaron;nih s Evropom me\u0111u nama samo \u0107e se suptilnije nastaviti.<\/p>\n<p>Sindikat nam je nikakav, narod u opoziciju ne vjeruje, nevladine organizacije su bez snage, bez broj\u010dane potpore, pa je te&scaron;ko odgovoriti ko \u0107e nadolaze\u0107u kapitalisti\u010dku Evropu korigirati. Upravo u ova tri segmenta na&scaron;eg dru&scaron;tva krije se tako\u0111er snaga evropskog pogleda na svijet. A taj nam je pogled dosta mutan.<\/p>\n<p>Nezavisne Novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svi se kod nas zdu&scaron;no verbalno zala\u017eu za ulazak u Evropsku uniju, mada mnogi gra\u0111ani i nisu ba&scaron; upu\u0107eni &scaron;ta to konkretno zna\u010di za na&scaron; svakodnevni \u017eivot. Ljudima je najva\u017enije da \u0107e bez viza slobodno &scaron;partati Evropom, a to je gotovo jedini orijentir koji im se ukazuje u toj neizvjesnoj budu\u0107nosti. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-46523","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46523","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=46523"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/46523\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=46523"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=46523"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=46523"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}